Skip to content

Skip to table of contents

Joven sira, imi bele moris kontente

Joven sira, imi bele moris kontente

“Ita halo haʼu hatene dalan moris nian.”​—SALMO 16:11.

KNANANUK: 133, 42

1, 2. Oinsá mak Tony nia esperiénsia hatudu katak ita bele halo mudansa iha ita-nia moris?

TONY mak estudante sekundária neʼebé la iha aman, la iha interese ba eskola, no hanoin atu para eskola. Kada findesemana, nia bá sinema ka halimar ho ninia kolega sira. Nia la gosta violénsia no la uza droga, maibé la iha objetivu ba ninia moris. Nia laran-rua hela kona-ba se Maromak iha ka lae. Loron ida, Tony hasoru feen-laʼen Testemuña ba Jeová no nia fó sai ninia dúvida kona-ba Maromak. Sira fó broxura rua, Moris Hotu Mosu Mesak Deʼit ka lae? no Asal Mula Kehidupan​—Lima Pertanyaan yang Patut Direnungkan.

2 Bainhira feen-laʼen Testemuña neʼe vizita fali Tony, nia troka ona ninia hanoin. Nia gosta tebes lee broxura rua neʼe toʼo namkurut. Tony hatete ba sira: “Haʼu fiar ona Maromak iha.” Nia komesa estuda Bíblia no neineik-neineik troka ninia hanoin kona-ba ninia moris. Antes nia estuda Bíblia, nia la badinas atu estuda iha eskola, maibé ikusmai nia sai estudante neʼebé diʼak tebes! Diretór eskola mós hakfodak ho mudansa neʼe, no husu ba Tony: “Ó-nia hahalok no valór sai diʼak liu, neʼe tanba ó ransu ho Testemuña ba Jeová ka?” Tony hatán sin ba diretór no esplika buat neʼebé nia aprende. Nia remata ninia eskola sekundária nuʼudar estudante neʼebé diʼak, no agora nia serbí nuʼudar pioneiru regulár no atan ba kongregasaun. Tony mós sente kontente tanba nia iha Aman Jeová neʼebé hadomi tebes nia!​—Salmo 68:5.

HALO TUIR JEOVÁ, NO ITA SEI HETAN SUSESU

3. Jeová hakarak saida ba joven sira?

3 Tony nia esperiénsia hatudu ho klaru katak Jeová hanoin duni Ita neʼebé joven. Nia hakarak Ita atu hetan susesu no moris kontente. Tan neʼe, nia hatete ba Ita: “Hanoin-hetan ó-nia Kriadór Boot durante ó-nia tempu joven.” (Eclesiastes 12:1) Iha mundu ohin loron, la fasil atu halo nuneʼe, maibé Ita bele. Ho Maromak nia ajuda, Ita bele hetan susesu, laʼós iha tempu joven deʼit, maibé mós iha Ita-nia moris tomak. Agora, mai ita koʼalia kona-ba buat neʼebé ajuda ema Izraél atu manán rai neʼebé Maromak promete ona, no mós kona-ba saida mak ajuda David atu manán Golias.

4, 5. Ita bele aprende saida husi ema Izraél neʼebé manán rai-Kanaan no David neʼebé manán Golias? (Haree dezeñu iha leten.)

4 Bainhira ema Izraél besik ona atu tama rai neʼebé Maromak promete, Maromak la haruka sira atu aumenta sira-nia matenek atu halo funu. (Deuteronómio 28:1, 2) Maibé Maromak haruka deʼit sira atu halo tuir ninia mandamentu no tau fiar ba nia. (Josué 1:7-9) Tuir ema nia hanoin, matadalan neʼe la matenek! Maibé neʼe mak matadalan neʼebé diʼak liu hotu, tanba Jeová ajuda beibeik sira atu manán hasoru ema Kanaan. (Josué 24:11-13) Sin, sira presiza duni atu iha fiar hodi halo tuir Maromak, maibé fiar neʼe sempre lori susesu ba sira, nuneʼe mós ho ohin loron.

5 Golias mak asuwaʼin ida neʼebé kbiit boot, nia ain-aas besik metru tolu no iha mós ekipamentu funu nian neʼebé kompletu. (1 Samuel 17:4-7) Maibé David iha deʼit tali-baku no ninia fiar ba Maromak Jeová. Ba ema neʼebé la iha fiar, David haree hanesan ema neʼebé beik. Maibé tuir loloos, Golias mak ida neʼebé beik duni.​—1 Samuel 17:48-51.

