Skip to content

Skip to table of contents

HUSI ITA-NIA ARKIVU

Fini lia-loos tama iha Portugál ba dala primeiru

Fini lia-loos tama iha Portugál ba dala primeiru

BAINHIRA George Young saʼe daudauk ró atu bá Europa, nia hanoin fali kona-ba serbisu neʼebé nia halo ba Maromak nia Ukun iha rai-Brazíl. * Maibé irmaun Young mós hanoin kona-ba ninia knaar foun atu bá fatin sira neʼebé seidauk haklaken iha España no Portugál. Toʼo tiha fatin foun neʼe, nia presiza halo arranju ba irmaun Rutherford atu hatoʼo diskursu no atu fahe tratu 300.000.

George Young saʼe ró ba fatin oioin hodi haklaken

Bainhira irmaun Young toʼo iha sidade Lizboa iha 1925, nia haree situasaun polítiku runguranga. Revolusaun neʼebé akontese iha 1910 halakon Igreja Katólika sira-nia podér no sistema monarkia iha Portugál. Maski povu hetan ona liberdade, maibé krize kontinua akontese.

Iha tempu irmaun Young halo tiha arranju ba irmaun Rutherford atu hatoʼo diskursu, governu uza militár atu kontrola situasaun tanba ema balu koko atu halo golpedestadu. Sekretária ba British and Foreign Bible Society fó avizu ba irmaun Young katak, ema barak sei kontra nia. Maski nuneʼe, irmaun Young husu lisensa atu uza fatin gym husi eskola sekundária Camões no nia hetan duni lisensa neʼe!

Iha 13 Maiu, loron neʼebé irmaun Rutherford atu hatoʼo diskursu, ema barak hein namanas atu tuir. Spanduk no jornál fó sai diskursu neʼebé nia atu hatoʼo ho títulu “Oinsá atu moris ba nafatin iha rai”. Ema husi relijiaun seluk neʼebé kontra mós fó sai lalais avizu liuhusi jornál neʼebé dehan katak ema tenke kuidadu ho “profeta falsu” neʼebé foin toʼo iha rai neʼe. Sira mós hein iha gym nia odamatan hodi fahe broxura rihun ba rihun ho informasaun neʼebé kontra hanorin sira neʼebé irmaun Rutherford atu hatoʼo.

Maski nuneʼe, maizumenus ema naʼin–2.000 hobur iha fatin neʼe no ema barak tenke fila deʼit tanba fatin latoʼo. Ema balu hakarak tebes atu rona toʼo tabele deʼit iha eskada neʼebé halo husi tali iha gym nia sorin-sorin. Balu tan saʼe ba tuur iha ekipamentu gym leten.

Ema neʼebé kontra, sira hakilar no baku rahun kadeira sira. Maibé irmaun Rutherford la taʼuk no saʼe neineik ba meza leten hodi hatoʼo ninia diskursu atu ema hotu bele rona. Bainhira diskursu ramata besik tuku 12 kalan, ema naʼin–1.200 resin neʼebé hatudu interese fó sira-nia naran no hela-fatin atu hameno ita-nia livru sira. Loron tuirmai, jornál O Século fó sai informasaun ida kona-ba irmaun Rutherford nia diskursu.

Toʼo tiha Setembru 1925, Livru Haklaken edisaun lia-portugés komesa fahe iha Portugál. (Antes neʼe, Livru Haklaken edisaun lia-portugés nian fahe ona iha Brazíl.) Maizumenus iha tempu neʼe mak Estudante Bíblia ida husi Brazíl naran Virgílio Ferguson halo planu atu muda mai Portugál hodi ajuda haklaken iha rai neʼe. Uluk nia serbí hamutuk ho irmaun Young iha eskritóriu sukursál ba Estudante Bíblia sira iha Brazíl. Halo tiha planu, lakleur Virgílio ho ninia feen Lizzie saʼe ró mai atu serbí hamutuk fali ho irmaun Young. Irmaun Virgílio toʼo iha tempu neʼebé loos tanba lakleur tan irmaun Young atu simu fali knaar foun hodi haklaken ba fatin seluk, inklui mós Uniaun Soviétika.

