Skip to content

Skip to table of contents

ESPERIÉNSIA

Husik tiha buat sira seluk hodi laʼo tuir Naʼi

Husik tiha buat sira seluk hodi laʼo tuir Naʼi

Bainhira haʼu tinan 16, haʼu-nia aman hatete ba haʼu: “Se ó bá haklaken, ó keta fila mai uma neʼe. Se lae haʼu sei halo tohar ó-nia ain.” Ho ida-neʼe, haʼu deside atu sai husi uma no hela ketak. Iha loron neʼe mak haʼu komesa atu husik tiha buat seluk hodi halo tuir Naʼi Jesus.

TANBASÁ mak haʼu-nia aman hirus loos hanesan neʼe? Haʼu sei esplika. Haʼu moris iha 29 Jullu 1929, no boot iha knua ida iha provínsia Bulacan, rai-Filipinas. Ami-nia família la iha osan barak no ami moris simples deʼit. Bainhira haʼu sei kiʼik, tropa Japaun tama rai-Filipinas no funu mós komesa. Maibé, tanba ami-nia knua mak dook husi funu, entaun funu neʼe ladún fó ameasa ba ami. Ami la iha rádiu, televizaun ka jornál, ami rona kona-ba funu neʼe husi ema seluk deʼit.

Haʼu mak oan segundu husi oan naʼin-ualu, no bainhira haʼu tinan ualu, haʼu bá hela ho haʼu-nia avó sira. Maski ami relijiaun katólika, haʼu-nia avó-mane gosta simu ema seluk nia hanoin kona-ba relijiaun, no nia mós simu livru oioin kona-ba Bíblia husi ninia kolega. Haʼu hanoin-hetan livru sira neʼebé nia hatudu mai haʼu iha lia-tagalog, neʼebé koʼalia kona-ba relijiaun sira-nia hanorin falsu. Nia mós hatudu Bíblia mai haʼu. Haʼu gosta lee Bíblia, liuliu Evanjellu haat. Lee ida-neʼe halo haʼu hakarak banati-tuir Jesus nia ezemplu.—João 10:27.

APRENDE ATU LAʼO TUIR NAʼI

Tropa Japaun sira sai husi Filipinas iha tinan 1945. Maizumenus iha tempu neʼe mak haʼu-nia inan-aman bolu haʼu atu hela fali ho sira. Tanba haʼu-nia avó-mane mós konkorda ho sira entaun haʼu fila fali.

Iha Dezembru 1945, Testemuña ba Jeová husi sidade Angat mai haklaken iha ami-nia knua. Mane Testemuña ida neʼebé idade ona, mai ami-nia uma no esplika husi Bíblia kona-ba loron “ikus sira”. (2 Timóteo 3:1-5) Nia konvida ami atu tuir estudu Bíblia iha knua neʼebé besik. Haʼu-nia inan-aman la bá, maibé haʼu bá. Maizumenus ema naʼin-20 mak tuir, no sira mós husu pergunta barak kona-ba Bíblia.

Tanba haʼu ladún komprende sira koʼalia saida, haʼu hanoin atu fila. Maibé depois, sira komesa kanta sira-nia knananuk ida. Haʼu gosta loos knananuk neʼe no haʼu deside atu hela. Kanta no orasaun tiha, sira konvida ami hotu tuir reuniaun iha Angat iha domingu tuirmai.

Ami balu laʼo kilómetru 8 atu toʼo iha família Cruz nia uma, fatin neʼebé halaʼo reuniaun. Maizumenus ema naʼin-50 mak iha neʼebá, no haʼu hakfodak hodi haree labarik kiʼik sira mós hatán pergunta kleʼan kona-ba Bíblia. Haʼu tuir reuniaun sira-neʼe ba dala balu tan, depois Damian Santos, pioneiru ida, konvida haʼu toba kalan iha ninia uma. Iha kalan neʼe, ami koʼalia barak kona-ba Bíblia.

Iha tempu neʼebá, ema baibain hetan batizmu maski sira foin aprende hanorin báziku husi Bíblia. Bainhira haʼu tuir ona reuniaun dala balu, irmaun sira husu haʼu no mós ema seluk: “Imi hakarak hetan batizmu ka?” Haʼu hatán: “Sin, hakarak.” Haʼu hatene ona katak haʼu hakarak sai Kristu nia atan ida hodi serbí Naʼi. (Koloso 3:24) Ami laʼo ba mota ida neʼebé besik no ami naʼin-rua hetan batizmu iha loron 15 Fevereiru 1946.

Haʼu hatene katak ema kristaun neʼebé batizmu ona tenkesér haklaken hanesan Jesus. Maibé haʼu-nia aman hanoin haʼu-nia idade sei kiʼik, no hetan ona batizmu la dehan katak agora haʼu sai ona haklaken-naʼin. Haʼu esplika ba nia katak Maromak hakarak ita hotu atu haklaken liafuan diʼak kona-ba Maromak nia Ukun. (Mateus 24:14) Haʼu mós esplika katak haʼu presiza kumpre haʼu-nia promete ba Maromak. Iha tempu neʼe mak haʼu-nia aman ameasa haʼu, hanesan haʼu temi ona iha leten. Nia hakarak tebes hanetik haʼu atu la bele haklaken. Neʼe mak dala primeiru neʼebé haʼu tenke husik buat seluk hodi serbí Jeová.

