Skip to content

Skip to table of contents

Dalan atu hetan liberdade neʼebé loos

Dalan atu hetan liberdade neʼebé loos

“Se Oan halo imi livre, imi sei sai livre duni.”​—JOÃO 8:36.

KNANANUK: 32, 52

1, 2. (a) Saida deʼit mak ema halo hodi buka liberdade? (b) Rezultadu mak saida?

OHIN LORON, ema iha rai barak koʼalia kona-ba direitu no liberdade. Ema balu hakarak sai livre husi kiak, diskriminasaun, no hahalok la justisa. Balu tan hakarak iha liberdade atu fó sai hanoin, halo buat neʼebé sira hakarak halo, no moris tuir sira rasik nia hakarak. Ema hotu hakarak iha liberdade.

2 Tanba hakarak neʼe mak ema halo protesta kona-ba liberdade, no dala ruma mós kontra hodi halo revolusaun. Maibé halo buat sira-neʼe fó duni liberdade ba sira ka lae? Lae. Tanba baibain ninia konsekuénsia mak terus no mate. Liurai Salomão nia liafuan neʼebé hakerek iha Eclesiastes 8:9 fó prova duni ba lia-loos neʼe: “Ema mak domina ema seluk, no neʼe lori deʼit susar.”

3. Ita presiza halo saida hodi bele hetan ksolok no kontente?

3 Bíblia fó sai saida mak ita presiza halo atu bele hetan ksolok no kontente. Dixípulu Tiago dehan: “Ema neʼebé hateke didiʼak ba ukun-fuan neʼebé kompletu no fó liberdade, no se ema neʼe kontinua fó laran tomak ba ida-neʼe . . . nia sei haksolok hodi halo ida-neʼe.” (Tiago 1:25) Ukun-fuan neʼebé kompletu mai husi Jeová no nia hatene liu hotu kona-ba saida mak bele halo ita kontente no haksolok iha dalan neʼebé loos. Nia fó liberdade neʼebé loos ba Adão no Eva no mós buat seluk tan hodi halo sira moris ho kontente.

TEMPU NEʼEBÉ EMA IHA LIBERDADE NEʼEBÉ LOOS

4. Adão no Eva goza liberdade saida iha sira-nia moris? (Haree dezeñu iha leten.)

4 Bainhira ita lee eskritura sira iha Gênesis kapítulu 1 no 2, ita bele haree katak Adão no Eva goza duni liberdade neʼebé ema barak buka daudauk ohin loron. Sira iha buat hotu, sira la presiza taʼuk ba buat ida, no sira nunka hasoru hahalok la justisa. Sira la preokupa kona-ba hahán, serbisu, saúde, ka mate. (Gênesis [Kejadian] 1:27-29; 2:8, 9, 15) Maibé, neʼe signifika katak sira iha liberdade neʼebé la iha rohan, ka la iha limitadu ka lae? Mai ita haree toʼok.

5. Maski ema iha hanoin oioin, maibé ema presiza saida hodi bele goza liberdade?

5 Ema barak hanoin katak liberdade neʼebé loos signifika katak ema bele halo buat naran deʼit no sira la presiza hanoin kona-ba konsekuénsia husi buat neʼebé sira halo. Livru ida (The World Book Encyclopedia) hatete katak liberdade mak “kbiit atu foti desizaun no halo tuir desizaun sira-neʼe”. Maibé livru neʼe hatutan katak, tanba governu halo lei barak liu fali ema nia presiza, lei neʼebé halo todan ema, no la tuir justisa, neʼe mak hanetik ema atu goza liberdade. Husi neʼe ita bele haree katak, la sala atu iha limitadu balu hodi ema hotu bele goza liberdade. Maibé sé mak iha direitu atu determina limitadu saida mak justu, presiza, no la todan?

6. (a) Tanbasá Jeová deʼit mak iha liberdade neʼebé la iha rohan? (b) Liberdade hanesan saida mak ema iha, no tanbasá?

6 Importante atu hanoin-hetan katak Maromak Jeová deʼit mak iha liberdade neʼebé la iha rohan no la iha limitadu. Tanbasá? Tanba nia mak kria buat hotu no nia mak Ukun-Naʼin aas liu hotu iha lalehan no rai. (1 Timóteo 1:17; Apokalipse 4:11) Liurai David uza liafuan neʼebé furak hodi esplika kona-ba Jeová nia pozisaun. (Lee 1 Crônicas [Tawarikh] 29:11, 12. *) Maibé liberdade husi kriatura hotu iha lalehan no rai iha limitadu. Maromak Jeová hakarak ita hatene katak nia deʼit mak iha direitu atu determina limitadu saida mak justu, presiza, no la todan demais. Husi uluk kedas Jeová tau ona limitadu sira-neʼe ba ninia kriasaun hotu.

