Skip to content

Skip to table of contents

“Haʼu sei laʼo tuir Ita-nia dalan lia-loos nian”

“Haʼu sei laʼo tuir Ita-nia dalan lia-loos nian”

“Oh Jeová, hanorin haʼu kona-ba Ita-nia dalan sira. Haʼu sei laʼo tuir Ita-nia dalan lia-loos nian.”​—SALMO 86:11.

KNANANUK: 31, 60

1-3. (a) Ita tenke hanoin oinsá kona-ba lia-loos husi Bíblia? Fó toʼok ezemplu. (Haree dezeñu iha leten.) (b) Ita sei koʼalia kona-ba saida iha lisaun neʼe?

DALA ruma ema sosa sasán iha loja no ikusmai lori ba troka fali. Ema balu neʼebé sosa sasán liuhusi internét, dala ruma mós hakarak troka fali. Karik tanba sasán sira-neʼe la tuir buat neʼebé sira hameno, sira la gosta ka karik sasán neʼe aat. Tan neʼe ema hakarak troka fali sasán sira-neʼe ka se lae, husu fali osan.

2 Ita lakohi halo hanesan neʼe ho lia-loos husi Bíblia. Se ita “sosa” ka aprende ona lia-loos, ita sei lakohi “faʼan” ka husik lia-loos neʼe. (Lee Provérbios 23:23; 1 Timóteo 2:4) Iha lisaun uluk nian, ita koʼalia ona katak ita uza tempu barak hodi aprende lia-loos. Karik ita mós halo sakrifísiu balu atu husik serbisu diʼak, tahan hasoru mudansa balu kona-ba ita-nia relasaun diʼak ho ema seluk, troka ita-nia hanoin no hahalok, ka la halo tan kostume no toman neʼebé la tuir Bíblia. Maibé sakrifísiu sira neʼebé ita halo kiʼik deʼit se kompara ho bensaun oioin neʼebé ita simu.

3 Jesus konta ai-knanoik ida kona-ba negósiu-naʼin neʼebé laʼo rai hodi buka pérola neʼebé diʼak. Bainhira nia hetan pérola ida neʼebé folin-boot tebes, nia faʼan kedas buat hotu atu sosa pérola neʼe. Pérola neʼe reprezenta lia-loos kona-ba Maromak nia Ukun. Liuhusi ai-knanoik neʼe Jesus hatudu katak lia-loos iha folin-boot duni ba ema neʼebé buka daudaun lia-loos. (Mateus 13:45, 46) Kuandu ita foin aprende lia-loos kona-ba Maromak nia Ukun no lia-loos seluk tan husi Bíblia neʼebé folin-boot, ita prontu atu halo sakrifísiu oioin hodi hetan lia-loos neʼe. Se ita mak nafatin hafolin lia-loos, ita sei nunka husik lia-loos neʼe. Maibé triste mak, Maromak nia povu balu la hafolin no husik ona lia-loos neʼe. Mai ita hakaʼas an atu nunka husik lia-loos. Ita hakarak halo tuir Bíblia nia konsellu atu “kontinua laʼo iha lia-loos”. (Lee 3 João 2-4.) Atu laʼo iha lia-loos neʼe katak ita tau uluk lia-loos iha ita-nia moris no moris tuir lia-loos. Agora mai ita koʼalia kona-ba pergunta tolu: Tanbasá no oinsá mak ema ida bele “faʼan” ka husik lia-loos? Oinsá mak ita bele hasees an atu la monu ba sala hanesan neʼe? No oinsá mak ita bele hametin liután ita-nia hakarak atu “kontinua laʼo iha lia-loos”?

TANBASÁ NO OINSÁ MAK EMA BALU “FAʼAN” LIA-LOOS?

4. Iha Jesus nia tempu, tanbasá mak ema balu la kontinua laʼo tan iha lia-loos?

4 Iha Jesus nia tempu, iha ema balu neʼebé foufoun simu lia-loos, maibé ikusmai la kontinua laʼo tan iha lia-loos. Porezemplu, depois Jesus halo milagre hodi fó hahán ba ema-lubun, ema-lubun neʼe laʼo tuir nia toʼo Tasi Galileia nia sorin seluk. Maibé tuirmai Jesus koʼalia liafuan neʼebé halo sira hakfodak tebes hodi dehan: “Se imi la han Oan-Mane husi Ema nia isin no la hemu ninia raan, imi sei la hetan moris.” Duké husu Jesus atu esplika buat neʼebé nia koʼalia, sira dehan: “Liafuan sira-neʼe todan tebes. Sé mak bele rona ida-neʼe?” Tan neʼe, “dixípulu barak fila fali ba buat neʼebé uluk sira halo no la laʼo tuir tan nia”.​—João 6:53-66.

