Skip to content

Skip to table of contents

Irmaun sira neʼebé serbí iha kongregasaun​—Aprende husi Timóteo

Irmaun sira neʼebé serbí iha kongregasaun​—Aprende husi Timóteo

TINAN kotuk, iha mundu tomak, irmaun rihun ba rihun neʼebé kumpre kritériu, hetan knaar hodi serbí nuʼudar katuas no atan ba kongregasaun. Se Ita mak irmaun ida husi sira, karik Ita haksolok tebes ho priviléjiu foun neʼe.

Maibé karik Ita taʼuk uitoan kona-ba knaar foun neʼe. Jason, irmaun katuas neʼebé sei joven hatete, “Bainhira haʼu simu knaar neʼe, haʼu sente nakdedar tebes kona-ba responsabilidade foun neʼe.” Moisés no Jeremias mós sente matenek latoʼo bainhira simu knaar foun husi Jeová. (Êxodo [Keluaran] 4:10; Jeremias [Yeremia] 1:6) Se Ita mak sente hanesan neʼe, oinsá mak Ita bele halakon sentimentu sira-neʼe hodi laʼo ba oin nafatin? Mai ita koʼalia hamutuk kona-ba Timóteo nia ezemplu.​—Apóstolu 16:1-3.

BANATI-TUIR TIMÓTEO NIA EZEMPLU

Bainhira apóstolu Paulo konvida Timóteo atu halo viajen misionáriu hamutuk, karik Timóteo maizumenus tinan 20. Tanba Timóteo sei joven, karik nia sente la fiar an no taʼuk atu kumpre ninia knaar foun neʼe. (1 Timóteo 4:11, 12; 2 Timóteo 1:1, 2, 7) Maibé liutiha tinan sanulu Paulo hatete ba kongregasaun iha Filipe: “Haʼu hein atu haruka Timóteo ba imi lakleur tan se neʼe tuir Naʼi Jesus nia hakarak, atu nuneʼe haʼu bele hetan laran-manas kuandu haʼu rona liafuan ruma kona-ba imi. Basá haʼu la iha ema seluk neʼebé iha hahalok hanesan nia.”​—Filipe 2:19, 20.

Tanbasá mak Timóteo bele sai katuas kongregasaun neʼebé diʼak tebes? Mai ita koʼalia kona-ba dalan neen oinsá Ita bele aprende husi Timóteo nia ezemplu.

1. Nia iha interese tebes ba ema. Paulo hatete ba irmaun sira iha Filipe: “[Timóteo] sei tau matan ba imi ho laran.” (Filipe 2:20) Sin, Timóteo iha interese ba ema. Nia hakarak tebes atu haree irmaun-irmán sira iha relasaun neʼebé metin ho Jeová no nia fó ninia an tomak hodi ajuda sira.

Keta halo tuir xofér bís iha ai-knanoik ida neʼebé hatete katak nia interese deʼit atu para iha estasaun hotu tuir oras maibé la iha interese atu tula pasajeiru sira. William mak katuas kongregasaun neʼebé serbí ba tinan 20 liu ona. Nia fó sujestaun ba irmaun sira neʼebé foin hetan knaar: “Hadomi irmaun-irmán sira. Hanoin kona-ba sira-nia presiza duké kaer metin deʼit ba ukun-fuan.”

2. Nia tau uluk serbisu haklaken. Paulo uza Timóteo nia ezemplu hodi halo komparasaun ho ema seluk hodi dehan: “Sira seluk hotu buka deʼit sira-nia hakarak rasik, laʼós Kristu Jesus nia hakarak.” (Filipe 2:21) Paulo hakerek ninia karta husi Roma no nia nota katak irmaun sira iha Roma preokupa demais ho sira rasik nia moris. Sira la fó atensaun ba serbisu haklaken. Maibé Timóteo la hanesan neʼe! Bainhira oportunidade sira mosu kona-ba haklaken liafuan diʼak, nia sempre hatudu Isaías nia atitude neʼebé dehan: “Haʼu mak neʼe! Haruka haʼu bá!”​—Isaías (Yesaya) 6:8.

Oinsá mak Ita bele tetu didiʼak Ita rasik nia responsabilidade sira no mós responsabilidade espirituál nian? Primeiru, halo buat neʼebé importante liu. Paulo dehan: “Buka-hatene loloos buat sira neʼebé importante liu.” (Filipe 1:10) Buat neʼebé importante ba Maromak tenkesér importante mós ba Ita. Segundu, moris simples. Keta estraga tempu no forsa arbiru. Paulo fó anima ba Timóteo: “Halai-sees husi hakarak joven nian, maibé buka hahalok loos, fiar, domin, dame.”​—2 Timóteo 2:22.

