Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 26

Ajuda ema seluk atu tahan hasoru estrese

Ajuda ema seluk atu tahan hasoru estrese

“Imi hotu tenke iha neon ida deʼit, hanoin malu, hadomi malu hanesan maun-alin, hatudu laran-sadiʼa no haraik an.”​—1 PED 3:8.

KNANANUK 107 Maromak nia ezemplu kona-ba domin

IHA LISAUN NEʼE *

1. Oinsá mak ita bele banati-tuir ita-nia Aman domin nian Jeová?

JEOVÁ hadomi tebes ita. (João 3:16) Ita hakarak banati-tuir ita-nia Aman domin nian. Tan neʼe, ita hakaʼas an atu “hanoin malu, hadomi malu hanesan maun-alin, [no] hatudu laran-sadiʼa” ba ema hotu, liuliu ba “ba ita-nia maluk fiar-naʼin”. (1 Ped 3:8; Gal 6:10) Bainhira irmaun-irmán sira hasoru situasaun susar neʼebé lori estrese, ita hakarak atu ajuda sira.

2. Ita sei aprende saida iha lisaun neʼe?

2 Ema neʼebé hakarak atu sai parte ba Jeová nia família sei hasoru situasaun susar neʼebé lori estrese. (Mc 10:29, 30) Karik susar neʼebé ita hasoru sei aumenta nuʼudar mundu nia rohan besik ba daudaun. Oinsá mak ita bele ajuda malu? Ita sei aprende kona-ba fiar-naʼin sira husi Bíblia hanesan Lot, Job no Noemi. Ita mós sei koʼalia kona-ba susar sira neʼebé ita-nia irmaun-irmán sira hasoru ohin loron no oinsá mak ita bele ajuda sira atu tahan hasoru sira-nia problema.

HATUDU PASIÉNSIA BÁ

3. Tuir 2 Pedro 2:7, 8, saida mak desizaun sala neʼebé Lot halo no rezultadu mak saida?

3 Lot halo desizaun neʼebé sala bainhira nia hili atu hela iha ema la morál sira-nia leet iha rai-Sodoma. (Lee 2 Pedro 2:7, 8.) Área neʼe buras tebes, maibé Lot hasoru situasaun susar barak tanba muda ba neʼebá. (Gén 13:8-13; 14:12) Lot nia feen karik gosta tebes sidade neʼe ka gosta ema balu neʼebé hela iha neʼebá toʼo nia la halo tuir Jeová. Lot nia feen mate bainhira Maromak halo ahi no enxofre tun husi lalehan. Hanoin kona-ba Lot nia oan-feto naʼin-rua. Mane sira neʼebé troka prenda ho sira mate iha Sodoma. Lot lakon ninia uma, rikusoin no mós ninia feen. (Gén 19:12-14, 17, 26) Durante tempu susar neʼe, Jeová lakon pasiénsia ba Lot ka lae? Lae duni.

Jeová hatudu laran-sadiʼa hodi haruka anju sira atu salva Lot no ninia família (Haree parágrafu 4)

4. Oinsá mak Jeová hatudu pasiénsia ba Lot? (Haree dezeñu iha livru oin.)

4 Maski Lot rasik mak deside atu hela iha Sodoma, Jeová hatudu laran-sadiʼa hodi haruka anju sira atu salva Lot no ninia família. Maski nuneʼe, duké halo tuir kedas anju sira-nia matadalan atu sai husi Sodoma, Lot “demora”. Anju sira presiza kaer Lot nia liman no ajuda nia no ninia família atu halai sai husi sidade neʼe. (Gén 19:15, 16) Tuirmai anju sira haruka Lot atu halai ba área foho nian. Maibé duké halo tuir Jeová, Lot husu atu halai ba sidade kiʼik ida neʼebé besik. (Gén 19:17-20) Jeová ho pasiénsia rona no husik Lot halai ba sidade neʼe. Maibé liutiha tempu balu, Lot sai taʼuk atu hela iha sidade neʼe no nia muda ba área foho nian neʼebé uluk Jeová haruka nia atu bá. (Gén 19:30) Jeová hatudu duni pasiénsia neʼebé boot ba Lot. Oinsá mak ita bele banati-tuir Jeová?

5-6. Oinsá mak ita bele aplika 1 Tesalónika 5:14 nuʼudar ita banati-tuir Jeová?

5 Hanesan ho Lot, karik irmaun ka irmán ida halo desizaun neʼebé sala no hamosu problema ba ninia an. Se ida-neʼe akontese, ita sei halo saida? Karik ita hakarak atu hatete ba nia katak nia koʼa ona buat neʼebé nia kari. (Gal 6:7) Maski neʼe loos duni, maibé ita bele halo buat neʼebé diʼak liu. Ita bele banati-tuir dalan neʼebé Jeová ajuda Lot. Oinsá?