5, 6. (a) Tanbasá mak ohin loron ema balu hadook an husi lia-loos? (b) Saida mak halo ema ida neineik-neineik laʼo sees husi lia-loos?

5 Triste mós tanba ohin loron ema balu la kaer metin ona ba lia-loos. Ema balu sidi tanba esplikasaun foun kona-ba eskritura balu ka irmaun neʼebé kaer responsabilidade koʼalia ka halo buat ruma neʼebé la kona sira-nia laran. Ema seluk la kontente tanba sira simu konsellu husi Bíblia ka tanba sira hirus malu ho ema ruma iha kongregasaun. Ema seluk tan, apoia ema neʼebé fila kotuk ba lia-loos ka kontra lia-loos. Rezultadu mak sira ho neon komesa “hadook an” husi Jeová no kongregasaun. (Ebreu 3:12-14) Tuir loloos, diʼak liu sira halo tuir apóstolu Pedro nia ezemplu no hatudu konfiansa ba Jesus. Kuandu ema-lubun hakfodak kona-ba Jesus nia liafuan, Jesus husu ba ninia apóstolu sira mós hakarak husik nia ka lae, maibé Pedro hatán kedas hodi dehan: “Naʼi, ami atu bá ho sé loos? Ita-Boot iha liafuan moris rohan-laek nian.”​—João 6:67-69.

6 Ema seluk, neineik-neineik mak husik lia-loos, karik sira rasik mós la nota ida-neʼe akontese daudaun. Ema neʼebé neineik-neineik laʼo sees husi lia-loos mak hanesan ró neʼebé neineik-neineik bee lori ba fatin neʼebé dook. Bíblia fó avizu katak ita mós tenke kuidadu atu la “laʼo sees” husi lia-loos. (Ebreu 2:1) Baibain ema neʼebé neineik-neineik laʼo sees husi lia-loos la iha planu atu halo nuneʼe. Maibé tanba nia husik ninia relasaun diʼak ho Jeová sai fraku, ikusmai nia bele halakon ninia relasaun diʼak neʼe. Ita bele halo saida atu buat hanesan neʼe la kona ita?

SAIDA MAK BELE AJUDA ITA ATU LA FAʼAN LIA-LOOS?

7. Saida mak bele ajuda ita atu la faʼan lia-loos?

7 Atu kontinua laʼo iha lia-loos, ita presiza simu no halo tuir buat hotu neʼebé Jeová hatete. Ita tenke halo lia-loos sai buat neʼebé importante liu hotu iha ita-nia moris no halo tuir Bíblia nia prinsípiu sira. Liurai David halo orasaun ba Jeová hodi dehan: “Haʼu sei laʼo tuir Ita-nia dalan lia-loos nian.” (Salmo 86:11) David hakarak tebes atu kontinua laʼo iha lia-loos ho laran-metin, no ita mós tenke halo nuneʼe. Se lae, ita bele hanoin fali kona-ba buat neʼebé ita husik ona no karik buka fali buat sira-neʼe balu. Maibé ita hatene katak ita labele hili lia-loos saida husi Bíblia mak ita hakarak simu ka la simu. Ita tenke laʼo tuir “lia-loos hotu”. (João 16:13) Iha lisaun uluk nian, ita koʼalia ona kona-ba sakrifísiu lima neʼebé ita halo hodi aprende no moris tuir lia-loos. Agora mai ita koʼalia kona-ba ita bele halo saida atu la fila fali ba buat neʼebé ita husik tiha ona.​—Mateus 6:19.

8. Oinsá mak uza tempu la ho matenek bele book ema Kristaun ida atu neineik-neineik laʼo sees husi lia-loos? Fó toʼok ezemplu.