7. Buat saida deʼit mak ita tenke halo hodi bele moris ho haksolok?

7 Maski Adão no Eva goza liberdade oioin, maibé sira-nia liberdade mós iha limitadu. Moris mai sira hatene katak sira la bele hakat liu limitadu sira-neʼe. Porezemplu, sira hatene katak, atu bele moris, hakarak ka lakohi sira tenke dada iis, han, no toba. Maibé neʼe hatudu katak sira la iha liberdade ka lae? Lae. Jeová planu tiha ona katak halo buat sira-neʼe bele lori kontente no ksolok ba Adão no Eva. (Salmo [Mazmur] 104:14, 15; Eclesiastes [Pengkhotbah] 3:12, 13) Ita hotu gosta anin neʼebé fresku, han ita-nia hahán favoritu, no iha deskansa neʼebé diʼak iha kalan. Ita la sente katak halo buat sira-neʼe hanetik ita-nia liberdade. Adão no Eva mós sente hanesan neʼe.

8. Jeová fó mandamentu espesífiku saida ba Adão no Eva, no tanbasá?

8 Jeová fó mandamentu espesífiku ba Adão no Eva. Nia haruka sira atu iha oan, halo nakonu mundu ho sira-nia oan no bei-oan, no tau matan ba mundu. (Gênesis [Kejadian] 1:28) Mandamentu neʼe halakon sira-nia liberdade ka lae? Lae! Halo tuir mandamentu neʼe loke dalan ba sira atu halo mundu tomak sai paraízu, hodi sira bele hela ba nafatin hamutuk ho sira-nia oan no bei-oan neʼebé perfeitu. Neʼe mak Maromak nia hakarak. (Isaías [Yesaya] 45:18) Ohin loron, ema balu hili atu la kaben ka lakohi iha oan, no halo nuneʼe la kontra Maromak nia hakarak. Maibé barak hili atu kaben no iha oan maski sira hatene neʼe sei lori susar balu ba sira. (1 Korinto 7:36-38) Tanbasá? Tanba sira hakarak buka ksolok no kontente ba sira-nia moris. (Salmo [Mazmur] 127:3) Se Adão no Eva mak halo tuir Jeová, sira sei hetan ksolok iha sira-nia moris kaben no família ba nafatin.

OINSÁ MAK LIBERDADE NEʼEBÉ LOOS LAKON?

9. Tanbasá mak ita la bele dehan katak Maromak nia mandamentu iha Gênesis 2:17 la tuir justisa, la presiza iha, ka todan demais?

9 Jeová fó tan mandamentu ida ba Adão ho Eva no nia esplika ho momoos ba sira saida mak sei akontese se sira la halo tuir. Nia dehan: “Kona-ba ai-hun neʼebé hanaran nuʼudar ai-hun koñesimentu kona-ba buat diʼak no aat, ó labele han ninia fuan, tanba iha loron neʼebé ó han ai-fuan neʼe, ó sei mate duni.” (Gênesis [Kejadian] 2:17) Mandamentu neʼe la tuir justisa, la presiza iha, ka todan demais ka lae? Mandamentu neʼe halakon Adão no Eva nia liberdade ka lae? Lae. Matenek-naʼin sira kona-ba Bíblia hatete katak Maromak nia mandamentu neʼe lójiku no diʼak tebes. Matenek-naʼin ida husi sira hatete katak mandamentu neʼe hanorin ita ‘katak Maromak deʼit mak hatene saida mak diʼak no la diʼak ba ema. Ema tenke tau fiar ba Maromak no halo tuir nia atu bele goza buat neʼebé diʼak. Se sira la halo tuir, neʼe katak sira rasik mak sei determina saida mak diʼak no saida mak la diʼak’. Tuir loloos, ema la iha kbiit atu halo rasik buat sira-neʼe.

