Skip to content

Skip to table of contents

Keta simu mundu nia hanoin

Keta simu mundu nia hanoin

“Kuidadu bá atu ema ida la kaer imi ho lasu liuhusi ema nia matenek no hanorin bosok neʼebé la iha folin . . . tuir dalan mundu neʼe nian.”—KOLOSO 2:8.

KNANANUK: 23, 26

1. Apóstolu Paulo hakerek saida ba ema kristaun sira iha Koloso? (Haree dezeñu iha leten.)

APÓSTOLU PAULO hakerek karta ba ema kristaun sira iha Koloso maizumenus iha tinan 60-61, bainhira nia hetan daudaun kastigu iha Roma. Nia esplika ba sira tansá importante atu “komprende buat neʼebé mai husi espíritu santu”. (Koloso 1:9) Paulo dehan: “Haʼu koʼalia ida-neʼe atu ema ida labele lohi imi ho liafuan midar oioin. Kuidadu bá atu ema ida la kaer imi ho lasu liuhusi ema nia matenek no hanorin bosok neʼebé la iha folin. Buat sira-neʼe tuir deʼit ema nia lisan no tuir dalan mundu neʼe nian, laʼós tuir Kristu.” (Koloso 2:4, 8) Tuirmai Paulo esplika tanbasá ideia barak neʼebé ema gosta mak sala no tanbasá ema barak gosta ideia sira-neʼe. Porezemplu, ideia balu bele halo ema sente katak sira mak matenek ka diʼak liu fali ema seluk. Tan neʼe mak Paulo hakerek karta atu ajuda irmaun-irmán sira hasees an husi mundu nia hanoin no hahalok sira.—Koloso 2:16, 17, 23.

2. Tanbasá mak ita hakarak koʼalia kona-ba mundu nia hanoin?

2 Ema neʼebé tuir mundu nia hanoin la rekoñese Jeová nia prinsípiu sira, no se ita la kuidadu, neineik-neineik sira-nia ideia bele halo fraku ita-nia fiar. Ohin loron, ita la bele subar husi ideia sira-neʼe, tanba televizaun, internét, serbisu, ka eskola sempre fó sai mundu nia hanoin. Oinsá mak ita bele hasees an hodi ideia sira-neʼe la estraga ita-nia hanoin? Iha lisaun neʼe ita sei koʼalia kona-ba mundu nia hanoin lima, no haree toʼok oinsá mak ita bele hasees an husi ideia sira-neʼe.

ITA PRESIZA FIAR BA MAROMAK KA LAE?

3. Ideia saida mak ema barak gosta, no tanbasá?

3 Ohin loron, ema iha rai barak hanoin: “Haʼu la presiza fiar ba Maromak atu sai ema neʼebé diʼak.” Sira koʼalia nuneʼe tanba sira nunka hanoin didiʼak kona-ba Maromak iha duni ka lae. Karik sira kontente ho sira-nia liberdade atu moris tuir sira-nia hakarak deʼit. (Lee Salmo [Mazmur] 10:4. *) Ema seluk hanoin katak, se sira mak dehan, “Haʼu la presiza Maromak atu bele iha morál neʼebé diʼak”, neʼe halo sira sente hanesan ema neʼebé matenek.

4. Oinsá mak ita bele esplika ba ema neʼebé la fiar katak iha Kriadór?

4 Loos ka lae hodi fiar katak la iha Kriadór? Ema balu sai konfuzaun tanba sira uza siénsia atu buka resposta ba pergunta neʼe. Maibé tuir realidade, resposta mak simples deʼit. Hanoin toʼok, uma ida bele mosu derrepente deʼit ka lae? Lae. Presiza ema ida atu harii uma neʼe. Maibé atu uza uma hodi kompara ho sélula, sélula komplikadu liu uma hotu. Maski sélula neʼebé simples liu mós bele kria tutan sélula seluk, maibé uma la bele halo hanesan neʼe. Loos duni, sélula bele rai informasaun no fó tutan fali ba sélula foun hodi sélula foun sira mós bele kria tutan fali sélula seluk. Entaun, sé mak kria sélula ho kbiit atu bele halo buat sira-neʼe? Bíblia dehan: “Uma ida-idak ema mak harii, maibé ida neʼebé harii buat hotu mak Maromak.”—Ebreu 3:4.

