Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 20

Oinsá profesia iha livru Apokalipse kona Maromak nia inimigu?

Oinsá profesia iha livru Apokalipse kona Maromak nia inimigu?

“Sira halibur liurai sira hamutuk iha fatin ida neʼebé iha lian Ebraiku hanaran Armagedon.”​—APOK 16:16.

KNANANUK 150 Buka Jeová hodi salva Ita

IHA LISAUN NEʼE *

1. Saida mak livru Apokalipse fó sai kona-ba Maromak nia povu?

 LIVRU Apokalipse fó sai katak Maromak nia Ukun harii ona iha lalehan no Satanás soe tun tiha ona mai rai. (Apok 12:1-9) Neʼe lori buat diʼak ba lalehan, maibé lori susar barak ba ita. Tanbasá? Tanba Satanás sai hirus no ataka Jeová nia atan sira iha rai neʼebé laran-metin.​—Apok 12:12, 15, 17.

2. Saida mak bele ajuda ita atu hamriik metin?

2 Oinsá mak ita bele hamriik metin nafatin maski Satanás ataka ita? (Apok 13:10) Buat neʼebé bele ajuda ita mak hodi hatene saida mak sei akontese iha futuru. Porezemplu, iha livru Apokalipse, apóstolu João fó sai kona-ba bensaun balu neʼebé ita sei simu lakleur tan. Bensaun ida mak Maromak nia inimigu sei lakon. Mai ita haree saida mak livru Apokalipse fó sai kona-ba inimigu sira-neʼe no saida mak sei akontese ba sira.

SINÁL OIOIN KONA-BA MAROMAK NIA INIMIGU

3. Saida mak sinál balu neʼebé fó sai iha livru Apokalipse?

3 Apokalipse 1:1 hatete katak informasaun neʼebé ita lee iha livru neʼe fó sai “liuhusi sinál oioin”, neʼe katak informasaun sira-neʼe uza liafuan simbóliku barak. Livru Apokalipse temi kona-ba animál fuik oioin neʼebé reprezenta Maromak nia inimigu. Porezemplu, iha ‘animál fuik ida neʼebé sai husi tasi laran’. No animál fuik neʼe “iha dikur sanulu no ulun hitu”. (Apok 13:1) Tuirmai, “animál fuik ida seluk sai husi rai”. Animál fuik neʼe “koʼalia hanesan samea boot ida” no “halo ahi tun husi lalehan”. (Apok 13:11-13) Iha mós animál fuik seluk tan, “animál fuik neʼe kór-mean” no feto-aat ida mak tuur iha ninia leten. Animál fuik tolu neʼe reprezenta inimigu neʼebé kontra Jeová no ninia Ukun durante tempu kleur. Tan neʼe, importante atu hatene inimigu sira-neʼe mak sé.​—Apok 17:1, 3.

ANIMÁL HAAT NEʼEBÉ BOOT TEBES

Sira “sai husi tasi”. (Dan 7:1-8, 15-17) Sira reprezenta nasaun boot sira neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu, hahú husi Daniel nia tempu (Haree parágrafu 4, 7)

4-5. Oinsá Daniel 7:15-17 ajuda ita komprende signifikadu husi sinál sira-neʼe?

4 Antes ita bele aprende kona-ba sé mak inimigu sira-neʼe, ita presiza komprende signifikadu husi liafuan simbóliku sira-neʼe. Dalan diʼak liu mak husik eskritura sira esplika eskritura seluk. Símbolu barak neʼebé temi iha livru Apokalipse esplika ona iha livru seluk iha Bíblia. Porezemplu, profeta Daniel hetan mehi kona-ba “animál haat neʼebé boot tebes sai husi tasi”. (Dan 7:1-3) Daniel hakerek kona-ba animál sira-neʼe reprezenta saida. Animál boot sira-neʼe reprezenta “liurai” ka ukun haat. (Lee Daniel 7:15-17.) Esplikasaun klaru neʼe ajuda ita komprende katak animál fuik sira neʼebé temi iha livru Apokalipse mós tenke refere ba ukun sira.