3. Nia halo serbisu santu ho badinas. Paulo fó-hanoin ema kristaun iha Filipe: “Imi hatene prova neʼebé [Timóteo] hatudu ona kona-ba nia an, katak hanesan oan hamutuk ho aman, nia serbí hamutuk ho haʼu atu habelar liafuan diʼak.” (Filipe 2:22) Timóteo laʼós baruk-teen. Nia serbisu makaʼas hamutuk ho Paulo, no neʼe hametin sira naʼin-rua nia relasaun.

Maromak nia organizasaun sempre iha serbisu barak atu halo ohin loron. Serbisu neʼe lori ksolok no halo Ita sente besik ba irmaun-irmán sira. Tan neʼe, halo planu atu “sai badinas nafatin iha Naʼi nia serbisu”.​—1 Korinto 15:58.

4. Nia aplika buat neʼebé nia aprende. Paulo hakerek karta ba Timóteo hodi dehan: “Ó halo tuir didiʼak ona haʼu-nia hanorin, haʼu-nia dalan atu moris, haʼu-nia hakarak, haʼu-nia fiar, haʼu-nia pasiénsia, haʼu-nia domin, no haʼu-nia laran-metin.” (2 Timóteo 3:10) Tanba Timóteo aplika buat neʼebé nia aprende, neʼe halo nia kumpre kritériu atu halo knaar neʼebé boot liután.​—1 Korinto 4:17.

Iha ema ruma neʼebé idade no esperiénsia liu neʼebé Ita hakarak halo tuir ninia ezemplu ka lae? Se seidauk iha, karik diʼak atu buka ida. Tom, katuas neʼebé serbí ba tinan barak ona, dehan: “Iha katuas ida neʼebé ho esperiénsia barak tau matan no fó treinu ba haʼu. Haʼu husu no halo tuir beibeik ninia sujestaun sira. Neʼe ajuda haʼu hodi kumpre knaar sira ho fiar an.”

5. Nia treinu beibeik ninia an. Paulo fó laran-manas ba Timóteo: “Treinu ó-nia an ho hakarak atu serbí Maromak ho laran-metin.” (1 Timóteo 4:7) Atleta ida presiza treinadór, maibé nia rasik mós presiza treinu an. Paulo hatete ba Timóteo: “Kontinua hakaʼas an iha ó-nia knaar atu lee iha ema nia oin, hodi fó laran-manas, no hodi hanorin. . . . Hanoin didiʼak kona-ba buat sira-neʼe; fó ó-nia an tomak ba buat sira-neʼe, atu nuneʼe ema hotu bele haree ho momoos oinsá ó laʼo ba oin.”​—1 Timóteo 4:13-15.

Ita mós presiza kadi beibeik Ita-nia matenek. Sai badinas atu buka-hatene beibeik kona-ba organizasaun nia matadalan foun sira. No mós la bele fiar an demais hodi hanoin katak Ita iha ona esperiénsia barak, tan neʼe Ita la presiza halo riset kona-ba situasaun oioin neʼebé Ita hasoru. Presiza halo tuir Timóteo hodi, “haree didiʼak ó-nia an no ó-nia hanorin”.​—1 Timóteo 4:16.

6. Nia sadere ba Jeová nia espíritu. Paulo fó-hanoin ba Timóteo kona-ba ninia knaar hodi dehan: “Ho ajuda husi espíritu santu neʼebé hela iha ita, ó tenke proteje buat folin-boot neʼebé entrega ona ba ó.” (2 Timóteo 1:14) Timóteo presiza sadere ba Maromak nia espíritu hodi hafolin nafatin ninia knaar.

Donald serbí nuʼudar katuas ba tinan barak ona, dehan: “Irmaun sira neʼebé serbí iha kongregasaun tenkesér hafolin sira-nia relasaun ho Maromak. Sira neʼebé iha relasaun diʼak ho Jeová, sira sei sai metin liután. Se sira halo orasaun hodi husu Maromak nia espíritu santu no haburas hahalok sira neʼebé mai husi espíritu santu, neʼe sei lori bensaun ba irmaun-irmán sira.”​—Salmo (Mazmur) 84:7; 1 Pedro 4:11.

HAFOLIN PRIVILÉJIU NEʼEBÉ ITA IHA

Diʼak tebes atu haree irmaun barak neʼebé foin hetan knaar hodi serbí iha kongregasaun no laʼo ba oin. Jason neʼebé temi iha leten hatete: “Durante tempu sira neʼebé haʼu serbí nuʼudar katuas, haʼu aprende buat barak no fiar an liután iha haʼu-nia knaar. Agora haʼu gosta tebes haʼu-nia knaar neʼe no haʼu hafolin neʼe nuʼudar priviléjiu neʼebé furak tebes!”

Ita husik Jeová atu kontinua uza Ita iha ninia serbisu ka lae? Kontinua banati-tuir Timóteo. Ita mós bele sai bensaun ida ba Maromak nia povu.