5. Ita bele esplika oinsá se ema hatete katak sira la presiza fiar ba Maromak atu hatene buat neʼebé loos?

5 Ita bele esplika oinsá se ema hatete katak sira la presiza fiar ba Maromak atu hatene buat neʼebé loos? Maromak nia Liafuan hatete duni katak ema neʼebé la fiar nia mós bele hatene morál neʼebé diʼak. (Roma 2:14, 15) Porezemplu, karik sira respeitu no hadomi sira-nia inan-aman. Maibé se sira mak la moris tuir Jeová nia morál, karik sira bele halo desizaun neʼebé ladiʼak. (Isaías [Yesaya] 33:22) Ohin loron, ema barak neʼebé matenek fiar katak, ita presiza duni Maromak nia ajuda mak atu bele rezolve problema boot sira iha mundu neʼe. (Lee Jeremias [Yeremia] 10:23. *) Tan neʼe, ita sei nunka bele hanoin katak, ita bele hatene buat neʼebé loos maski ita la fiar ba Maromak ka la moris tuir ninia morál.—Salmo (Mazmur) 146:3.

ITA PRESIZA RELIJIAUN KA LAE?

6. Ema barak iha hanoin saida kona-ba relijiaun?

6 Ema iha mundu neʼe mós hanoin: “Ita la presiza relijiaun atu moris ho kontente.” Ema barak sente katak relijiaun la iha folin ba moris. No mós, relijiaun barak hanorin kona-ba infernu, obriga ema fó osan, ka envolve ho polítiku sira. Tan neʼe mak iha ema barak neʼebé hatete katak, sira la iha relijiaun mós sira kontente ho sira-nia moris! Karik sira bele koʼalia hanesan neʼe, “Haʼu fiar ba Maromak, maibé haʼu la lakohi iha relijiaun.”

7. Oinsá mak relijiaun neʼebé loos bele halo ita kontente?

7 Ita bele kontente duni ka lae se ita la iha relijiaun? Tuir loloos, se ita la tuir relijiaun neʼebé falsu, ita bele sai kontente duni. Maibé se ema ida mak la sai belun ho Jeová, “Maromak neʼebé kontente”, nia sei nunka bele iha ksolok neʼebé loos. (1 Timóteo 1:11) Buat hotu neʼebé Jeová halo lori diʼak ba ema. Tan neʼe mak nuʼudar ninia atan, ita mós iha ksolok tanba ita buka dalan oioin atu fó ajuda ba ema seluk. (Apóstolu 20:35) Porezemplu, hanoin toʼok oinsá mak adorasaun neʼebé loos bele ajuda família atu sai kontente. Adorasaun neʼebé loos hanorin ita atu respeitu no laran-metin ba ita-nia kaben, haboot oan atu iha morál neʼebé diʼak, no hadomi ema hotu iha ita-nia família. Adorasaun neʼebé loos ajuda Jeová nia povu atu iha unidade iha kongregasaun no hatudu domin ba irmaun-irmán sira.—Lee Isaías (Yesaya) 65:13, 14. *

8. Oinsá mak Mateus 5:3 ajuda ita atu komprende saida loos mak bele halo ema sai kontente?

8 Neʼe duni, ema neʼebé la serbí Maromak bele hetan ksolok neʼebé loos ka lae? Saida mak halo ema kontente? Ema balu kontente tanba sira-nia serbisu, desportu, ka halo buat neʼebé sira gosta. Balu tan sente kontente tanba sira tau matan ba sira-nia família ka belun sira. Maski halo buat sira-neʼe bele lori ksolok, maibé moris presiza buat seluk tan. Ita la hanesan animál, tan neʼe ita bele hatene kona-ba ita-nia Kriadór no adora nia. Neʼe mak dalan neʼebé nia kria ita hodi ita bele kontente. (Lee Mateus 5:3.) Porezemplu, bainhira ita halibur hamutuk ho irmaun-irmán sira hodi adora Jeová, ita sente kontente no fó kmaan ba ita. (Salmo [Mazmur] 133:1) Ita mós kontente tanba iha família boot ida iha mundu tomak, moris ho morál neʼebé diʼak, no iha esperansa neʼebé furak iha futuru.

