Skip to content

Skip to table of contents

Joven sira, Ita-nia Kriadór hakarak Ita moris kontente

Joven sira, Ita-nia Kriadór hakarak Ita moris kontente

“Nia halo haʼu kontente ho buat diʼak sira iha haʼu-nia moris tomak.”​—SALMO 103:5.

KNANANUK: 49, 39

1, 2. Kuandu atu foti desizaun kona-ba Ita-nia moris, tanbasá mak importante atu rona ba ita-nia Kriadór? (Haree dezeñu iha leten.)

SE ITA mak joven ida, karik ema barak fó sujestaun oioin kona-ba Ita-nia futuru. Mestre sira no ema seluk karik anima Ita atu bá eskola boot no hetan serbisu diʼak atu manán osan boot. Maibé Jeová fó matadalan neʼebé la hanesan ho ema nian. Klaru katak nia hakarak Ita atu estuda ho badinas iha eskola atu nuneʼe aban-bainrua Ita bele tau matan ba ita-nia an. (Koloso 3:23) Maibé Jeová mós hatene katak agora mak tempu ba Ita atu foti desizaun importante neʼebé sei kona Ita-nia futuru. Tan neʼe, nia fó matadalan oioin neʼebé ajuda Ita halaʼo Ita-nia moris hodi tuir ninia hakarak iha loron ikus sira.​—Mateus 24:14.

2 Ita mós labele haluha katak Jeová hatene buat hotu no saida mak sei akontese iha futuru. Nia mós hatene ho loloos katak lakleur tan mundu aat neʼe sei remata. (Isaias 46:10; Mateus 24:3, 36) Jeová mós hatene didiʼak kona-ba Ita. Nia hatene saida deʼit mak halo Ita kontente no saida deʼit mak lori susar ba Ita. Dala ruma ema fó konsellu neʼebé Ita hanoin diʼak, maibé se neʼe la tuir Maromak nia Liafuan, tuir loloos konsellu neʼe la diʼak.​—Provérbios 19:21.

MATENEK MAI HUSI JEOVÁ

3, 4. Tanba Adão ho Eva halo tuir konsellu neʼebé aat, ida-neʼe lori rezultadu saida ba sira rasik no mós sira-nia oan?

3 Husi tempu uluk kedas, konsellu aat tama ona iha mundu. Neʼe mak tempu neʼebé Satanás fó konsellu aat ba ema primeiru. Satanás hatete ba Eva katak nia ho Adão bele moris kontente liután se sira moris tuir sira-nia hakarak rasik. (Génesis 3:1-6) Maibé realidade mak Satanás buka deʼit ninia hakarak rasik. Nia hakarak Adão ho Eva no sira-nia oan sira atu adora no halo tuir nia duké adora Maromak Jeová. Maibé Satanás halo ona buat diʼak saida ba sira? Jeová mak fó buat diʼak hotu neʼebé sira iha. Nia fó sira pár atu kompleta malu, hela-fatin neʼebé furak, no isin perfeitu neʼebé bele moris ba nafatin.

4 Triste mak Adão ho Eva la halo tuir Maromak, no hakotu sira-nia relasaun diʼak ho nia. Ikusmai, sira tenke simu konsekuénsia. Hanesan ho ai-funan neʼebé tesi tiha no namlaek, Adão ho Eva mós neineik-neineik sai ferik-katuas no mate. Adão no Eva nia oan sira mós hetan susar neʼebé hanesan. (Roma 5:12) Maski nuneʼe, ema barak nafatin la halo tuir Maromak, no sira moris tuir sira-nia hakarak rasik. (Éfeso 2:1-3) Rezultadu neʼe hatudu ho klaru katak ‘matenek la iha folin se kontra Jeová’.​—Provérbios 21:30.

5. Maromak hatene saida kona-ba ema? Jeová nia hanoin neʼe loos ka lae?

5 Maibé Jeová hatene katak ema balu, inklui mós joven barak, sei buka nia no serbí nia. (Salmo 103:17, 18; 110:3) Joven hanesan neʼe folin-boot tebes ba Jeová! Neʼe inklui mós Ita, loos ka lae? Se nuneʼe, Ita goza daudaun “buat diʼak” barak husi Jeová, no ida-neʼe halo Ita-nia moris kontente liután. (Lee Salmo 103:5; Provérbios 10:22) Agora, mai ita koʼalia kona-ba “buat diʼak” haat: Ai-han espirituál, belun diʼak, planu neʼebé folin, no liberdade neʼebé loos.