Adão no Eva nia desizaun lori susar! (Haree parágrafu 9-12)

10. Tanbasá mak liberdade atu hili la hanesan ho direitu atu determina saida mak diʼak no saida mak aat?

10 Ema balu hatete katak Jeová la fó liberdade ba Adão atu halo buat neʼebé nia hakarak halo. Maibé ema sira-neʼe la komprende katak, liberdade ka direitu atu hili hodi halo buat ruma la hanesan ho direitu atu determina saida mak diʼak no saida mak aat. Adão no Eva iha liberdade atu hili hodi halo tuir Maromak ka la halo tuir. Maibé Jeová deʼit mak iha direitu atu determina saida mak diʼak no saida mak aat. “Ai-hun koñesimentu kona-ba buat diʼak no aat” neʼebé Maromak tau iha jardín Eden reprezenta Maromak nia direitu neʼe. (Gênesis [Kejadian] 2:9) Dala barak ita la hatene ita-nia desizaun sei lori rezultadu saida, no ita mós la bele hatene rezultadu neʼe diʼak ka ladiʼak. Tan neʼe mak baibain ita haree ema foti desizaun ho hakarak neʼebé diʼak, maibé fó rezultadu neʼebé lori terus, ka dezastre. (Provérbios [Amsal] 14:12) Sin, ema iha limitadu kona-ba buat neʼebé sira bele halo. Jeová fó mandamentu ba Adão no Eva atu la bele han husi ai neʼe hodi hanorin sira katak, sira tenkesér halo tuir Jeová atu bele goza liberdade neʼebé loos. Adão no Eva hili desizaun saida?

11, 12. Tanbasá mak Adão no Eva nia desizaun lori terus deʼit? Fó toʼok ezemplu.

11 Triste tanba Adão no Eva hili atu la halo tuir Jeová. Eva hili hodi rona ba Satanás neʼebé promete: “Imi-nia matan sei nakloke no imi sei sai hanesan Maromak hodi hatene buat diʼak no aat.” (Gênesis [Kejadian] 3:5) Desizaun neʼebé Adão no Eva halo fó liberdade liután ba sira hanesan Satanás hatete ka lae? Lae. Liuhusi sira-nia esperiénsia rasik, sira haree katak la halo tuir Jeová nia matadalan lori susar deʼit. (Gênesis [Kejadian] 3:16-19) Tanbasá? Tanba Jeová nunka fó liberdade ba ema atu determina rasik saida mak diʼak no saida mak aat.​—Lee Provérbios (Amsal) 20:24; * Jeremias (Yeremia) 10:23. *

12 Neʼe hanesan ho pilotu neʼebé lori aviaun. Atu bele toʼo fatin ida ho seguru, baibain nia tenke semo tuir ninia dalan. Nia tenke uza ekipamentu navegasaun iha aviaun laran no koʼalia ba ema sira neʼebé fó diresaun kona-ba semo husi neʼebé, bainhira mak atu semo no bainhira mak atu tun. Maibé se pilotu neʼe lakohi halo tuir diresaun sira-neʼe no semo tuir ninia hakarak deʼit, neʼe bele hamosu dezastre. Hanesan neʼe mós ho Adão no Eva, sira halo tuir deʼit sira rasik nia hakarak. Sira lakohi halo tuir Maromak nia matadalan. Rezultadu mak saida? Terus! Sira-nia desizaun lori sala no mate ba sira no mós ba sira-nia oan no bei-oan hotu. (Roma 5:12) Adão no Eva nunka hetan liberdade liután hodi koko atu determina rasik saida mak diʼak no saida mak aat. Maibé sira halakon fali liberdade loos neʼebé Jeová fó ona ba sira.

DALAN ATU HETAN LIBERDADE NEʼEBÉ LOOS

13, 14. Oinsá mak ita bele hetan liberdade neʼebé loos?

13 Ema balu hanoin katak, se sira mak iha liberdade neʼebé la iha limitadu, neʼe diʼak tebes. Maibé realidade hanesan neʼe duni ka lae? Maski liberdade bele lori benefísiu oioin, maibé hanoin toʼok mundu sei sai oinsá se ema hotu iha liberdade neʼebé la iha rohan? Livru ida (The World Book Encyclopedia) hatete katak, iha komunidade ida-idak iha lei oioin neʼebé komplikadu tebes tanba maski lei sira-neʼe atu fó protesaun ba ema, maibé iha tempu neʼebé hanesan fó mós limitadu ba ema nia liberdade. Tan neʼe mak ita haree ema halo lei oioin, no iha advogadu no juis rihun ba rihun neʼebé presiza esplika no implementa lei sira-neʼe.