5 Mai ita koʼalia kona-ba sinál balu neʼebé temi iha livru Apokalipse. Ita sei haree oinsá Bíblia ajuda ita komprende sinál sira-neʼe. Ita sei koʼalia kona-ba animál fuik oioin. Primeiru, ita sei aprende kona-ba animál fuik sira-neʼe reprezenta sé. Tuirmai, ita sei aprende kona-ba saida mak sei akontese ba animál fuik sira-neʼe. Ikusliu, ita sei aprende kona-ba tanbasá akontesimentu sira-neʼe importante ba ita.

SÉ MAK MAROMAK NIA INIMIGU?

ANIMÁL FUIK HO ULUN HITU

Animál fuik neʼe “sai husi tasi laran” no iha ulun hitu, dikur sanulu no koroa sanulu. (Apok 13:1-4) Animál fuik neʼe reprezenta governu hotu neʼebé ukun ema toʼo agora. Ulun hitu reprezenta nasaun boot hitu neʼebé ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu (Haree parágrafu 6-8)

6. Animál fuik neʼebé iha ulun hitu iha Apokalipse 13:1-4 reprezenta saida?

6 Animál fuik neʼebé iha ulun hitu reprezenta saida? (Lee Apokalipse 13:1-4.) Animál fuik neʼebé iha ulun hitu haree hanesan leopardu ida, ninia ain hanesan ursu, ninia ibun hanesan leaun nia ibun no nia iha dikur sanulu. Animál fuik haat neʼebé temi iha Daniel kapítulu 7 mós iha karaterístiku sira-neʼe. Maibé livru Apokalipse temi animál fuik ida deʼit neʼebé iha karaterístiku sira-neʼe hotu, laʼós animál fuik haat neʼebé ketaketak. Animál fuik neʼe la reprezenta governu ida deʼit ka ukun ida deʼit. Bíblia hatete katak animál fuik neʼe “ukun ema husi suku, povu, língua no nasaun hotu”. Neʼe katak animál fuik neʼe iha kbiit boot liu fali governu ida deʼit. (Apok 13:7) Entaun, animál fuik neʼebé iha ulun hitu tenke reprezenta governu hotu neʼebé ukun ema toʼo agora. *​—Ecle 8:9.

7. Ulun hitu ida-idak reprezenta saida?

7 Ulun hitu ida-idak reprezenta saida? Atu bele hatene kona-ba neʼe, ita bele haree Apokalipse kapítulu 17 tanba neʼe koʼalia kona-ba estátua husi animál fuik iha Apokalipse kapítulu 13. Apokalipse 17:10 hatete: “Iha liurai naʼin-hitu: Naʼin-lima monu tiha ona, ida agora iha daudaun, ida tan seidauk mosu, maibé kuandu nia mosu mai nia tenke hela ba tempu uitoan deʼit.” Husi ukun hotu iha Satanás nia mundu, iha ukun hitu neʼebé bele kompara ho “ulun” tanba sira iha podér boot. Liurai sira-neʼe ukun rai neʼebé Maromak nia povu barak hela bá ka ataka Maromak nia povu. Toʼo apóstolu João nia tempu, ukun lima mosu ona, no ukun sira-neʼe mak Ejitu, Asíria, Babilónia, Média-Pérsia, no Grésia. Ukun númeru neen mak Roma no neʼe ukun daudaun bainhira João simu vizaun neʼebé hakerek iha livru Apokalipse. Sé mak sei sai ukun númeru hitu ka ukun ida ikus iha mundu?

8. Animál fuik nia ulun númeru hitu reprezenta sé?

8 Profesia iha livru Daniel bele ajuda ita hatene ukun númeru hitu ka animál fuik nia ulun númeru hitu reprezenta sé. Nasaun boot saida mak ukun daudaun durante loron ikus sira katak durante “Naʼi nia loron”? (Apok 1:10) Neʼe mak Bretaña ho Estadus Unidus neʼebé serbisu hamutuk no iha podér boot. Tan neʼe, ita bele dehan katak Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun mak ulun númeru hitu husi animál fuik neʼebé temi iha Apokalipse 13:1-4.

