Skip to content

Skip to table of contents

Serbí Jeová, Maromak neʼebé fó liberdade

Serbí Jeová, Maromak neʼebé fó liberdade

“Sira neʼebé iha Jeová nia espíritu, sira sai livre ona.”​—2 KORINTO 3:17.

KNANANUK: 11, 137

1, 2. (a) Tanbasá mak atan no liberdade sai tópiku importante ba ema iha apóstolu sira-nia tempu? (b) Tuir Paulo nia liafuan, sé mak Hun ba liberdade neʼebé loos?

IHA apóstolu sira-nia tempu, ema kristaun sira hela iha Roma nia ukun, no ema sira iha tempu neʼebá orgullu tebes kona-ba sira-nia lei, sistema justisa, no liberdade. Maski Roma mak governu neʼebé forsa boot tebes, maibé serbisu barak neʼebé todan, sira uza atan mak halo. Iha tempu balu durante Roma nia ukun, maizumenus ema porsentu 30 mak atan. Ita bele fiar katak, tópiku importante neʼebé ema baibain no mós ema kristaun sira sempre koʼalia mak kona-ba atan no liberdade.

2 Apóstolu Paulo koʼalia dala barak kona-ba liberdade. Maibé nia nunka koko atu rezolve problema sira iha mundu neʼe, hanesan ema barak iha tempu neʼebá koko atu halo. Nia no ninia maluk kristaun sira koko makaʼas hodi hanorin deʼit liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun no ajuda ema atu komprende oinsá mak Jesus Kristu nia sakrifísiu iha folin boot tebes. Paulo hatete ba ninia maluk kristaun sira iha neʼebé mak sira bele hetan Hun ba liberdade neʼebé loos. Nia dehan: “Jeová mak Espíritu; no sira neʼebé iha Jeová nia espíritu, sira sai livre ona.”​—2 Korinto 3:17.

3, 4. (a) Antes Paulo koʼalia kona-ba liafuan sira neʼebé hakerek iha 2 Korinto 3:17, nia esplika kona-ba saida? (b) Ita tenke halo saida hodi bele hetan liberdade neʼebé mai husi Jeová?

3 Iha Paulo nia karta segundu ba ema Korinto, nia koʼalia saida mak akontese ba Moisés bainhira Moisés koʼalia tiha ho Jeová nia anju no tun husi Foho Sinai. Moisés nia oin sai nabilan tebes, no bainhira ema Izraél sira haree ninia oin, sira hotu sai taʼuk, tan neʼe Moisés presiza taka ninia oin ho hena. (Êxodo [Keluaran] 34:29, 30, 33; 2 Korinto 3:7, 13) Paulo esplika hodi dehan: “Maibé kuandu ema ida fila fali ba Jeová, hena neʼe sei hasai tiha.” (2 Korinto 3:16) Paulo nia liafuan katak sá?

4 Husi lisaun uluk nian, ita aprende katak Jeová deʼit, Kriadór ba buat hotu-hotu mak iha liberdade neʼebé la iha rohan no la iha limitadu. Tan neʼe lójiku katak “sira neʼebé iha Jeová nia espíritu” hetan mós liberdade. Maibé Paulo hatete katak se ita hakarak hetan liberdade neʼe, ita tenke fila fali ba Jeová. Neʼe signifika katak ita tenke iha relasaun neʼebé diʼak ho Jeová. Iha rai-fuik, ema Izraél sira tuir deʼit ema nia hanoin, laʼós Jeová nia hanoin. Neʼe hanesan sira lori hena taka tiha sira-nia neon no laran. Sira hakarak uza liberdade neʼebé sira foin hetan hodi halo tuir deʼit sira-nia hakarak rasik.​—Ebreu 3:8-10.

5. (a) Jeová nia espíritu lori liberdade hanesan saida? (b) Oinsá mak ita hatene katak maski atan ka ema neʼebé iha komarka mós bele hetan liberdade neʼebé Jeová fó? (c) Ita sei koʼalia kona-ba pergunta saida deʼit?