JEOVÁ FÓ ITA AI-HAN ESPIRITUÁL

6. Tanbasá mak ita tenke tau matan ba ita-nia presiza espirituál nian? Oinsá mak Jeová ajuda ita?

6 Animál nunka hanoin katak sira presiza hatene Maromak no hetan Ninia matadalan. Maibé ita presiza. (Mateus 4:4) Bainhira ita rona ba Maromak, ita sai matenek, aumenta kbiit atu komprende, no hetan haksolok. Jesus dehan: “Ksolok ba sira neʼebé hatene katak sira presiza Maromak nia matadalan.” (Mateus 5:3) Maromak fó Bíblia mai ita no uza “atan laran-metin no matenek” atu fó ai-han espirituál neʼebé ajuda ita atu hametin ita-nia fiar. (Mateus 24:45) Ita kontente ho ai-han espirituál oioin neʼebé furak tebes!​—Isaias 65:13, 14.

7. Oinsá mak ai-han espirituál husi Maromak bele ajuda ita?

7 Ai-han espirituál bele halo ita matenek no aumenta ita-nia kbiit atu hanoin, no buat sira-neʼe sei proteje ita iha dalan oioin. (Lee Provérbios 2:10-14.) Porezemplu, se ita iha matenek no kbiit atu hanoin, ita bele hatene kedas lia-bosok, hanesan Maromak la iha, ka osan no sasán mak halo ema moris kontente. Ita mós bele rekoñese hakarak neʼebé la loos no sees husi toman aat sira neʼebé lori susar. Tan neʼe, hakaʼas an bá atu buka matenek husi Maromak no aumenta ita-nia kbiit atu hanoin. Hodi halo nuneʼe, ita bele hatene liuhusi ita-nia esperiénsia rasik katak Jeová hadomi ita no hakarak buat neʼebé diʼak liu ba ita.​—Salmo 34:8; Isaias 48:17, 18.

8. Tanbasá mak ita presiza hakbesik ba Maromak agora, no oinsá mak ida-neʼe sei ajuda ita iha futuru?

8 Lakleur tan, buat hotu iha Satanás nia mundu neʼe sei lakon mohu, no só Jeová deʼit mak bele proteje ita. Iha tempu neʼebá, ita sei presiza sadere ba Jeová atu hetan buat hotu neʼebé ita presiza, karik inklui mós ai-han. (Habakuk 3:2, 12-19) Tan neʼe agora mak tempu atu hakbesik liután ba Maromak no hametin ita-nia fiar ba nia. (2 Pedro 2:9) Se ita halo nuneʼe, iha situasaun naran deʼit, ita bele sente hanesan David, neʼebé hakerek: “Jeová sempre iha haʼu-nia oin. Haʼu sei nunka nakdedar tanba nia iha haʼu-nia liman-loos.”​—Salmo 16:8.

JEOVÁ FÓ ITA BELUN SIRA NEʼEBÉ DIʼAK LIU

9. (a) Tuir João 6:44, saida mak Jeová halo? (b) Ita sente oinsá kuandu hasoru Testemuña neʼebé Ita seidauk koñese? Tanbasá mak ida-neʼe úniku tebes?

9 Kuandu Ita foin hasoru ema neʼebé seidauk tama lia-loos, Ita hatene saida deʼit kona-ba nia? Karik Ita hatene ninia naran no ninia oin, maibé la hatene ho loloos buat seluk kona-ba nia. Maibé oinsá se Ita foin hasoru ema neʼebé iha ona lia-loos? Ita hatene katak nia hadomi Jeová. Ita hatene Jeová mak dada nia no konvida nia atu sai parte husi ninia família. (Lee João 6:44.) Maski ema neʼe mai husi rai ka rasa neʼebé la hanesan, ka ninia situasaun moris ka kultura la hanesan, maibé Ita hatene ona buat barak kona-ba ema neʼe, no nia mós hatene buat barak kona-ba Ita!

Jeová hakarak ita atu iha belun neʼebé diʼak liu no halo planu espirituál (Haree parágrafu 9-12)

10, 11. Saida deʼit mak hanesan husi Jeová nia povu? Ida-neʼe lori benefísiu saida mai ita?

10 Kuandu Ita foin hasoru Testemuña ida, maski ema neʼe koʼalia língua neʼebé la hanesan, Ita bele hatene katak, Ita no Testemuña neʼe koʼalia “língua neʼebé moos” husi lia-loos. (Sofonias 3:9) Neʼe katak Ita no ema neʼe mós iha fiar neʼebé hanesan kona-ba Maromak, morál, no esperansa ba futuru. Buat sira-neʼe sei ajuda duni ita atu fiar malu no sai belun diʼak ba nafatin.