8 Tempu. Ita presiza uza tempu didiʼak atu neineik-neineik la laʼo sees husi lia-loos. Tanba se ita la kuidadu, ita bele soe tempu barak ba atividade hanesan halimar, pasatempu, uza internét, ka haree televizaun. Maski la sala atu halo buat sira-neʼe, maibé neʼe bele halo ita lakon tempu atu estuda mesak no serbí Jeová. Neʼe mak buat neʼebé akontese ba irmán ida naran Emma. * Husi kiʼik Emma gosta kuda sira. Se nia hetan oportunidade, nia sempre uza atu saʼe kuda. Liutiha tempu balu, nia komesa sente la hakmatek tanba nia uza tempu barak liu ba atividade saʼe kuda no nia deside atu halo mudansa balu. Nia aprende husi irmán Cory Wells nia esperiénsia. Cory Wells mós uluk gosta saʼe kuda iha feira. * Agora Emma uza tempu barak liután hodi serbí Jeová no ransu hamutuk ho ninia família no belun sira neʼebé serbí Jeová. Nia sente besik liután ba Jeová no kontente hodi hatene katak nia uza ninia tempu ho matenek.

9. Oinsá mak rikusoin bele book ita atu la laʼo tan iha lia-loos?

9 Rikusoin. Se ita hakarak kontinua laʼo iha lia-loos, ita labele husik rikusoin atu sai buat neʼebé importante liu iha ita-nia moris. Bainhira ita aprende lia-loos, ita rekoñese katak serbí Jeová mak importante liu fali rikusoin, no ita kontente atu halo sakrifísiu hodi bele laʼo iha lia-loos. Maibé tempu balu liutiha, karik ita haree ema seluk sosa sasán eletróniku neʼebé foun liu ka sai riku. Karik ita komesa sente katak ita falta sasán sira-neʼe. Se ita sente la kontente ona ho buat neʼebé ita iha daudaun, karik ita sei komesa fokus liu atu buka rikusoin duké serbí Jeová. Ida-neʼe halo ita hanoin fali buat neʼebé akontese ba Demas. Nia “hadomi mundu neʼe” toʼo husik tiha ninia knaar atu serbí hamutuk ho apóstolu Paulo. (2 Timóteo 4:10) Karik Demas hadomi rikusoin liu fali hadomi Maromak. Ka karik nia baruk ona atu halo sakrifísiu hodi bele serbí hamutuk ho Paulo. Neʼe hanorin lisaun saida mai ita? Karik iha tempu uluk ita hadomi tebes rikusoin. Se ita la kuidadu, domin neʼe bele mosu fali no sai makaʼas toʼo halakon ita-nia domin ba lia-loos.

10. Ita labele husik saida atu influénsia ita se ita hakarak kontinua laʼo iha lia-loos?

10 Relasaun diʼak ho ema seluk. Atu kontinua laʼo iha lia-loos, ita labele husik ema neʼebé la serbí Jeová atu influénsia ita. Bainhira ita aprende lia-loos, ita-nia relasaun diʼak ho ita-nia kolega no família neʼebé la serbí Jeová mós troka. Karik sira balu respeita ita-nia fiar, maibé karik balu kontra. (1 Pedro 4:4) Maski ita hakarak hakaʼas an atu iha relasaun neʼebé diʼak ho ita-nia família no hatudu laran-diʼak ba sira, ita tenke kuidadu atu la kontra Jeová nia morál sira tan deʼit atu halo kontente família. 1 Korinto 15:33 fó avizu ba ita katak ita tenkesér iha relasaun besik deʼit ho ema neʼebé hadomi Jeová.

11. Saida mak bele ajuda ita atu la monu ba hahalok la morál?

11 Hanoin no hahalok neʼebé la morál. Ema hotu neʼebé laʼo iha lia-loos tenkesér santu. (Isaias 35:8; lee 1 Pedro 1:14-16.) Bainhira foin aprende lia-loos, ita hotu halo mudansa ba ita-nia moris atu bele halo tuir morál sira husi Bíblia. Balu presiza halo mudansa neʼebé boot. Maibé ita tenke kuidadu atu la troka fali ita-nia moris neʼebé moos ho hahalok foʼer husi mundu neʼe. Saida mak bele ajuda ita atu la monu ba hahalok la morál husi mundu neʼe? Hanoin kona-ba folin neʼebé Jeová selu hodi sosa ita. Nia fó ninia Oan-Mane Jesus Kristu nia moris neʼebé folin-boot. (1 Pedro 1:18, 19) Ita presiza hanoin kleʼan katak Jesus nia sakrifísiu folin-boot tebes, hodi nuneʼe bele ajuda ita atu moos nafatin iha Jeová nia oin.