5 Liberdade neʼebé Jeová nia espíritu lori mai iha folin boot liu fali sai livre husi moris nuʼudar atan. Espíritu neʼe lori liberdade barak liu fali liberdade neʼebé ema bele fó. Espíritu neʼe bele halo ita livre husi atan ba sala no mate, no mós husi relijiaun falsu ho ninia doutrina sira. (Roma 6:23; 8:2) Liberdade hanesan neʼe mak furak duni! Maski ema neʼebé sai atan ka iha komarka mós bele hetan liberdade neʼe. (Gênesis [Kejadian] 39:20-23) Uluk irmán Nancy Yuen no irmaun Harold King tama komarka ba tinan barak tanba sira-nia fiar, maski nuneʼe sira iha nafatin liberdade neʼe. Ita bele haree sira konta kona-ba sira-nia esperiénsia husi JW Broadcasting. (Loke iha lia-indonézia, depois klik iha WAWANCARA DAN PENGALAMAN > BERTEKUN MENGHADAPI KESULITAN.) Agora mai ita koʼalia kona-ba pergunta rua tuirmai neʼe: Ita presiza halo saida atu hatudu katak ita hafolin tebes ita-nia liberdade? No oinsá mak ita bele uza didiʼak ita-nia liberdade neʼe?

LIBERDADE NEʼEBÉ MAROMAK FÓ IHA FOLIN BOOT TEBES

6. Iha dalan saida deʼit mak ema Izraél hatudu katak sira la iha agradese ba liberdade neʼebé Jeová fó ba sira?

6 Bainhira ita simu prezente folin boot husi ema ida, ita fó agradese tebes ba ema neʼe. Maibé ema Izraél la hatudu agradese hanesan neʼe ba liberdade neʼebé Jeová fó ba sira. Jeová foin lori sira sai livre husi Ejitu fulan balu deʼit, sira komesa kaan fali hahán no hemu husi rai-Ejitu nian. Sira ibun-ibun kona-ba ai-han maná neʼebé Jeová fó ba sira. Sira mós hakarak fila fali ba Ejitu! Ba sira, ‘ikan, pepinu, pateka, liis-tahan, liis-mean, no liis-mutin’ mak importante liu fali liberdade neʼebé Jeová fó ba sira atu adora nia. Tan neʼe mak Jeová sai hirus tebes ho sira. (Números [Bilangan] 11:5, 6, 10; 14:3, 4) Neʼe hanorin lisaun importante ida ba ita.

7. Oinsá mak Paulo aplika ninia konsellu rasik neʼebé hakerek iha 2 Korinto 6:1, no oinsá mak ita mós bele halo buat neʼebé hanesan?

7 Paulo fó avizu ba ema kristaun hotu atu la sai ema neʼebé la hatene fó agradese kona-ba liberdade neʼebé Jeová fó ba ita liuhusi ninia Oan-Mane Jesus Kristu. (Lee 2 Korinto 6:1.) Paulo mós ema la perfeitu no sai atan daudauk ba sala no mate. Nia sente susar tebes kona-ba kondisaun neʼe. Maski nuneʼe nia dehan: “Obrigadu ba Maromak liuhusi Jesus Kristu ita Naʼi!” Tanbasá mak nia koʼalia nuneʼe? Nia esplika ba ninia maluk kristaun sira: “Basá ukun-fuan espíritu nian neʼebé fó moris ba sira neʼebé ida deʼit ho Kristu Jesus mak halo imi livre ona husi ukun-fuan sala nian no mate nian.” (Roma 7:24, 25; 8:2) Hanesan Paulo, ita mós la bele haluha katak Jeová halo ita livre ona husi atan ba sala no mate. Jesus nia sakrifísiu loke dalan ba ita atu bele serbí Maromak ho konxiénsia neʼebé moos, no neʼe halo ita hetan ksolok neʼebé loos.​—Salmo (Mazmur) 40:8.

Ita uza Ita-nia liberdade atu halo Maromak nia serbisu ka ba ita rasik nia hakarak? (Haree parágrafu 8-10)

8, 9. (a) Apóstolu Pedro fó avizu saida kona-ba oinsá atu uza ita-nia liberdade? (b) Ema bele uza sala liberdade iha dalan saida deʼit?

8 Ita tenkesér hatoʼo ita-nia agradese ba Jeová maibé ita mós tenkesér kuidadu atu la uza sala ita-nia liberdade. Porezemplu, apóstolu Pedro fó avizu ba ita katak ita la bele uza ita-nia liberdade sai razaun atu halo fali buat neʼebé sala. (Lee 1 Pedro 2:16.) Avizu neʼe halo ita hanoin fali kona-ba buat neʼebé akontese ba ema Izraél sira iha rai-fuik, loos ka lae? Ohin loron, ita mós presiza tebes avizu neʼe. Satanás no ninia mundu oferese buat furak oioin kona-ba hatais, han, hemu, no atividade halimar nian. Komérsiu sempre uza ema bonitu-bonita atu lohi ita hola sasán neʼebé ita la presiza. Fasil tebes atu monu ba mundu nia lasu hodi uza ita-nia liberdade iha dalan neʼebé sala.