11 Tan neʼe, bainhira ita adora Jeová, ita bele hatete ho loloos katak ita iha belun sira neʼebé diʼak liu. Ita iha belun iha mundu tomak maski ita seidauk hasoru malu! Ema seluk bele sai belun diʼak hanesan neʼe ka lae? Neʼe mak prezente folin-boot ida husi Maromak Jeová.

JEOVÁ FÓ ITA PLANU NEʼEBÉ FOLIN-BOOT

12. Ita bele halo planu espirituál saida deʼit ba Ita-nia an?

12 Lee Eclesiastes 11:9–12:1. Ita iha ka lae, planu espirituál ruma neʼebé Ita hakaʼas an atu kumpre? Karik Ita hakaʼas an atu lee Bíblia loron-loron, ka aumenta Ita-nia matenek atu fó komentáriu no hanorin. Ita sente oinsá bainhira Ita-nia matenek aumenta, ka bainhira ema seluk gaba Ita? Ita sente kontente duni! Tanbasá? Tanba Ita halo tuir Jeová nia hakarak, hanesan ho Jesus.​—Salmo 40:8; Provérbios 27:11.

13. Oinsá mak halo tuir Jeová nia hakarak diʼak liu fali buka rikusoin ka naran-boot?

13 Kuandu ita tau fokus hodi halo tuir Jeová nia hakarak, ida-neʼe sei halo ita kontente tanba neʼe nunka sai saugati deʼit. Apóstolu Paulo dehan: “Laran-metin bá, no hamriik metin bá, no sai badinas nafatin iha Naʼi nia serbisu, tanba imi hatene katak serbisu neʼebé imi halo ba Naʼi sei la sai saugati deʼit.” (1 Korinto 15:58) Maibé ema neʼebé buka rikusoin ka naran-boot iha mundu neʼe, sira sei la kontente maski sira hetan susesu. (Lucas 9:25) Mai ita aprende husi Liurai Salomão nia ezemplu.​—Roma 15:4.

14. Lisaun saida mak Ita aprende husi Salomão nia esperiénsia?

14 Bainhira Salomão sai riku tebetebes no hetan naran-boot, nia hanoin: “Haʼu sei koko atu buka ksolok no haree toʼok neʼe sei lori buat diʼak saida.” (Eclesiastes 2:1-10) Nia harii uma furak oioin no halo jardín boot, no nia mós halo buat naran deʼit neʼebé nia hakarak. Ida-neʼe halo Salomão nia moris kontente no haksolok ka lae? Nia rasik hakerek: “Kuandu haʼu hanoin kona-ba serbisu hotu neʼebé haʼu halo ho haʼu-nia liman . . . , haʼu haree katak buat hotu mak saugati deʼit . . . la iha buat ida neʼebé iha folin duni.” (Eclesiastes 2:11) Lisaun neʼe importante tebes. Ita aprende husi Salomão nia esperiénsia neʼe ka lae?

15. Tanbasá mak ita presiza iha fiar neʼebé metin? Tuir Salmo 32:8, ida-neʼe sei lori benefísiu saida ba Ita?

15 Ema balu halo desizaun sala no hetan susar tiha mak foin aprende husi sala neʼe, maibé Jeová lakohi Ita sai hanesan neʼe. Ita presiza iha fiar neʼebé metin atu halo tuir Jeová no tau uluk ninia hakarak iha Ita-nia moris, maibé Ita sei nunka arrepende an. No Jeová mós nunka haluha ‘domin neʼebé Ita hatudu ona ba ninia naran’. (Ebreu 6:10) Tan neʼe, hakaʼas an bá atu hametin Ita-nia fiar. Se nuneʼe, Ita sei hatene ho klaru katak ita-nia Aman iha lalehan hakarak buat neʼebé diʼak liu ba Ita.​—Lee Salmo 32:8.

MAROMAK FÓ ITA LIBERDADE NEʼEBÉ LOOS

16. Tanbasá mak ita presiza hafolin liberdade no uza didiʼak liberdade neʼe?

16 Apóstolu Paulo hakerek: “Iha fatin neʼebé iha Jeová nia espíritu, iha mós liberdade iha neʼebá.” (2 Korinto 3:17) Jeová hafolin liberdade, no nia mós kria ita atu hafolin liberdade. Maibé nia hakarak ita atu uza ho loloos ita-nia liberdade iha dalan neʼebé proteje ita-nia an. Karik Ita hatene joven balu neʼebé haree pornografia, halo buat neʼebé la tuir morál, halo desportu neʼebé perigozu, uza droga, ka hemu-lanu. Foufoun, buat sira-neʼe bele halo sira kontente, maibé dala barak sira hetan konsekuénsia hanesan moras, sai atan ba buat sira-neʼe, no bele mós mate. (Galásia 6:7, 8) Karik sira sente “livre” atu halo buat naran deʼit, maibé tuir loloos, neʼe bosok deʼit.​—Tito 3:3.