6. Ita sei koʼalia kona-ba saida iha lisaun neʼe?

6 Iha lisaun uluk nian, ita aprende ona kona-ba buat diʼak haat neʼebé ajuda ita atu moris kontente no hetan susesu. Neʼe mak tau matan ba ita-nia presiza espirituál nian, hafolin ita-nia belun diʼak neʼebé hadomi Maromak, halo planu neʼebé folin-boot, no hafolin liberdade neʼebé Maromak fó ba ita. Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia liután kona-ba buat hirak-neʼe hodi hanoin kleʼan kona-ba prinsípiu balu husi Salmo 16.

TAU MATAN BA ITA-NIA PRESIZA ESPIRITUÁL NIAN

7. (a) Ema neʼebé espirituál mak ema hanesan saida? (b) Saida mak David nia “parte”? Ida-neʼe halo nia sente oinsá?

7 Ema neʼebé espirituál iha fiar ba Maromak no hanoin hanesan ho Maromak nian. Nia buka Maromak nia matadalan no hakaʼas an atu halo tuir. (1 Korinto 2:12, 13) David mak ezemplu diʼak. Nia kanta: “Jeová mak haʼu-nia parte, no nia halo haʼu-nia kopu nakonu.” (Salmo 16:5) David nia “parte” inklui ninia relasaun diʼak ho Maromak, neʼebé sai nuʼudar fatin protesaun ba nia. (Salmo 16:1) Neʼe lori rezultadu saida? David dehan: “Haʼu haksolok tebes.” La iha buat ida neʼebé halo nia haksolok liu fali ninia relasaun diʼak ho Jeová.​—Lee Salmo 16:9, 11.

8. Saida deʼit mak lori haksolok neʼebé loos ba ita-nia moris?

8 Ema neʼebé tau fokus ba osan no buka haksolok nunka bele sente kontente hanesan David. (1 Timóteo 6:9, 10) Irmaun ida iha rai-Kanadá hatete: “Haksolok neʼebé loos la mai husi buat neʼebé ita hetan iha ita-nia moris, maibé neʼe mai husi buat neʼebé ita fó ba Maromak Jeová, neʼebé fó prezente diʼak hotu mai ita.” (Tiago 1:17) Se ita hametin ita-nia fiar ba Jeová no serbí nia, ita-nia moris sei iha folin boot no hetan haksolok neʼebé loos. Entaun, ita bele halo saida atu hametin ita-nia fiar? Ita presiza uza ita-nia tempu hamutuk ho nia hodi lee ninia Liafuan, haree ninia kriasaun, no hanoin kona-ba ninia hahalok furak sira, inklui mós domin neʼebé nia hatudu mai ita.​—Roma 1:20; 5:8.

9. Oinsá mak ita bele husik Maromak nia Liafuan atu troka ita-nia hahalok hanesan David?

9 Dala ruma Maromak hatudu ninia domin mai ita hodi korrije ita, hanesan aman ida korrije oan neʼebé nia hadomi. David hafolin ida-neʼe no dehan: “Haʼu sei hahiʼi Jeová, neʼebé fó ona matadalan ba haʼu. Durante kalan mós haʼu-nia hanoin sira korrije haʼu.” (Salmo 16:7) David hanoin kleʼan kona-ba Maromak nia hanoin, no halo ninia hanoin sai hanesan Maromak nian no husik ida-neʼe troka ninia hahalok. Se ita mós halo nuneʼe, ita bele haburas domin ba Maromak no hakarak liután atu halo nia kontente. Ita mós sei sai ema Kristaun neʼebé maduru. Irmán ida naran Christin hatete: “Bainhira halo riset no medita kona-ba buat neʼebé haʼu lee, haʼu sente katak Jeová hakerek buat sira-neʼe ba haʼu rasik!”

10. Tuir Isaias 26:3, hanoin hanesan ho Maromak bele lori benefísiu saida?

10 Se ita mak ema espirituál, ita sei iha hanoin hanesan ho Maromak kona-ba mundu neʼe no futuru. Tanbasá mak Jeová fó koñesimentu no matenek neʼebé kleʼan hanesan neʼe mai ita? Tanba nia hakarak ita atu hatene saida mak importante liu iha ita-nia moris, atu halo desizaun neʼebé diʼak, no nia lakohi ita atu sente taʼuk ba futuru! (Lee Isaias 26:3.) Irmaun ida iha Estadus Unidus, naran Joshua, hatete: “Se ita nafatin besik ho Jeová, ita bele iha hanoin neʼebé loos kona-ba buat neʼebé importante no buat neʼebé ladún importante.” Neʼe sei lori ksolok neʼebé loos!