ANIMÁL FUIK HO DIKUR RUA HANESAN BIBI-MALAE OAN

Animál fuik neʼe “sai husi rai” no koʼalia hanesan “samea boot ida”. Animál fuik neʼe mós “halo ahi tun husi lalehan” no halo sinál oioin nuʼudar “profeta falsu”. (Apok 13:11-15; 16:13; 19:20) Animál fuik ho dikur rua neʼebé mós bolu nuʼudar profeta falsu reprezenta Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun. Ukun neʼe lohi mundu tomak no haruka ema atu “halo estátua ba animál fuik” neʼebé iha ulun hitu no dikur sanulu (Haree parágrafu 9)

9. Animál fuik ho “dikur rua hanesan bibi-malae oan nia dikur” reprezenta saida?

9 Apokalipse kapítulu 13 esplika liután katak ulun númeru hitu neʼe ka Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun mós hatudu hahalok hanesan animál fuik ho “dikur rua hanesan bibi-malae oan nia dikur, maibé nia hahú koʼalia hanesan samea boot ida”. Animál fuik neʼe “hatudu sinál boot sira, no nia mós halo ahi tun husi lalehan ba rai iha ema nia oin”. (Apok 13:11-15) Apokalipse kapítulu 16 no 19 bolu animál fuik neʼe nuʼudar “profeta falsu”. (Apok 16:13; 19:20) Daniel temi buat neʼebé besik atu hanesan, katak Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun sei “halakon buat barak”. (Dan 8:19, 23, 24) Neʼe akontese duni durante Funu Mundiál Segundu. Bretaña no Estadus Unidus uza bomba nukleár rua neʼebé sientista sira husi rai rua neʼe halo hamutuk, no ikusmai neʼe halo Funu Mundiál Segundu remata. Neʼe hanesan Bretaña ho Estadus Unidus nia ukun “halo ahi tun husi lalehan ba rai”.

ANIMÁL FUIK NEʼEBÉ KÓR-MEAN

Feto-aat ida neʼebé hanaran Babilónia Boot tuur iha animál fuik neʼe nia leten. Bíblia bolu animál fuik neʼe nuʼudar liurai númeru ualu. (Apok 17:3-6, 8, 11) Foufoun feto-aat neʼe kontrola animál fuik neʼe. Maibé ikusmai animál fuik neʼe halakon tiha feto-aat neʼe. Feto-aat reprezenta relijiaun falsu hotu iha mundu tomak. Animál fuik neʼe reprezenta Nasoins Unidas neʼebé apoia mundu nia sistema polítiku (Haree parágrafu 10, 14-17)

10. Animál fuik nia estátua reprezenta saida? (Apokalipse 13:14, 15; 17:3, 8, 11)

10 Tuirmai, iha animál fuik seluk tan. Animál fuik neʼe haree hanesan animál fuik neʼebé iha ulun hitu, maibé buat neʼebé la hanesan mak animál fuik neʼe kór-mean. Bíblia bolu ida-neʼe nuʼudar “animál fuik nia estátua” no dehan katak animál fuik neʼe mak “liurai númeru ualu”. * (Lee Apokalipse 13:14, 15; 17:3, 8, 11.) Liurai neʼe mosu, tuirmai lakon, no depois neʼe mosu fali. Neʼe akontese duni ba Nasoins Unidas neʼebé apoia mundu nia sistema polítiku. Uluk Nasoins Unidas iha naran Liga Nasaun sira-nian. Tuirmai, ida-neʼe lakon durante Funu Mundiál Segundu, maibé lakleur neʼe mosu fali nuʼudar Nasoins Unidas.

11. Animál fuik sira anima povu atu halo saida? Tanbasá ita la presiza sente taʼuk?

11 Animál fuik sira ka ema nia governu uza propaganda hodi anima povu sira atu kontra Jeová no ninia povu. Iha dalan simbóliku, sira sei “halibur hamutuk liurai sira iha mundu tomak” ba funu Armagedon ka “Maromak neʼebé Kbiit Boot Liu Hotu nia loron boot”. (Apok 16:13, 14, 16) Maibé ita la presiza sente taʼuk. Maromak Jeová sei halo kedas buat ruma atu salva ema neʼebé apoia ninia ukun.​—Eze 38:21-23.

12. Saida mak sei akontese ba animál fuik hotu?

12 Saida mak sei akontese ba animál fuik hotu? Apokalipse 19:20 hatete: “Ida neʼebé saʼe kuda kaer tiha animál fuik no profeta falsu neʼebé halo sinál iha animál fuik nia oin. Liuhusi sinál sira-neʼe mak profeta falsu lohi ema sira neʼebé simu animál fuik nia marka no sira neʼebé adora ninia estátua. No ida neʼebé saʼe kuda soe moris deʼit animál fuik no profeta falsu ba tasi neʼebé ahi lakan makaʼas ho enxofre.” Entaun, governu sira-neʼe neʼebé sai nuʼudar Maromak nia inimigu sei lakon ba nafatin bainhira sira ukun daudaun.