9 Pedro nia konsellu mós aplika kona-ba buat importante iha ita-nia moris, hanesan atu hili edukasaun, ka serbisu. Porezemplu, joven sira ohin loron hetan presaun atu estuda makaʼas liután hodi sira bele eskola iha universidade neʼebé diʼak. Ema barak koʼalia ba sira katak, se sira iha edukasaun boot, sira bele hetan serbisu diʼak, hetan osan boot, no ema seluk sei respeitu sira. Karik ema sira-neʼe sei hatudu informasaun balu ba sira hodi hatudu katak ema neʼebé ramata husi universidade sei hetan osan barak liu fali sira neʼebé eskola deʼit toʼo sekundária. Ba joven sira, karik hili atu hetan edukasaun boot rona hanesan ideia neʼebé diʼak tebes ba sira-nia moris. Maibé sira no sira-nia inan-aman tenkesér hanoin-hetan kona-ba saida?

10. Ita tenke hanoin kona-ba saida bainhira halo ita rasik nia desizaun?

10 Ema balu sente katak buat sira hanesan neʼe mak ema ida-idak nia desizaun, tan neʼe sira iha liberdade atu hili tuir sira rasik nia hakarak, naran katak neʼe la kontra sira-nia konxiénsia. Karik sira bele hanoin: “Tansá mak ema seluk nia laran tenke tesi lia kona-ba haʼu-nia liberdade?” (1 Korinto 10:29) Maski ita iha liberdade atu halo desizaun rasik kona-ba edukasaun ka serbisu, maibé ita tenke hanoin-hetan katak ita-nia liberdade iha limitadu no desizaun hotu neʼebé ita halo sei lori konsekuénsia. Tan neʼe mak Paulo hatete: “Tuir lei buat hotu la sala; maibé laʼós buat hotu lori diʼak. Tuir lei buat hotu la sala; maibé laʼós buat hotu harii.” (1 Korinto 10:23) Hodi nuneʼe mak, maski ita iha liberdade atu halo ita rasik nia desizaun, ita tenke hanoin kona-ba buat seluk neʼebé mak importante liu fali ita-nia hakarak.

UZA DIDIʼAK ITA-NIA LIBERDADE ATU SERBÍ JEOVÁ

11. Tanba razaun saida mak Jeová halo ita sai livre?

11 Iha Pedro nia avizu kona-ba la bele uza ita-nia liberdade iha dalan neʼebé sala, nia mós koʼalia kona-ba dalan neʼebé loos atu uza ita-nia liberdade, neʼe mak atu sai “Maromak nia atan”. Jeová nia razaun hodi uza Jesus halo ita sai livre husi atan ba sala no mate mak atu ita bele uza ita-nia moris tomak hodi serbí Nia.

12. Noé ho ninia família hatudu ezemplu diʼak saida mai ita?

12 Dalan diʼak liu hotu atu uza ita-nia liberdade mak uza ita-nia tempu no forsa tomak hodi serbí Jeová. Hodi halo nuneʼe, bele proteje ita atu la husik ita-nia planu iha mundu neʼe no ita rasik nia hakarak hodi sai buat neʼebé importante liu iha ita-nia moris. (Galásia 5:16) Hanoin toʼok kona-ba saida mak Noé no ninia família halo. Sira moris iha mundu neʼebé nakonu ho hahalok violénsia no la morál. Maibé sira la envolve iha ema nia planu no atividade sira. Sira tau atensaun deʼit ba serbisu neʼebé Maromak fó ba sira atu halo. Sira harii arka, halibur hahán ba sira-nia an no mós ba animál sira, no sira fó avizu ba ema seluk kona-ba Rai-Nabeen. “Noé halo tuir mandamentu hotu neʼebé Maromak fó ba nia. Nia halo nuneʼe duni.” (Gênesis [Kejadian] 6:22) Rezultadu husi halo buat sira-neʼe mak, Noé no ninia família hetan salvasaun bainhira ema hotu mate.​—Ebreu 11:7.

13. Jeová fó mandamentu saida ba ita?

13 Ohin loron, Jeová fó mandamentu saida ba ita? Ita neʼebé tuir Jesus hatene katak Maromak fó mandamentu ba ita atu haklaken. (Lee Lucas 4:18, 19.) Ohin loron Satanás taka ema barak nia matan no sira la hatene katak sira sai atan daudauk ba relijiaun falsu, rikusoin, no sistema polítiku nian. (2 Korinto 4:4) Hanesan Jesus, ita iha priviléjiu atu ajuda ema seluk hatene no adora Jeová, Maromak neʼebé fó liberdade. (Mateus 28:19, 20) La fasil atu haklaken ba ema seluk. Iha fatin balu ema la iha interese atu hatene kona-ba Maromak, no balu sai hirus bainhira ita haklaken ba sira. Maibé tanba Jeová fó ona mandamentu ba ita atu haklaken, ita tenke husu ba ita-nia an, ‘Haʼu bele uza haʼu-nia liberdade atu serbí Jeová liután ka lae?’