Vistu ba Lizzie no Virgílio Ferguson, 1928

Bainhira golpe militár arranja ditadór ida hodi ukun iha Portugál ema kontra makaʼas serbisu haklaken. Irmaun Ferguson la taʼuk no ho aten-brani nia halo arranju atu fó protesaun ba grupu kiʼik Estudante Bíblia sira-neʼe no neʼe ajuda sira halaʼo atividade sira ho laran-manas. Nia husu lisensa atu uza ninia uma rasik hodi halaʼo reuniaun sira. Iha Outubru 1927, nia hetan duni lisensa neʼe.

Durante ditadór nia ukun ba tinan primeiru, maizumenus iha ema naʼin-450 hameno Livru Haklaken. No mós, liuhusi ita-nia tratu no livru kiʼik sira, ema husi rai seluk neʼebé Portugál ukun rona kona-ba lia-loos, rai hanesan Angola, Asores, Goa, Kabuverde, Madeira, Mosambike, no Timor-Leste.

Iha 1929, jardineiru ida neʼebé haraik-an naran Manuel da Silva Jordão muda mai Lizboa, nia ema Portugál. Uluk nia rona irmaun Young hatoʼo diskursu ida iha Brazíl. Nia rekoñese kedas katak neʼe mak lia-loos no nia hakarak tebes atu ajuda irmaun Ferguson hodi habelar lia-loos. Tan neʼe Manuel hahú serbí nuʼudar pioneiru. Liuhusi arranju neʼebé diʼak hodi halo no fahe ita-nia livru sira, kongregasaun foun iha Lizboa mós laʼo ba oin ho diʼak!

Iha 1934, irmaun Ferguson ho ninia feen presiza fila ba Brazíl. Maibé fini lia-loos nian namkari ona iha rai neʼe. Durante tempu neʼebé situasaun sai aat iha Europa tanba funu sivíl iha España no Funu Mundiál Segundu, grupu husi irmaun sira neʼebé laran-metin iha Portugál mak hanesan ahi nia klaak neʼebé besik ona atu mate. Maibé sira laran-metin hodi kaer metin ba sira-nia relasaun ho Jeová, no iha 1947, ahi neʼe lakan makaʼas fali tanba sira simu misionáriu primeiru neʼebé tuir ona eskola Gilead ba sira-nia rai, John Cooke. Liutiha tempu neʼe, haklaken-naʼin aumenta barak tebes. No maski iha tempu neʼebé governu bandu iha 1962, la iha buat ida mak bele hapara serbisu haklaken laʼo ba oin. Iha Dezembru 1974, Testemuña ba Jeová hetan fali liberdade, no haklaken-naʼin iha tempu neʼebá hamutuk ema naʼin–13.000 liu iha nasaun tomak.

Ohin loron, iha haklaken-naʼin 50.000 liu mak haklaken daudauk Maromak nia Liafuan iha Portugál no iha illa balu neʼebé koʼalia lia-portugés, inklui mós Asores no Madeira. Haklaken-naʼin balu mai husi jerasaun terseiru neʼebé rona irmaun Rutherford nia diskursu iha 1925.

Ita agradese tebes ba Jeová no irmaun-irmán sira neʼebé halaʼo atividade hodi haklaken ho aten-brani nuʼudar “atan ba Kristu Jesus atu haklaken liafuan diʼak Maromak nian ba ema husi nasaun seluk”.​—Roma 15:15, 16.​—Husi ita-nia arkivu iha Portugál.

^ par. 3 Haree informasaun ho títulu, “Serbisu koʼa nian seidauk hotu” iha Livru Haklaken, 15 Maiu 2014, pájina 31-32.