13. Ema Kristaun hasoru susar saida husi governu sira?

13 Tanbasá ida-neʼe importante ba ita? Nuʼudar ema Kristaun, ita tenke laran-metin ba Maromak no ninia Ukun. (João 18:36) Atu bele halo nuneʼe, ita presiza neutrál nafatin kona-ba buat polítiku. Maibé dala ruma susar tebes atu neutrál nafatin tanba governu sira hakarak ita atu apoia sira ho ita-nia liafuan no hahalok. Ema neʼebé rende an no apoia governu sira-neʼe, simu marka husi animál fuik. (Apok 13:16, 17) Maibé Jeová sei la simu ema sira-neʼe, no sira sei la hetan moris ba nafatin. (Apok 14:9, 10; 20:4) Tan neʼe, importante tebes ba ita ida-idak atu kontinua neutrál nafatin maski governu koko makaʼas atu obriga ita apoia sira.

FETO-AAT SEI HETAN MOE BOOT

14. Tuir Apokalipse 17:3-5, saida mak halo apóstolu João hakfodak tebetebes?

14 Apóstolu João hatete katak nia “hakfodak tebetebes” ho buat seluk tan neʼebé nia haree. Saida mak neʼe? Feto ida tuur iha animál fuik nia leten. (Apok 17:1, 2, 6) Bíblia dehan katak nia mak “feto-aat neʼebé naran-boot” no hanaran “Babilónia Boot”. Nia halo “sala seksuál” ho “liurai sira iha mundu”.​—Lee Apokalipse 17:3-5.

15-16. Sé mak “Babilónia Boot”? Oinsá ita hatene?

15 Sé mak “Babilónia boot”? Feto neʼe la reprezenta organizasaun polítiku tanba Bíblia dehan katak nia halo sala seksuál ho ulun-naʼin polítiku sira. (Apok 18:9) No nia tuur hela iha animál fuik nia leten, neʼe hatudu katak nia koko atu kontrola ulun-naʼin sira-neʼe. Feto neʼe mós la reprezenta sistema komersiál iha Satanás nia mundu neʼe tanba iha parte seluk iha livru Apokalipse dehan katak sistema komersiál mak “negósiu-naʼin sira iha mundu”.​—Apok 18:11, 15, 16.

16 Iha Bíblia, liafuan “feto-aat” bele refere ba ema sira neʼebé dehan katak sira adora Maromak, maibé sira adora estátua ka sai belun ho mundu. (1 Krón 5:25, nota; Tgo 4:4) Bíblia hatete katak ema neʼebé adora Maromak ho laran-metin mak “moos” ka “virjen”. (2 Kor 11:2; Apok 14:4) Sidade Babilónia antigu mak hun ba adorasaun falsu. Tan neʼe, Babilónia Boot reprezenta adorasaun falsu hotu iha mundu tomak.​—Apok 17:5, 18; haree informasaun iha jw.org ho títulu “Saida mak Babilónia Boot?

17. Saida mak sei akontese ba Babilónia Boot?

17 Saida mak sei akontese ba Babilónia Boot? Apokalipse 17:16, 17 hatete: “Kona-ba dikur sanulu neʼebé ó haree no mós animál fuik neʼe, sira sei odi feto-aat neʼe no sei halakon nia no halo nia isin-tanan, no sei han ninia isin no sunu hotu nia iha ahi. Tanba Maromak tau ninia hanoin iha sira-nia laran atu kumpre Maromak nia hakarak.” Jeová sei book nasaun sira atu uza animál fuik neʼebé kór-mean katak Nasoins Unidas atu ataka no halakon relijiaun falsu hotu.​—Apok 18:21-24.