14, 15. Jeová nia povu barak foti desizaun hodi halo saida? (Haree dezeñu iha leten.)

14 Diʼak tebes atu haree Jeová nia povu barak mak rekoñese katak mundu aat neʼe nia rohan besik ona atu mai no sira deside hodi halaʼo moris neʼebé simples no foti pioneiru. (1 Korinto 9:19, 23) Balu pioneiru iha sira rasik nia kongregasaun, balu muda ba kongregasaun neʼebé presiza ajuda. Durante tinan lima nia laran, ema naʼin–250.000 liu foti pioneiru, no ohin loron ema naʼin–1.100.000 liu mak serbí nuʼudar pioneiru regulár. Furak tebes hodi haree katak iha ema barak neʼebé uza sira-nia liberdade atu serbí Jeová iha dalan hanesan neʼe!​—Salmo (Mazmur) 110:3.

15 Saida mak ajuda sira hodi uza didiʼak sira-nia liberdade? Mai ita haree toʼok John no Judith nia esperiénsia. Sira serbí iha rai oioin ba tinan 30 ona. Sira esplika katak bainhira Eskola Serbisu Pioneiru hahú iha 1977, eskola neʼe anima pioneiru sira atu serbí iha fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin liután. Tan neʼe mak John sempre troka ninia serbisu hodi sira bele halaʼo moris neʼebé simples. Ikusmai sira bá haklaken iha rai seluk. Saida mak ajuda sira tahan hasoru susar oioin hanesan aprende língua foun no sai toman ba kultura no klima foun? Sira halo orasaun ba Jeová no sadere ba Jeová hodi ajuda sira. Sira sente oinsá kona-ba tempu sira neʼebé sira uza hodi serbí Jeová iha dalan hanesan neʼe? John dehan: “Haʼu sente serbí Jeová tempu-tomak iha dalan hanesan neʼe mak esperiénsia neʼebé furak tebes iha haʼu-nia moris tomak. Haʼu sai besik tebes ba Jeová hanesan aman ho oan. Agora haʼu komprende diʼak liután liafuan sira iha Tiago 4:8 neʼebé dehan: ‘Hakbesik ba Maromak, no nia sei hakbesik ba imi.’ Haʼu hetan duni buat neʼebé haʼu hakarak buka, neʼe mak moris neʼebé iha folin.”

16. Ema rihun ba rihun uza sira-nia liberdade iha dalan diʼak saida?

16 Ema balu pioneiru ba tempu kleur hanesan John no Judith. Maibé balu tanba situasaun, sira pioneiru ba tempu badak deʼit. Maski nuneʼe, ema barak fó sira-nia an atu ajuda halo serbisu konstrusaun iha mundu tomak. Porezemplu, iha irmaun-irmán maizumenus naʼin–27.000 mak ajuda konstrusaun iha Warwick, Novaiorke hodi harii ita-nia sede-jerál. Balu serbisu ba semana rua, balu ba fulan balu, no balu tan ba tinan ida ka liu. Irmaun-irmán sira-neʼe barak mak presiza halo sakrifísiu hodi bele serbí iha Warwick. Sira hatudu ezemplu neʼebé furak tebes kona-ba ema neʼebé uza sira-nia liberdade hodi hahiʼi no fó glória ba Jeová, Maromak neʼebé fó liberdade!

17. Se ita mak uza ita-nia liberdade ho didiʼak, ita sei simu bensaun saida iha futuru?

17 Ita agradese tebes hodi bele hatene Jeová no hetan liberdade tanba adora nia. Mai ita hatudu katak ita hafolin tebes liberdade neʼe liu husi desizaun sira neʼebé ita halo. Duké uza ita-nia liberdade iha dalan neʼebé sala, diʼak liu hakaʼas an hodi uza liberdade neʼe atu serbí Jeová ho ita-nia moris tomak. Halo nuneʼe sei lori bensaun neʼebé Jeová promete ona neʼebé dehan: “Kriasaun neʼe rasik sei sai livre husi atan ba isin neʼebé dodok, no hetan liberdade neʼebé furak nuʼudar Maromak nia oan sira.”​—Roma 8:21.