ITA PRESIZA MORÁL KA LAE?

9. (a) Mundu iha hanoin saida kona-ba relasaun seksuál? (b) Tanbasá mak Maromak nia Liafuan bandu halo relasaun seksuál ho ema neʼebé laʼós ita-nia kaben?

9 Mundu nia hanoin seluk tan mak: “La sala atu halo relasaun seksuál ho ema neʼebé laʼós ita-nia kaben.” Karik ema bele husu: “Tanbasá imi-nia moris la livre? Goza moris bá.” Maibé Maromak nia Liafuan bandu halo sala-foʼer seksuál. * (Lee 1 Tesalónika 4:3-8.) Jeová iha direitu atu halo lei tanba nia mak kria ita. Nia dehan katak mane no feto neʼebé kaben ona mak bele halo relasaun seksuál. Jeová halo lei sira-neʼe tanba nia hadomi ita. Ita hatene katak, se ita halo tuir lei sira-neʼe, ita-nia moris sei kontente liu. Bainhira ema hotu iha família halo tuir Maromak nia lei sira, família neʼe nakonu ho domin, respeitu, no sente seguru. Maromak sei fó kastigu ba sira neʼebé hatene ninia lei maibé la halo tuir ho neon.—Ebreu 13:4.

10. Oinsá mak ema kristaun bele hasees an husi sala-foʼer seksuál nian?

10 Bíblia hanorin ita oinsá atu hasees an husi sala-foʼer seksuál. Dalan importante ida mak kontrola ita-nia matan. Jesus dehan: “Ema neʼebé hateke beibeik ba feto ida toʼo kaan nia, ema neʼe halo ona sala-foʼer ho feto neʼe iha ninia laran. Neʼe duni, se ó-nia matan sorin loos halo ó sidi, losu sai nia no soe dook tiha.” (Mateus 5:28, 29) Tan neʼe ita tenke hasees an husi pornografia no múzika kona-ba hahalok seksuál sira. Paulo hatete: “Hamate hakarak isin nian neʼebé book imi atu halo hahalok hanesan sala-foʼer.” (Koloso 3:5) Ita mós presiza kontrola buat neʼebé ita hanoin no koʼalia.—Éfeso 5:3-5.

DIʼAK KA LAE ATU TAU FOKUS TOMAK BA SERBISU IHA MUNDU NEʼE?

11. Tanbasá mak ema hakarak atu hetan serbisu boot?

11 Ideia seluk tan husi mundu neʼe mak: “Serbisu boot sei halo Ita-nia moris kontente.” Ema bele book ita atu uza ita-nia tempu no forsa ba serbisu iha mundu neʼe, liuliu serbisu neʼebé bele halo ita sai naran boot, iha pozisaun, ka riku. Tanba ema barak iha hanoin katak iha serbisu boot mak dalan importante ida atu moris ho kontente, se ita la kuidadu ita mós bele komesa hanoin hanesan sira.

12. Serbisu boot bele halo Ita moris ho kontente ka lae?

12 Serbisu neʼebé halo Ita iha pozisaun ka naran boot, bele halo Ita moris ho kontente duni ka lae? Lae. Hanoin toʼok kona-ba Satanás. Nia hakarak iha pozisaun no naran boot, no nia hetan duni buat rua neʼe. Maibé nia sai hirus, laʼós kontente. (Mateus 4:8, 9; Apokalipse 12:12) Se kompara ho ita, ita sente kontente tebes bainhira ajuda ema seluk aprende kona-ba Maromak no ninia promesa furak sira iha futuru. La iha serbisu ida husi mundu neʼe mak bele fó ksolok hanesan neʼe ba ita. No mós, ema neʼebé hakarak hetan serbisu boot iha mundu neʼe, sira sempre buka atu manán, hatún malu, no laran-moras ba malu. Ikusmai sira-nia moris sente mamuk nafatin. Tan neʼe Bíblia dehan, sira hanesan “duni tuir anin”.—Eclesiastes (Pengkhotbah) 4:4.