Família Cruz konvida haʼu atu hela ho sira iha Angat. Sira mós anima haʼu no sira-nia oan-feto ikun, Nora, atu foti pioneiru. Ami komesa pioneiru iha loron 1 Novembru tinan 1947. Haʼu hela iha Angat, maibé Nora muda ba sidade seluk.

OPORTUNIDADE IDA TAN ATU HUSIK BUAT SIRA SELUK

Haʼu pioneiru tiha ba tinan rua, irmaun ida naran Earl Stewart mai husi Betel atu hatoʼo diskursu ba ema naʼin-500 liu iha Angat. Nia hatoʼo ninia diskursu iha lia-inglés, no bainhira nia hotu tiha, haʼu esplika fali ninia diskursu iha tagalog. Oinsá mak haʼu bele halo ida-neʼe? Maski haʼu tuir eskola ba tinan hitu deʼit, maibé haʼu-nia mestre sira uza lia-inglés beibeik. No haʼu mós estuda ita-nia livru sira iha inglés tanba iha tempu neʼebá, livru sira iha tagalog ladún barak. Ho buat sira-neʼe mak haʼu bele hatene inglés hodi tradús diskursu neʼe, no mós diskursu seluk tan.

Irmaun Stewart fó-hatene ba kongregasaun katak misionáriu hotu sei bá Novaiorke, Estadus Unidus, atu tuir reuniaun boot ho títulu: “Theocracy’s Increase”, iha tinan 1950. Sukursál hakarak irmaun pioneiru ida ka rua atu bá ajuda iha Betel. Haʼu hetan konvite atu bá, no dala ida tan, haʼu husik buat sira seluk, hodi bá serbí iha Betel.

Haʼu toʼo iha Betel iha loron 19 Juñu 1950. Betel mak uma boot ida neʼebé tuan, iha rai neʼebé luan no ai-hun boot sira mak haleʼu. Irmaun klosan sira maizumenus naʼin-12 mak serbisu iha neʼebá. Iha dadeer-saan haʼu ajuda iha dapur. Depois, husi tuku 9 haʼu estrika roupa. Loraik haʼu mós halo serbisu neʼebé hanesan. Bainhira misionáriu sira fila husi reuniaun boot, haʼu nafatin serbisu iha Betel. Haʼu halo serbisu naran deʼit neʼebé sira husu haʼu atu halo, hanesan haruka revista sira no halo serbisu resepsionista.

HUSIK HELA FILIPINAS ATU TUIR ESKOLA GILEAD

Iha tinan 1952, haʼu no irmaun naʼin-neen seluk husi Filipinas hetan konvite atu tuir Eskola Gilead klase 20. Haʼu kontente tebes! Bainhira ami iha Estadus Unidus, ami haree buat barak neʼebé foun ba ami. Moris iha neʼebá mak la hanesan duni ho buat neʼebé haʼu toman iha haʼu-nia knua kiʼik.

Iha Gilead hamutuk ho maluk sira

Porezemplu, ami presiza aprende uza sasán neʼebé uluk ami nunka uza. No klima iha neʼebá mós la hanesan duni. Iha dadeer ida, haʼu hadeer no haree iha liʼur buat hotu mutin. Neʼe mak primeiravés haʼu haree jelu-rahun. Haʼu sente neʼe furak loos, maibé malirin para mate!

Maibé haʼu gosta tebes treinu neʼebé ami hetan iha Gilead toʼo haʼu haluha kona-ba susar sira-neʼe. Irmaun sira hanorin iha dalan neʼebé kapás. Sira hatudu ami oinsá atu buka informasaun no estuda kleʼan Bíblia. Treinu neʼe ajuda tebes haʼu atu hametin haʼu-nia relasaun ho Jeová.

Graduasaun liutiha, haʼu hetan knaar temporáriu atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak iha Bronx, iha sidade Novaiorke. Iha fulan-Jullu tinan 1953 haʼu tuir reuniaun boot ho títulu: “New World Society Assembly”, neʼebé halaʼo iha Bronx. Reuniaun boot hotu tiha, haʼu hetan knaar atu bá fali Filipinas.

HUSIK MORIS SIDADE NIAN

Irmaun sira iha Betel fó haʼu knaar atu sai katuas área nian. Neʼe fó haʼu oportunidade atu banati-tuir Jesus, neʼebé laʼo dook ba fatin oioin atu ajuda Jeová nia povu. (1 Pedro 2:21) Área sira neʼebé haʼu vizita inklui provínsia Bulacan, Nueva Ecija, Tarlac, no Zambales husi illa neʼebé boot liu iha Filipinas, naran Luzon. Atu bá toʼo sidade balu, haʼu presiza liu husi foho Sierra Madre. Tanba la iha transporte públiku neʼebé bá fatin sira-neʼe, haʼu tenke husu xofér trek sira atu tuur iha ai neʼebé xofér sira tula iha trek leten. Baibain sira husik haʼu, maibé tuur iha fatin sira-neʼe kole tebes.