BUKA BELUN NEʼEBÉ LOOS

11. Oinsá mak David hetan belun neʼebé loos?

11 Lee Salmo 16:3. David hatene oinsá atu hetan belun neʼebé loos. Nia hili belun sira neʼebé hadomi Jeová, no ida-neʼe lori “ksolok boot” ba nia. David bolu ninia belun sira nuʼudar “ema santu sira” tanba sira moris tuir morál neʼebé moos no loos. Ema seluk neʼebé hakerek Salmo mós sente hanesan ho David. Nia hakerek: “Haʼu sai belun ho sira hotu neʼebé hamtaʼuk Ita no ho sira neʼebé halo tuir Ita-nia lei sira.” (Salmo 119:63) Hanesan ita aprende ona iha lisaun uluk nian, ita mós bele hetan belun diʼak barak neʼebé hamtaʼuk no halo tuir Jeová. Keta haluha katak ita bele sai belun ho ema neʼebé idade la hanesan.

12. Tanbasá mak David ho Jonatan sai belun diʼak?

12 David la buka deʼit belun husi ema neʼebé idade hanesan. Hanoin-hetan David nia belun diʼak ida nia naran? Karik Ita hanoin kona-ba Jonatan. Bíblia konta kona-ba David ho Jonatan nia relasaun diʼak nuʼudar belun. Maibé tuir loloos, Jonatan boot liu David maizumenus tinan 30. Entaun, tanbasá mak sira bele sai belun diʼak? Neʼe tanba sira rua iha fiar neʼebé metin ba Maromak. Sira mós respeitu malu, no hafolin hahalok diʼak, hanesan aten-brani neʼebé sira ida-idak hatudu bainhira halo funu hasoru Maromak nia inimigu sira.​—1 Samuel 13:3; 14:13; 17:48-50; 18:1.

13. Oinsá mak ita bele iha belun barak liután? Fó toʼok ezemplu.

13 Hanesan David ho Jonatan, ita mós bele hetan “ksolok boot” bainhira ita sai belun ho ema neʼebé hadomi Jeová no tau fiar ba nia. Irmán ida naran Kiera, neʼebé serbí Jeová tinan barak ona, hatete: “Haʼu habelun ona ho ema barak husi mundu tomak, husi situasaun moris no kultura neʼebé la hanesan.” Se Ita mós halo nuneʼe, Ita bele hatene ho loloos oinsá mak Bíblia no espíritu santu ajuda ita atu iha unidade.

HALO PLANU NEʼEBÉ IHA FOLIN

14. (a) Oinsá mak ita bele halo planu neʼebé iha folin? (b) Joven balu hatete saida kona-ba halo planu espirituál?

14 Lee Salmo 16:8. Ba David, serbí Maromak mak buat neʼebé importante liu. Se ita mós halo planu espirituál no tau uluk serbisu ba Jeová, ita bele moris kontente. Irmaun ida naran Steven hatete: “Kuandu haʼu halo planu, kumpre ida-neʼe, no ikusmai haree mudansa neʼebé haʼu halo ona, neʼe halo haʼu kontente.” Irmaun joven ida husi rai-Alemaña neʼebé agora serbí iha rai seluk, dehan: “Bainhira haʼu sai idade ona, haʼu lakohi hanoin fali haʼu-nia tempu joven katak haʼu buka diʼak deʼit ba haʼu-nia an.” Ita mós hanoin hanesan neʼe ka lae? Se nuneʼe, uza ita-nia matenek no kbiit atu fó hahiʼi ba Maromak no ajuda ema seluk. (Galásia 6:10) Halo planu espirituál no husu Jeová nia ajuda atu bele kumpre planu sira-neʼe. Nia sei kontente atu hatán ba ita-nia orasaun!​—1 João 3:22; 5:14, 15.

15. Ita bele halo planu saida deʼit? (Haree kaixa “ Planu balu neʼebé Ita bele halo”.)

15 Ita bele halo planu saida deʼit? Karik Ita bele hakaʼas an atu fó komentáriu iha reuniaun ho Ita-nia liafuan rasik, foti pioneiru ka serbí iha Betel. Ita mós bele aprende língua seluk atu haklaken ba ema oioin. Irmaun joven ida naran Barak neʼebé serbí Jeová tempu tomak hatete: “Loron-loron, haʼu sente kontente tanba haʼu uza haʼu-nia forsa tomak ba Jeová, la iha buat seluk neʼebé halo haʼu kontente hanesan neʼe.”

HAFOLIN LIBERDADE NEʼEBÉ MAROMAK FÓ BA ITA

16. Oinsá mak David sente kona-ba Jeová nia ukun-fuan no matadalan sira? Tanbasá?

16 Lee Salmo 16:2, 4Hanesan ita aprende ona iha lisaun uluk, Maromak nia ukun-fuan no matadalan sira halo ita hetan liberdade neʼebé loos hodi ajuda ita hadomi buat neʼebé diʼak no odi buat neʼebé aat. (Amós 5:15) David hatete katak Jeová mak “Hun ba buat diʼak hotu”. “Buat diʼak” neʼe bele refere mós ba morál no hahalok neʼebé diʼak. Jeová hatudu hahalok diʼak kona-ba buat hotu neʼebé nia halo, no buat diʼak hotu neʼebé ita iha mai husi nia. David hakaʼas an halo tuir Maromak nia ezemplu atu hadomi buat neʼebé Jeová hadomi. Maibé David mós aprende atu odi buat neʼebé aat tuir Maromak nia haree, inklui mós idolatria, katak fó hahiʼi no glória ba ema ka buat ruma maski loloos Jeová deʼit mak merese simu glória. Hahalok neʼe estraga ema nia morál.​—Isaias 2:8, 9; Apokalipse 4:11.