6 Jeová laʼós deʼit haruka anju sira atu fó avizu ba Lot maibé mós ajuda Lot halai sai husi dezastre iha Sodoma. Hanesan neʼe mós, karik ita presiza fó avizu ba ita-nia irmaun ka irmán se nia halo buat ruma neʼebé lori susar ba nia. Karik ita mós bele ajuda nia. Maski karik nia neineik atu aplika Bíblia nia konsellu neʼebé nia simu, ita presiza hatudu pasiénsia. Banati-tuir anju naʼin-rua nia ezemplu. Duké rende an atu ajuda no hadook an husi ita-nia irmaun ka irmán, ita tenke kontinua buka dalan atu ajuda nia. (1 João 3:18) Karik ita presiza ajuda nia aplika konsellu diʼak neʼebé nia simu, ida-neʼe hanesan ita kaer ninia liman atu ajuda nia.​—Lee 1 Tesalónika 5:14.

7. Oinsá mak ita bele banati-tuir dalan neʼebé Jeová haree Lot?

7 Jeová la tau fokus ba Lot nia fraku sira. Jeová book apóstolu Pedro atu hakerek katak Lot mak mane neʼebé laran-loos. Ita sente kontente tanba Jeová perdua ita-nia sala sira. (Sal 130:3) Ita bele ka lae banati-tuir dalan neʼebé Jeová haree Lot? Se ita tau fokus ba irmaun-irmán sira-nia hahalok diʼak, ida-neʼe ajuda ita atu hatudu pasiénsia liután ba sira. Karik neʼe sei book sira atu simu ita-nia ajuda.

HATUDU LARAN-SADIʼA BÁ

8. Laran-sadiʼa sei book ita atu halo saida?

8 La hanesan Lot, Job hasoru susar laʼós tanba halo desizaun neʼebé sala. Maski nuneʼe, nia hetan susar barak, lakon ninia rikusoin, ninia pozisaun iha komunidade, no mós hetan moras. Liután neʼe, ninia oan sira mate. No belun falsu naʼin-tolu duun matak nia. Tanbasá mak ema naʼin-tolu neʼe la hatudu laran-sadiʼa ba nia? Sira la komprende ho loloos saida mak akontese ba Job. Rezultadu mak sira halo konkluzaun neʼebé sala no duun matak nia. Saida mak ajuda ita atu la halo sala hanesan sira? Ita presiza rekoñese katak só Jeová deʼit mak hatene ho loloos ema ida nia situasaun. Rona didiʼak ba liafuan sira neʼebé ema neʼe fó sai. Koko atu komprende terus neʼebé nia hasoru. Ida-neʼe sei ajuda ita atu hatudu katak ita hanoin irmaun ka irmán neʼe.

9. Laran-sadiʼa sei hanetik ita atu la halo saida no tanbasá?

9 Laran-sadiʼa sei hanetik ita atu la habelar gosip kona-ba ema seluk nia problema. Ema neʼebé gosip la hametin kongregasaun, maibé sobu ida-neʼe. (Prov 20:19; Rom 14:19) Nia la hatudu laran-diʼak no la hanoin ema, ninia liafuan bele hakanek ema neʼebé terus daudaun. (Prov 12:18; Éf 4:31, 32) Tan neʼe diʼak liu atu fokus deʼit ba ema nia hahalok diʼak no hanoin kona-ba oinsá ita bele ajuda ema atu tahan hasoru susar.

Rona ho pasiénsia se ita-nia maluk koʼalia arbiru no fó kmaan ba sira iha tempu neʼebé loos (Haree parágrafu 10-11) *

10. Job 6:2, 3 hanorin saida ba ita?

10 Lee Job 6:2, 3Dala ruma, Job mós “koʼalia liafuan arbiru deʼit”. Maski nuneʼe, ikusmai nia rekoñese katak buat balu neʼebé nia hatete mak sala. (Job 42:6) Hanesan Job, ohin loron ema ida neʼebé hasoru daudaun problema bele koʼalia arbiru, koʼalia liafuan neʼebé ikusmai nia arrepende. Saida mak ita sei halo? Duké kritika nia, ita presiza hatudu laran-sadiʼa. Hanoin-hetan katak laʼós Jeová nia hakarak atu ita hetan problema no susar ohin loron. Tan neʼe, dala ruma Jeová nia atan sira sei koʼalia arbiru kuandu hasoru problema boot. Maski karik ema neʼe koʼalia liafuan la loos kona-ba Jeová ka ita, ita la presiza sai hirus lalais no tesi-lia ba nia.​—Prov 19:11.