17, 18. (a) Se ita halo tuir Maromak, ita sei hetan liberdade saida? (b) Tanbasá liberdade neʼebé foufoun Adão ho Eva goza mak boot liu se kompara ho ohin loron?

17 Maibé oinsá se ita halo tuir Jeová? Ida-neʼe sei ajuda ita atu iha saúde diʼak no halo ita sente livre duni. (Salmo 19:7-11) Liután neʼe, kuandu Ita uza didiʼak Ita-nia liberdade, katak halo tuir Maromak nia ukun-fuan no matadalan sira neʼebé perfeitu, Ita bele hatudu ba Maromak no mós ba Ita-nia inan-aman katak Ita merese atu sira tau fiar. No Ita-nia inan-aman sei fó liberdade boot liután ba Ita. Tuir loloos, Maromak promete ba ninia atan hotu atu fó liberdade neʼebé perfeitu, neʼebé Bíblia bolu “liberdade neʼebé furak nuʼudar Maromak nia oan sira”.​—Roma 8:21.

18 Neʼe mak liberdade neʼebé foufoun Adão ho Eva goza. Iha jardín Eden, sira simu ukun-fuan ida deʼit husi Maromak. Sira labele han ai-fuan husi ai-hun ida deʼit. (Génesis 2:9, 17) Tuir Ita-nia hanoin, ukun-fuan neʼe todan demais? Lae! Hanoin toʼok, ema halo ona lei barak no obriga ema seluk atu halo tuir, maibé Maromak fó lei ida deʼit ba Adão ho Eva.

19. Hanorin saida deʼit mak ita simu daudauk atu hetan liberdade?

19 Jeová hanorin ita iha dalan neʼebé matenek tebes. Duké fó ukun-fuan barak, nia ho pasiénsia hanorin ita atu halo tuir ukun-fuan kona-ba domin. Nia hanorin ita atu moris tuir ninia prinsípiu no odi buat neʼebé aat. (Roma 12:9) Iha Diskursu iha Foho, Jesus mós hanorin ita iha dalan hanesan neʼe hodi esplika tanbasá mak ema halo buat aat oioin. (Mateus 5:27, 28) Nuʼudar Liurai ba Maromak nia Ukun, Jesus sei kontinua hanorin ita iha mundu foun, atu nuneʼe ita bele iha hanoin neʼebé hanesan nia kona-ba hahalok loos no sala. (Ebreu 1:9) Nia mós sei halo ita-nia isin no neon sai perfeitu. Imajina toʼok, iha tempu neʼebá, ita sei sai livre husi hakarak atu halo buat neʼebé sala, no ita mós sei la hetan tan susar husi ita-nia sala. Ikusmai, ita sei goza duni “liberdade neʼebé furak” neʼebé Maromak promete ba ita.

20. (a) Oinsá mak Jeová uza ninia liberdade? (b) Oinsá mak ita bele halo tuir Maromak nia ezemplu?

20 Klaru katak ita-nia liberdade sempre iha limite. Ita sempre presiza foti desizaun oioin hodi tuir ita-nia domin ba Maromak no mós ba ema seluk. Kuandu ita husik domin mak dirije ita, neʼe katak ita halo tuir Jeová nia ezemplu. Maski Jeová iha liberdade neʼebé la iha limite, nia hili atu husik domin mak dirije ninia hahalok hotu, inklui mós dalan neʼebé nia hanorin ita. (1 João 4:7, 8) Tan neʼe ita mós bele hetan liberdade neʼebé kompletu kuandu ita haleno Maromak nia domin.

21. (a) David sente oinsá kona-ba Jeová? (b) Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba saida?

21 Ita hafolin “buat diʼak” hotu neʼebé Jeová fó ona ba Ita ka lae? Nia fó ba Ita ai-han espirituál, belun diʼak, planu neʼebé folin, no esperansa atu hetan liberdade neʼebé perfeitu. (Salmo 103:5) Karik Ita sente hanesan David neʼebé harohan ba Jeová iha Salmo 16:11, hodi dehan: “Ita halo haʼu hatene dalan moris nian. Haʼu sente haksolok tebes iha Ita-nia oin; hamriik iha Ita-nia liman-loos mak lori ksolok ba nafatin.” Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba lia-loos furak balu tan husi Salmo 16. Ida-neʼe sei ajuda ita atu hatene oinsá mak ita bele halaʼo moris neʼebé kontente liu!