17, 18. (a) David hatete saida kona-ba konsekuénsia husi adorasaun falsu? (b) Tanbasá mak ema “hetan susar barak” ohin loron?

17 Iha Bíblia nia tempu, dala barak adorasaun falsu inklui hahalok seksuál. (Oseias 4:13, 14) Iha tempu neʼebá, ema barak gosta adorasaun falsu tanba sira bele halo tuir sira-nia hakarak isin nian. Maibé adorasaun hanesan neʼe halo sira kontente ka lae? Lae duni! David hatete: “Ema sira neʼebé buka atu serbí maromak sira seluk sei hetan susar barak.” Sira mós hasaʼe sira-nia oan nuʼudar sakrifísiu ba maromak falsu sira! (Isaias 57:5) Jeová hakribi hahalok aat neʼe. (Jeremias 7:31) Se Ita moris iha tempu neʼebá, Ita sente kontente atu iha inan-aman neʼebé adora Jeová!

18 Ohin loron, relijiaun falsu barak simu sala seksuál, inklui mós hahalok omoseksuál. Neʼe bele halo ema sente livre, maibé realidade mak sira “hetan susar barak”. (1 Korinto 6:18, 19) Ita mós haree ida-neʼe ka lae? Tan neʼe, joven sira, rona ba Ita-nia Aman iha lalehan. Fiar metin bá katak halo tuir Maromak sei lori diʼak ba Ita. Hanoin didiʼak kona-ba konsekuénsia husi hahalok neʼebé la tuir morál. Maski hahalok sala bele halo Ita kontente ba tempu uitoan, neʼe sei lori duni susar boot ba Ita. (Galásia 6:8) Irmaun Joshua neʼebé temi tiha ona, hatete: “Ita bele uza ita-nia liberdade konforme ita-nia hakarak, maibé uza sala ida-neʼe sei halo ita la kontente.”

19, 20. Joven sira neʼebé tau fiar no halo tuir Jeová sei hetan bensaun saida deʼit?

19 Jesus hatete: “Se imi sempre halo tuir haʼu-nia liafuan, imi mak haʼu-nia dixípulu duni, no imi sei hatene lia-loos, no lia-loos sei halo imi livre.” (João 8:31, 32) Ho Jeová nia ajuda, ita sai livre husi relijiaun falsu, no mós husi hanorin no istória falsu oioin neʼebé taka ema nia neon. Ita mós hein ba futuru neʼebé ita sei hetan “liberdade neʼebé furak nuʼudar Maromak nia oan sira”. (Roma 8:21) Ohin loron mós ita bele goza uitoan liberdade furak neʼe kuandu ita halo tuir Kristu nia hanorin. Iha dalan hanesan neʼe ita sei “hatene lia-loos”, laʼós deʼit hodi aprende, maibé moris tuir!

20 Joven sira, hafolin liberdade neʼebé Maromak fó ba Ita. Uza ida-neʼe ho didiʼak. Neʼe sei ajuda Ita atu halo desizaun oioin neʼebé lori Ita ba futuru neʼebé diʼak. Irmaun joven ida hatete: “Kuandu ita uza liberdade ho didiʼak bainhira ita sei joven, aban-bainrua neʼe bele ajuda ita atu foti desizaun neʼebé importante, hanesan buka serbisu ka deside atu kaben.”

21. Oinsá mak ita bele hetan “moris neʼebé loloos”?

21 Iha mundu tuan neʼe, ema goza moris ba tempu uitoan deʼit. Ita hotu la hatene saida mak sei akontese aban. (Tiago 4:13, 14) Tan neʼe, diʼak liu ita laʼo iha dalan neʼebé lori ita ba “moris neʼebé loloos”, ka moris rohan-laek iha mundu foun. (1 Timóteo 6:19) Jeová la obriga ema ida atu serbí nia. Ita ida-idak mak tenke foti desizaun. Hakaʼas an bá atu halo Jeová nuʼudar Ita-nia “parte” hodi hakbesik liután ba nia. Hafolin “buat diʼak” hotu neʼebé nia fó ba Ita. (Salmo 103:5) Fiar metin bá katak Jeová sei halo Ita haksolok no kontente ba nafatin!​—Salmo 16:11.