11. Oinsá mak katuas sira bele banati-tuir Eliú nia ezemplu bainhira fó konsellu?

11 Dala ruma, ema neʼebé hasoru daudaun problema neʼebé lori estrese presiza simu konsellu ka korrije. (Gal 6:1) Katuas sira bele fó konsellu iha dalan oinsá? Katuas sira bele banati-tuir Eliú neʼebé rona ba Job ho laran-diʼak. (Job 33:6, 7) Eliú komprende didiʼak uluk Job nia hanoin antes fó konsellu. Katuas sira neʼebé banati-tuir Eliú nia ezemplu sei rona didiʼak no koko atu komprende ema neʼe nia situasaun. Hodi halo nuneʼe, karik sira-nia konsellu sei kona ema neʼe nia laran.

KOʼALIA HODI FÓ KMAAN

12. Bainhira Noemi ninia laʼen no oan-mane naʼin-rua mate, ida-neʼe lori impaktu saida ba nia?

12 Noemi mak feto laran-metin ida neʼebé hadomi Jeová. Maibé depois ninia laʼen no oan-mane naʼin-rua mate, nia hakarak atu troka ninia naran sai fali “Mara” neʼebé signifika “Moruk”. (Rute 1:3, 5, 20, nota, 21) Noemi nia feto-foun Rute, nafatin hamaluk nia iha susar laran. Rute laʼós deʼit ajuda Noemi, maibé nia mós koʼalia hodi fó kmaan ba Noemi. Rute hatudu ninia domin no apoia Noemi liuhusi liafuan simples neʼebé mai husi laran.​—Rute 1:16, 17.

13. Tanbasá ema neʼebé nia kaben mate presiza ita-nia apoiu?

13 Bainhira ita-nia irmaun ka irmán nia kaben mate, nia presiza ita-nia apoiu. Feen-laʼen mak hanesan ai-hun rua neʼebé moris besik malu. Tinan ba tinan, sira-nia abut bobar metin ba malu. Bainhira ai-hun ida mate, ida-neʼe sei fó impaktu ba ai-hun ida seluk. Nuneʼe mós bainhira ema ida nia kaben mate, ema neʼe iha sentimentu triste oioin ba tempu kleur. Paula, * neʼebé ninia laʼen mate derrepente, hatete: “Buat hotu iha haʼu-nia moris troka, no haʼu sente la iha forsa. Haʼu lakon haʼu-nia belun diʼak. Uluk haʼu sempre koʼalia ba haʼu-nia laʼen kona-ba buat hotu. Ami moris hamutuk ho kontente no nia sempre apoia haʼu iha tempu susar. Nia sempre rona bainhira haʼu fó sai haʼu-nia problema. Haʼu sente hanesan parte ida husi haʼu-nia moris lakon.”

Oinsá mak ita bele apoia sira neʼebé nia kaben mate? (Haree parágrafu 14-15) *

14-15. Oinsá mak ita bele fó kmaan ba ema neʼebé nia kaben mate ona?

14 Oinsá mak ita bele fó kmaan ba ema neʼebé nia kaben mate ona? Hakat importante primeiru mak koʼalia ho nia maski Ita sente moe no la hatene atu koʼalia saida. Paula neʼebé temi ona hatete: “Haʼu komprende katak ema barak la hatene atu halo saida kuandu ema ida mate. No ema balu taʼuk se sira koʼalia liafuan neʼebé sala. Maibé aat liu se ema la koʼalia buat ida.” Ema neʼebé triste daudaun karik la hein ita atu hatete liafuan furak ba sira. Paula hatete: “Haʼu hafolin tebes bainhira maluk sira hatete deʼit, ‘Haʼu hatoʼo haʼu-nia kondolénsias ba ó’.”

15 William neʼebé ninia feen mate tinan balu liubá hatete: “Haʼu sente agradese bainhira ema konta kona-ba buat diʼak neʼebé haʼu-nia feen halo. Neʼe halo haʼu fiar katak ema hadomi no respeitu nia. Ida-neʼe ajuda boot mai haʼu. Sira-nia liafuan fó kmaan mai haʼu tanba haʼu-nia feen mak folin-boot tebes ba haʼu no parte importante husi haʼu-nia moris.” Feto-faluk ida naran Bianca esplika: “Haʼu sente kmaan bainhira ema halo orasaun hamutuk ho haʼu no lee mai haʼu eskritura balu. Kuandu sira koʼalia kona-ba haʼu-nia laʼen no rona bainhira haʼu koʼalia kona-ba nia, neʼe ajuda tebes haʼu.”