14 Jesus Kristu esplika oinsá ita bele hetan liberdade neʼebé loos. Nia dehan: “Se imi sempre halo tuir haʼu-nia liafuan, imi mak haʼu-nia dixípulu duni, no imi sei hatene lia-loos, no lia-loos sei halo imi livre.” (João 8:31, 32) Jesus nia liafuan hatudu katak, se ita hakarak hetan liberdade neʼebé loos, ita presiza halo buat rua. Primeiru, ita presiza simu lia-loos neʼebé Jesus hanorin. Segundu, ita presiza sai ninia dixípulu. Halo buat sira-neʼe bele fó liberdade neʼebé loos ba ita. Maibé livre husi saida? Jesus dehan: “Ema neʼebé halo sala, nia atan ba sala.” Nia hatutan: “Se Oan halo imi livre, imi sei sai livre duni.”​—João 8:34, 36.

15. Tanbasá mak liberdade neʼebé Jesus promete ba ita bele halo ita “sai livre duni”?

15 Liberdade neʼebé Jesus promete ba ninia dixípulu, diʼak liu fali liberdade neʼebé ema barak buka daudauk ohin loron. Jesus nia liafuan neʼebé dehan, “Se Oan halo imi livre, imi sei sai livre duni”, nia koʼalia kona-ba sai livre husi atan ba sala, kondisaun atan neʼebé aat tebes ba ema hotu. Ita sai atan ba sala iha dalan saida? Sala mak book ita atu halo buat aat. Sala mós bele hanetik ita atu halo buat neʼebé loos ka la halo ho laran tomak. Rezultadu husi neʼe mak hanoin barak, laran-kanek, terus, no ikusmai mate. (Roma 6:23) Apóstolu Paulo sente katak, sai atan ba sala mak buat neʼebé susar tebes. (Lee Roma 7:21-25.) Toʼo tiha tempu neʼebé sala lakon loloos ona mak ita bele hetan fali liberdade loloos neʼebé Adão no Eva halakon iha tempu uluk.

16. Oinsá mak ita bele sai livre duni?

16 Jesus nia liafuan neʼebé dehan, “se imi sempre halo tuir haʼu-nia liafuan” neʼe hatudu katak, se ita hakarak Jesus halo ita sai livre, ita presiza halo buat balu. Buat saida deʼit? Ema kristaun neʼebé dedika an ona, tenke nega sira-nia an no hili atu simu limitadu neʼebé Jesus fó sai ba ninia dixípulu sira. (Mateus 16:24) Jesus promete ona katak, ninia sakrifísiu sei lori ita ba liberdade neʼebé loos iha futuru.

17. (a) Oinsá mak ita bele hetan ksolok no kontente neʼebé loos? (b) Ita sei aprende kona-ba saida iha lisaun tuirmai?

17 Atu bele hetan ksolok no kontente neʼebé loos, ita tenke halo tuir Jesus nia hanorin sira. Se ita halo nuneʼe, ikusmai ita sei sai livre duni husi atan ba sala no mate. (Lee Roma 8:1, 2, 20, 21.) Iha lisaun tuirmai ita sei aprende oinsá bele uza didiʼak liberdade neʼebé ita iha daudauk, hodi ita bele fó glória ba Jeová ba nafatin, Maromak neʼebé fó liberdade neʼebé loos.

^ par. 6 1 Crônicas 29:11, 12 11 Oh Jeová, Ita mak boot no iha kbiit, Ita mak furak, iha dignidade no kmanek, tanba buat hotu iha lalehan no rai mak Ita-nian. Oh Jeová, Ita mak ukun-naʼin. Ita mak halo Ita-nia an nuʼudar ulun ba buat hotu. 12 Rikusoin no glória mak husi Ita, Ita ukun buat hotu, no Ita-nia liman iha kbiit no forsa, no Ita-nia liman bele fó kbiit no forsa ba ema.

^ par. 11 Provérbios 20:24 Jeová mak dirije ema nia hakat sira; Oinsá mak ema ida bele hatene ninia dalan rasik?

^ par. 11 Jeremias 10:23 Oh Jeová, haʼu hatene duni katak ema la iha kbiit atu hili ninia dalan rasik. Ema neʼebé laʼo mós la iha kbiit atu hili ninia hakat.