Skip to content

Skip to table of contents

HUSI ITA-NIA ARKIVU

Karreta neʼebé lori liafuan diʼak

Karreta neʼebé lori liafuan diʼak

“Maski iha karreta ida deʼit ho koluna neʼebé halaʼo Naʼi nia serbisu iha Brazíl, maibé ema rihun ba rihun hatene karreta neʼe, neʼe mak ‘karreta Watch Tower nian’.” —Nathaniel A. Yuille, tinan 1938.

HUSI tinan 1930 toʼo 1935, serbisu haklaken ladún laʼo ba oin iha rai-Brazíl. Maibé iha tinan 1935, kaben-naʼin pioneiru naran Nathaniel no Maud Yuille hakerek surat ba irmaun Joseph Rutherford neʼebé mak dirije serbisu haklaken iha tempu neʼebá. Sira hakerek katak sira “prontu atu bá fatin neʼebé deʼit” hodi ajuda.

Iha tempu neʼebá, Nathaniel tinan 62 no halo serbisu nuʼudar enjeñeiru. Nia mós koordenadór ba serbisu haklaken iha San Fransisco, Kalifórnia, Estadus Unidus. Iha ninia kongregasaun neʼe, nia organiza atu habelar liafuan diʼak hodi uza ekipamentu oioin atu loke gravasaun kona-ba Bíblia. Depois neʼe, nia simu knaar atu sai koordenadór ba sukursál iha rai-Brazíl, rai ida neʼebé luan tebes ho língua neʼebé barak. Tanba ninia esperiénsia no tanba nia prontu atu fó ninia an, neʼe ajuda tebes nia iha ninia knaar foun.

Iha tinan 1936, Nathaniel no Maud toʼo iha Brazíl hamutuk ho Antonio Andrade, pioneiru no tradutór ida. Sira mós lori ho fonógrafu 35 no karreta espesiál ida. Neʼe mak karreta ho koluna atu fó sai lian no bele loke diskursu sira kona-ba Bíblia. Maski Brazíl mak rai ida husi rai lima neʼebé luan tebes iha mundu, maibé iha deʼit haklaken-naʼin hamutuk 60. No ekipamentu neʼebé sira lori ba Brazíl ajuda duni atu habelar lia-loos ba ema rihun ba rihun iha tinan balu nia laran deʼit.

Nathaniel no Maud hela iha Brazíl ba fulan ida ona, no sukursál halo planu atu halaʼo reuniaun boot primeiru iha sidade São Paulo. Irmán Maud lori sira-nia karreta ho koluna neʼe atu konvida ema atu tuir reuniaun neʼe hodi rona ba diskursu públiku. Ema naʼin-110 mak asiste! Diskursu sira iha reuniaun boot neʼe fó laran-manas duni ba irmaun-irmán sira hotu. Sira aprende oinsá atu fahe livru sira no uza kartaun sasin nian, no mós fonógrafu ho gravasaun iha lia-inglés, alemaun, úngaru, polaku, españól, no portugés. Neʼe halo sira sai laran-manas atu hola parte liután iha serbisu haklaken.

Irmaun-irmán sira konsege haklaken ba ema rihun ba rihun hodi uza karreta neʼe

Iha tinan 1937, sira halaʼo reuniaun boot tolu iha sidade São Paulo, Rio de Janeiro, no Curitiba, no ida-neʼe mós halo irmaun-irmán sira laran-manas tebes atu bá haklaken. Irmaun-irmán sira neʼebé tuir reuniaun boot sira-neʼe, bá haklaken uza karreta ho koluna. José Maglovsky sei kiʼik iha tempu neʼebá. Hanoin fila-fali ba dalan neʼebé sira uluk haklaken, nia hakerek: “Ami tau livru sira kona-ba Bíblia iha fatin livru nian, no bainhira diskursu loke hela husi karreta neʼe, ema sai husi sira-nia uma atu haree saida mak lian. Neʼe mak tempu neʼebé ami bele koʼalia ba sira.”

Tempu batizmu nian mós oportunidade diʼak atu haklaken ba ema hodi uza karreta neʼe, tanba nuʼudar ema hetan batizmu iha mota sira, ema seluk mós halimar iha neʼebá. Karreta neʼe fó sai irmaun Rutherford nia diskursu batizmu nian ho lian boot tebes. Ema hobur haleʼu karreta neʼe no rona ba diskursu, neʼebé mós tradús ba lian portugés. Diskursu hotu tiha, ema hetan batizmu nuʼudar sira rona knananuk reuniaun nian neʼebé grava ona iha lia-polaku. Irmaun-irmán seluk mós kanta tuir iha sira-nia língua rasik. Livru tinan nian ba tinan 1938 hatete: “Tempu neʼe halo ita hanoin fali loron Pentekostes, ema hotu rona iha ninia língua rasik.”

Reuniaun boot hotu tiha, domingu-domingu, maski udan ka loron-manas, irmaun sira uza karreta ho koluna neʼe atu loke diskursu iha fatin sira hanesan jardín, bairru, no fábrika iha São Paulo no sidade sira neʼebé besik iha neʼebá. Irmaun sira mós bá fatin ida neʼebé dook kilómetru 97 husi São Paulo atu loke diskursu ba ema naʼin-3.000 neʼebé kona moras-lepra. Sira halo ida-neʼe fulan-fulan no ikusmai, sira harii kongregasaun ida iha neʼebá. Maski irmaun-irmán foun sira-neʼe moras tebes, maibé sira bá vizita fatin seluk neʼebé iha ema lepra barak, atu haklaken Bíblia nia mensajen neʼebé fó kmaan.

Iha tinan 1938, irmaun sira simu gravasaun iha lia-portugés. Iha loron matebian nian, irmaun sira lori karreta neʼe husi semitériu ida ba semitériu seluk no loke diskursu sira ho títulu “Ema mate iha neʼebé?”, “Jeová” no “Rikusoin”. Ema naʼin-40.000 mak rona diskursu sira-neʼe!

Irmaun-irmán sira fó sai lia-loos husi Bíblia ho aten-brani hodi uza karreta ho koluna neʼe. Maibé neʼe halo igreja nia ulun-naʼin sira hirus tebes. Sira koko obriga polísia sira atu foti karreta neʼe. Irmán Maud hanoin-hetan tempu ida, padre book ema-lubun atu hobur karreta neʼe. Maibé sidade neʼe nia administradór no polísia sira mai no rona ba programa tomak. Administradór neʼe mós kontente simu livru sira kona-ba Bíblia no ema sira la halo problema iha loron neʼe. Maski ema barak kontra, maibé livru tinan nian ba tinan 1940 hatete katak, iha Brazíl, tinan 1939 mak “tempu diʼak liu hotu atu serbí Maromak no fó sai kona-ba ninia naran.”

Dezde tempu neʼebé karreta Watch Tower nian toʼo iha Brazíl, ema rihun ba rihun rona ona mensajen kona-ba Maromak nia Ukun. Maski karreta neʼe faʼan tiha iha tinan 1941, maibé ohin loron, Testemuña ba Jeová barak kontinua atu fahe liafuan diʼak ba ema laran-loos sira, iha rai-Brazíl.—Husi ita-nia arkivu iha Brazíl.