16. (a) Tanbasá ita tenke kontinua fó apoiu ba ema neʼebé triste tanba nia kaben mate? (b) Tuir Tiago 1:27, ita iha responsabilidade saida?

16 Hanesan Rute neʼebé nafatin hamaluk Noemi, ita mós presiza kontinua fó apoiu ba sira neʼebé nia kaben mate. Paula neʼebé temi ona, hatete: “Depois haʼu-nia laʼen mate, ema barak mai atu ajuda no fó kmaan mai haʼu. Maibé liutiha tempu balu, sira sai okupadu ho sira-nia moris hanesan uluk. Maski nuneʼe, haʼu-nia moris la hanesan uluk ona. Se ema rekoñese katak ita triste nafatin no presiza apoiu maski fulan ka tinan barak liu tiha ona, neʼe sei ajuda tebes.” Ema ida-idak la hanesan, ema balu lalais atu sai toman ho situasaun foun. Maibé ema seluk, bainhira halo atividade balu neʼebé uluk sira halo hamutuk ho sira-nia kaben, sira sempre hanoin fali sira-nia kaben neʼebé mate ona. Ema ida-idak triste iha dalan neʼebé la hanesan. Hanoin-hetan nafatin katak Jeová fó ita priviléjiu no responsabilidade atu apoia ema neʼebé triste tanba sira-nia kaben mate.​—Lee Tiago 1:27.

17. Tanbasá ita presiza fó apoiu ba ema neʼebé estrese tanba sira-nia kaben soe hela sira?

17 Ema balu tenke tahan hasoru estrese boot kuandu sira-nia kaben soe hela sira. Joyce neʼebé ninia laʼen soe hela nia no moris hamutuk ho feto seluk, hatete: “Laran-kanek tanba soe-malu mak aat liu duké ita-nia kaben mate. Se nia mate tanba asidente ka moras, neʼe buat neʼebé nia labele kontrola. Maibé iha situasaun ida-neʼe, haʼu-nia laʼen hili atu soe hela haʼu. Haʼu sente la iha folin.”

18. Saida mak ita bele halo atu ajuda sira neʼebé faluk?

18 Ita hatudu katak ita hadomi ema sira neʼebé faluk ona kuandu ita hatudu hahalok diʼak ba sira. Tanba agora sira mesamesak, sira presiza belun diʼak. (Prov 17:17) Oinsá mak Ita bele hatudu katak Ita mak belun neʼebé diʼak? Ita bele konvida sira atu han iha Ita-nia uma. Ita mós bele halo atividade halimar nian hamutuk ka bá haklaken hamutuk. Dala ruma, Ita mós bele konvida sira tuir Ita-nia adorasaun família nian. Se Ita halo nuneʼe, Ita sei halo Jeová kontente, tanba nia “besik ema sira neʼebé laran-kanek” no nia “proteje feto-faluk sira”.—Sal 34:18; 68:5.

19. Tuir 1 Pedro 3:8, Ita rasik hakarak atu halo saida?

19 Lakleur tan, Maromak nia Governu sei ukun mundu tomak, no “ema sei haluha terus uluk nian”. Ita hein namanas ba tempu neʼebé “ema sei la hanoin tan buat uluk nian, no buat sira-neʼe sei la rai nafatin iha ema nia laran”. (Isa 65:16, 17) Nuʼudar ita hein ba tempu neʼe, mai ita apoia malu no hatudu liuhusi ita-nia liafuan no hahalok katak ita hadomi irmaun-irmán sira.​—Lee 1 Pedro 3:8.

KNANANUK 111 Iha razaun barak atu haksolok

^ par. 5 Lot, Job no Noemi serbí Jeová ho laran-metin, maibé sira mós presiza tahan hasoru situasaun susar neʼebé lori estrese ba sira. Lisaun neʼe sei koʼalia kona-ba buat neʼebé ita bele aprende husi sira-nia esperiénsia. Ita mós sei aprende tanbasá importante atu hatudu pasiénsia, laran-sadiʼa no koʼalia hodi fó kmaan ba ita-nia irmaun no irmán sira bainhira sira hasoru susar.

^ par. 13 Naran balu iha lisaun neʼe laʼós naran neʼebé loos.

^ par. 57 ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Katuas kongregasaun ida rona ho pasiénsia bainhira irmaun ida sente triste tebes no ‘koʼalia arbiru’. Tuirmai, kuandu irmaun neʼe kalma ona, katuas fó konsellu ho laran-diʼak.

^ par. 59 ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Feen-laʼen joven gasta tempu hamutuk ho irmaun neʼebé ninia feen foin mate. Sira fahe ba malu memória diʼak kona-ba irmán neʼebé mate ona.