13. (a) Ita tenke iha hanoin saida kona-ba serbisu? (b) Saida mak lori ksolok neʼebé loos ba Paulo?

13 Ita presiza duni serbisu atu moris, no la sala atu hili serbisu neʼebé ita gosta. Maibé ita tenke kuidadu atu la husik serbisu sai buat neʼebé importante liu hotu iha ita-nia moris. Jesus dehan: “Ema ida la bele sai atan ba naʼi-ulun rua, tanba nia sei odi ida no hadomi ida seluk, ka sei apoia ida no hakribi ida seluk. Imi la bele sai atan ba Maromak no ba Rikusoin.” (Mateus 6:24) Serbí Jeová no hanorin ema seluk kona-ba Bíblia bele lori ksolok neʼebé boot liu hotu ba ita. Neʼe mak buat neʼebé apóstolu Paulo rasik sente. Bainhira nia sei joven, nia tau fokus tomak atu sai susesu iha mundu neʼe. Maibé ikusmai nia hetan ksolok neʼebé loos liuhusi ajuda ema seluk sai Jesus nia dixípulu, no haree oinsá Maromak nia mensajen troka ema nia moris. (Lee 1 Tesalónika 2:13, 19, 20.) Loos duni, la iha serbisu ida husi mundu neʼe mak bele halo ita sai kontente liu fali serbí Jeová no hanorin ema seluk kona-ba nia!

Ita sai kontente bainhira ita ajuda ema seluk aprende kona-ba Maromak (Haree parágrafu 12, 13)

ITA BELE REZOLVE PROBLEMA SIRA IHA MUNDU NEʼE KA LAE?

14. Tanbasá mak ema gosta ideia kona-ba ema bele rezolve sira-nia problema rasik?

14 “Ema bele rezolve sira-nia problema rasik.” Ema barak gosta ideia neʼe. Tanbasá? Tanba se ideia neʼe mak loos, ema la presiza tan halo tuir Maromak nia matadalan, no ema bele halo buat naran deʼit tuir sira-nia hakarak rasik. Karik Ita rona ona ema hatete katak agora problema sira hanesan funu, krime, moras, no kiak ladún barak ona. Relatóriu ida hatete: “Razaun ida tanbasá ema komesa moris diʼak mak tanba ema hatene ona oinsá atu halo mundu neʼe sai fatin neʼebé hakmatek.” Maibé neʼe tuir duni realidade neʼebé ita haree ka lae? Ema hatene duni oinsá atu rezolve problema sira iha mundu neʼe ka lae? Mai ita haree toʼok realidade sira tuirmai neʼe.

15. Tanbasá mak ita bele dehan katak mundu hasoru daudaun problema neʼebé boot tebes?

15 Ema rezolve duni problema kona-ba funu ka lae? Iha tempu Funu Mundiál Primeiru no Segundu, ema millaun 60 liu mak mate iha funu sira-neʼe. Toʼo tiha tinan 2015, ema neʼebé halai husi sira-nia uma tanba funu ka hetan terus husi ema seluk aumenta toʼo maizumenus millaun 65. Iha deʼit tinan 2015 nia laran, maizumenus ema millaun 12,4 mak halai husi sira-nia uma. Oinsá ho krime? Iha fatin balu, krime ruma sai menus duni. Maibé krime seluk aumenta tan, hanesan krime neʼebé ema halo liuhusi komputadór, violénsia doméstika, terrorizmu, no korrupsaun. Oinsá ho moras? Maski ema hetan duni ai-moruk atu kura moras balu, maibé relatóriu ida husi 2013 hatete katak tinan-tinan, ema millaun sia husi idade 60 ba kraik mate tanba atakasaun fuan, estrok, kankru, moras pulmaun, no diabete. Oinsá ho problema kiak? Relatóriu husi World Bank hatete katak, ema neʼebé moris kiak tebes iha rai-Áfrika aumenta husi millaun 280 iha tinan 1990 toʼo millaun 330 iha 2012.

16. (a) Tanbasá mak Maromak nia Ukun deʼit mak bele rezolve problema hotu iha mundu neʼe? (b) Tuir eskritura sira husi Isaías no Salmo, Maromak nia Ukun sei halo saida deʼit?