18. Oinsá mak ita bele hatudu katak ita la apoia Babilónia Boot?

18 Tanbasá ida-neʼe importante ba ita? Ita presiza kontinua halaʼo “adorasaun neʼebé moos no la foʼer tuir ita-nia Aman Maromak nia hanoin”. (Tgo 1:27) Ita lakohi atu hetan influénsia husi Babilónia Boot nia hanorin neʼebé falsu, selebrasaun neʼebé kontra Bíblia, hahalok la morál no buat oioin neʼebé liga ho anju aat sira. Ita hakarak kontinua fó avizu ba ema atu sai husi Babilónia Boot, atu nuneʼe sira la hola parte iha ninia sala sira.​—Apok 18:4.

MAROMAK NIA INIMIGU BOOT HETAN TESI-LIA

SAMEA BOOT NEʼEBÉ MEAN LAKAN

Satanás fó podér ba animál fuik. (Apok 12:3, 9, 13; 13:4; 20:2, 10) Satanás mak Jeová nia inimigu boot liu. Anju ida sei soe tama Satanás ba rai-kuak neʼebé kleʼan tebes durante tinan 1.000. Depois neʼe, Satanás sei soe tiha ba “tasi neʼebé iha ahi-lakan no enxofre” (Haree parágrafu 19-20)

19. Sé mak “samea boot neʼebé mean lakan”?

19 Livru Apokalipse mós temi kona-ba “samea boot neʼebé mean lakan”. (Apok 12:3) Samea boot neʼe halo funu hasoru Jesus no ninia anju sira. (Apok 12:7-9) Samea boot neʼe ataka Maromak nia povu no fó kbiit ba animál fuik sira katak governu sira. (Apok 12:17; 13:4) Sé mak samea boot neʼe? Neʼe mak “samea uluk nian, neʼebé hanaran Diabu no Satanás”. (Apok 12:9; 20:2) Nia mak kontrola inimigu hotu neʼebé kontra Jeová.

20. Saida mak sei akontese ba samea boot neʼe?

20 Saida mak sei akontese ba samea boot neʼe? Apokalipse 20:1-3 esplika katak anju ida sei soe tama Satanás ba rai-kuak neʼebé kleʼan tebes, neʼe hanesan prizaun ba Satanás. Bainhira Satanás iha rai-kuak laran, nia “labele lohi tan nasaun sira toʼo tinan 1.000 remata”. Ikusmai, Satanás no anju aat sira sei “soe tiha ba tasi neʼebé iha ahi-lakan no enxofre”, neʼe katak sira sei lakon ba nafatin. (Apok 20:10) Imajina toʼok mundu sei sai oinsá bainhira la iha Satanás no anju aat sira. Neʼe sei furak tebes.

21. Tanbasá ita kontente atu lee livru Apokalipse?

21 Ita kontente tebes tanba komprende signifikadu husi sinál sira neʼebé hakerek iha livru Apokalipse. Neʼe ajuda ita atu hatene sé mak Maromak Jeová nia inimigu no mós hatene saida mak sei akontese ba sira iha futuru. Loos duni, “ksolok ba ema neʼebé lee ho lian makaʼas, no rona liafuan husi profesia neʼe”. (Apok 1:3) Kuandu Maromak nia inimigu hotu lakon ona, bensaun saida mak ema sira neʼebé laran-metin sei hetan? Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba neʼe.

KNANANUK 23 Jeová ukun daudaun

^ par. 5 Livru Apokalipse uza sinál oioin atu esplika kona-ba Maromak nia inimigu sira. Livru Daniel ajuda ita komprende sinál sira-neʼe nia signifikadu. Ita sei kompara profesia balu husi livru Daniel ho profesia neʼebé atu hanesan iha livru Apokalipse. Neʼe sei ajuda ita atu hatene Maromak nia inimigu sira. Ita mós sei aprende kona-ba saida mak sei akontese ba sira.

^ par. 6 Animál fuik neʼe iha “dikur sanulu”, no neʼe mós sai nuʼudar evidénsia neʼebé hatudu katak animál fuik ho ulun hitu reprezenta ukun hotu. Iha Bíblia laran, dala barak númeru sanulu reprezenta buat neʼebé kompletu.

^ par. 10 La hanesan ho animál fuik ida primeiru, estátua neʼe la iha koroa iha ninia dikur leten. (Apok 13:1) Neʼe tanba ida-neʼe “mosu husi liurai naʼin-hitu neʼe” no liurai sira-neʼe mak fó podér ba nia.​—Haree informasaun iha jw.org ho títulu “Saida mak animál fuik kór-mean neʼebé temi iha Apokalipse 17”?