Kongregasaun barak neʼebé haʼu vizita mak foun no iha ema uitoan deʼit. Tan neʼe, irmaun sira agradese tebes ba ajuda neʼebé haʼu fó hodi hanorin sira oinsá atu organiza reuniaun sira no haklaken iha dalan neʼebé diʼak liután.

Lakleur, haʼu hetan knaar foun atu bá iha área Bicol tomak. Iha fatin neʼe mak iha grupu barak neʼebé pioneiru tempu-tomak sira badinas haklaken iha fatin dook neʼebé Testemuña sira seidauk bá. Iha uma ida, sira-nia sentina mak kuak deʼit iha rai, ho ai rua iha leten. Bainhira haʼu hamriik iha ai sira, haʼu monu ba kuak laran! Haʼu gasta tempu barak atu hariis no hamoos an.

Iha tempu neʼebá, haʼu komesa hanoin kona-ba Nora, irmán neʼebé foti pioneiru iha tempu hanesan ho haʼu iha Bulacan. Nia mak pioneiru tempu-tomak no serbí hela iha Dumaguete City. Haʼu bá vizita nia no depois, ami komesa hakerek surat ba malu. Iha tinan 1956 ami kaben. Kaben tiha, ami bá kedas illa Rapu Rapu atu vizita kongregasaun iha neʼebá durante semana ida. Ami presiza saʼe foho sira no laʼo barak, maibé ami kontente atu ajuda irmaun-irmán sira iha neʼebá nuʼudar feen-laʼen.

HETAN FALI KONVITE ATU SERBÍ IHA BETEL

Ami serbí tiha nuʼudar katuas área maizumenus tinan haat, depois, irmaun sira konvida ami atu serbí iha sukursál. Ami komesa iha Janeiru 1960. Ami serbí iha Betel ba tinan barak ona, no haʼu aprende buat barak husi irmaun sira neʼebé iha responsabilidade boot iha Jeová nia organizasaun. Nora mós kontente hodi halo serbisu oioin iha Betel.

Hatoʼo diskursu iha reuniaun boot ida ho durubasa ba lian Cebuano

Haʼu kontente tebes haree ema barak fó sira-nia an hodi serbí Jeová iha rai-Filipinas. Bainhira haʼu sei klosan hela no foin tama Betel, iha maizumenus haklaken-naʼin 10.000 iha rai neʼe. Maibé agora, iha naʼin–200.000 liu, no irmaun-irmán atus ba atus serbí iha Betel atu apoia serbisu haklaken.

Nuʼudar tempu liu daudaun, ami haree katak fatin iha Betel atu halo ami-nia serbisu la toʼo. Entaun, Grupu Administradór husu ami atu buka rai hodi bele harii sukursál neʼebé boot liután. Haʼu no irmaun seluk laʼo husi uma ba uma iha área Betel neʼebé ema Xina barak mak hela, hodi husu se sira hakarak faʼan sira-nia rai. Sira hotu lakohi, no ema ida hatete: “Ami ema Xina la faʼan, ami hola deʼit.”

Tradús diskursu ba irmaun Albert Schroeder

Maibé iha loron ida, rai nia naʼin ida derrepente husu ami se ami hakarak hola ninia rai, tanba nia atu muda ba Estadus Unidus. Depois, ema ida tan mós dehan nia hakarak faʼan ninia rai, no nia fó sujestaun ba ninia viziñu sira atu halo hanesan. Ami mós hola rai husi mane neʼebé hatete katak ema Xina sira nunka faʼan rai. Lakleur deʼit, Betel nia rai sai boot liu dala tolu liu fali uluk. Haʼu hatene katak neʼe mak Jeová nia planu.

Iha tinan 1950, haʼu mak ema neʼebé ho idade kiʼik liu iha Betel. Agora, haʼu no haʼu-nia feen mak idade boot liu. Haʼu la arrepende an kona-ba laʼo tuir Jesus ba fatin neʼebé deʼit nia dirije haʼu. Maski haʼu-nia inan-aman duni haʼu sai husi sira-nia uma, maibé Jeová fó haʼu família boot ida husi ninia povu. Haʼu fiar duni katak Jeová sempre fó buat hotu neʼebé ita presiza, maski hetan knaar saida deʼit. Haʼu no Nora agradese tebes tanba buat hotu Jeová fó mai ami ho laran-diʼak, no ami hakarak fó laran-manas ba ema seluk atu koko Jeová.—Malaquias (Maleakhi) 3:10.

Jesus konvida kobradór impostu nian ida naran Mateus Levi atu laʼo tuir nia. Saida mak Mateus halo? “Husik tiha buat hotu, [nia] hamriik no laʼo tuir Jesus.” (Lucas 5:27, 28) Haʼu mós iha oportunidade atu husik buat seluk no laʼo tuir Jesus. Haʼu mós hakarak ema seluk atu halo hanesan neʼe, hodi sente Jeová nia bensaun.

Kontente atu serbí nafatin iha rai-Filipinas