16 Ohin loron, ema neʼebé hanoin an deʼit mak kontrola organizasaun ekonomia no polítiku sira. Sira la bele halakon funu, krime, moras, no kiak. Maromak nia Ukun deʼit mak iha kbiit atu halo buat sira-neʼe. Haree toʼok saida mak Jeová sei halo ba ema. Ninia Ukun sei halakon problema nia hun neʼebé hamosu funu, hanesan hahalok hanoin an, korrupsaun, patriotizmu, relijiaun falsu, no Satanás. (Salmo [Mazmur] 46:8, 9) Maromak nia Ukun mak sei halakon krime. Ohin loron mós Maromak nia Ukun hanorin daudaun ema rihun ba rihun atu hadomi no tau fiar ba malu. La iha governu ida mak bele halo nuneʼe. (Isaías [Yesaya] 11:9) Lakleur tan Jeová sei halakon moras no halo ema hotu atu iha saúde neʼebé perfeitu. (Isaías [Yesaya] 35:5, 6) Nia sei halakon kiak no fó oportunidade ba ema hotu atu moris ho kontente no iha relasaun neʼebé besik ho nia. Neʼe iha folin-boot liu fali osan.—Salmo (Mazmur) 72:12, 13.

“HATENE OINSÁ IMI TENKE HATÁN”

17. Oinsá mak Ita bele hasees an husi mundu nia hanoin?

17 Se Ita mak rona mundu nia ideia ruma neʼebé bele lori perigu ba Ita-nia fiar, halo riset kona-ba Bíblia hatete saida. Koʼalia ba irmaun ka irmán neʼebé maduru. Hanoin kona-ba tansá mak ema barak gosta ideia neʼe, tanbasá mak ideia neʼe laloos, no oinsá mak Ita bele hasees an husi hanoin hanesan neʼe. Ita bele proteje ita-nia an husi mundu nia hanoin hodi halo tuir buat neʼebé Paulo hatete: “Kontinua hatudu matenek iha dalan neʼebé imi halaʼo imi-nia moris kuandu imi hamutuk ho ema iha liʼur . . . Hatene oinsá imi tenke hatán ba ema ida-idak.”—Koloso 4:5, 6.

^ par. 3 Salmo 10:4 Ho loko-an, ema aat lakohi buka-hatene didiʼak kona-ba Maromak; Nia sempre hanoin iha ninia laran: “Maromak la iha.”

^ par. 5 Jeremias 10:23 Oh Jeová, haʼu hatene duni katak ema la iha kbiit atu hili ninia dalan rasik. Ema neʼebé laʼo mós la iha kbiit atu hili ninia hakat.

^ par. 7 Isaías 65:13, 14 13 Tan neʼe, Jeová, Naʼi Ukun-Naʼin Boot Liu, dehan nuneʼe: “Haree bá! Haʼu-nia atan sira sei han, maibé imi sei hamlaha. Haree bá! Haʼu-nia atan sira sei hemu, maibé imi sei hamrook. Haree bá! Haʼu-nia atan sira sei haksolok, maibé imi sei moe. 14 Haree bá! Haʼu-nia atan sira sei haklalak ho haksolok tanba laran-kontente, maibé imi sei tanis makaʼas tanba laran-moras no imi sei halerik tanba laran-kanek.

^ par. 9 Ema balu komprende sala bainhira sira lee eskritura husi João 7:53–8:11. Sira hanoin katak ema neʼebé la halo sala deʼit mak bele tesi-lia ba ema neʼebé halo sala-foʼer seksuál ho ema seluk nia kaben. Maibé sira la hatene katak, tuir loloos, eskritura sira-neʼe la mai husi Bíblia orijinál. Tan neʼe mak Bíblia Tradusaun Mundu Foun, edisaun revizaun iha lia-inglés la uza tan eskritura sira-neʼe. Ukun-fuan neʼebé Maromak fó ba ema Izraél hatete ho klaru: “Se ema kaer toman mane ida toba ho mane seluk nia feen, entaun sira naʼin-rua tenke mate hamutuk.”—Deuteronômio (Ulangan) 22:22.