12, 13. (a) Tanbasá mak importante atu iha Jeová nia haree kona-ba selebrasaun sira? (b) Tuirmai ita sei koʼalia kona-ba saida?

12 Kostume no toman neʼebé la tuir Bíblia. Karik ita-nia família, kolega serbisu, no kolega eskola koko atu dada ita tuir selebrasaun ruma. Saida mak bele ajuda ita atu la halo tuir kostume no selebrasaun loron-boot neʼebé Jeová la simu? Ita presiza hanoin beibeik kona-ba tanbasá mak Jeová la simu selebrasaun sira-neʼe. Buka informasaun husi ita-nia publikasaun sira hodi hatene kona-ba selebrasaun sira-nia hun. Kuandu ita hanoin didiʼak razaun sira husi Bíblia kona-ba tanbasá ita la selebra loron-boot ruma, neʼe bele ajuda ita atu hatene katak ita laʼo daudaun iha dalan neʼebé “halo Naʼi kontente”. (Éfeso 5:10) Se ita tau fiar ba Jeová no ninia Liafuan, ita sei la taʼuk kona-ba ema seluk sente oinsá.​—Provérbios 29:25.

13 Ita hakarak kontinua laʼo iha lia-loos ba nafatin. Saida mak bele ajuda hametin liután ita-nia hakarak atu laʼo nafatin iha lia-loos? Mai ita haree dalan tolu neʼebé bele ajuda ita.

HAMETIN LIUTÁN ITA-NIA HAKARAK ATU LAʼO IHA LIA-LOOS

14. (a) Oinsá mak estuda Bíblia beibeik bele ajuda hametin liután ita-nia hakarak atu la husik lia-loos? (b) Tanbasá mak ita presiza matenek, dixiplina, no kbiit atu komprende?

14 Primeiru, kontinua estuda Bíblia no medita kona-ba buat sira neʼebé Ita aprende. Buka beibeik tempu atu halo buat sira-neʼe. Se Ita estuda beibeik, Ita sei hafolin liután lia-loos no hametin ita-nia hakarak atu nunka husik lia-loos neʼe. Provérbios 23:23 dehan katak ita presiza “sosa lia-loos” no mós sosa “matenek, dixiplina no kbiit atu komprende”. Koñesimentu deʼit seidauk toʼo. Ita tenke aplika lia-loos iha ita-nia moris. Kbiit atu komprende bele ajuda ita atu haree katak Jeová nia liafuan hotu liga malu. Matenek book ita atu halo buat ruma tuir koñesimentu neʼebé ita hetan. Dala ruma lia-loos mós fó dixiplina ba ita hodi hatudu katak ita presiza halo mudansa. Ita labele demora atu halo tuir matadalan hanesan neʼe, tanba Bíblia hatete katak dixiplina hanesan neʼe folin-boot liu fali osan-mutin.​—Provérbios 8:10.

15. Oinsá mak lia-loos bele proteje ita hanesan soldadu nia sintu?

15 Segundu, koko makaʼas atu aplika lia-loos iha Ita-nia moris loroloron nian. Bíblia kompara lia-loos hanesan soldadu nia sintu. (Éfeso 6:14) Iha tempu uluk, soldadu nia sintu proteje ninia knotak no kabun. Maibé ninia sintu tenkesér kesi-metin. Se sintu mak longar, neʼe labele proteje nia. Oinsá mak lia-loos bele proteje ita hanesan sintu? Se ita kesi-metin lia-loos hanesan sintu ida, neʼe sei proteje ita husi hanoin neʼebé sala no ajuda ita atu halo desizaun ho matenek. Kuandu ita hasoru problema ruma neʼebé sériu ka hetan tentasaun atu halo buat neʼebé sala, lia-loos husi Bíblia sei hametin liután ita-nia hakarak atu halo buat neʼebé loos. Soldadu ida sei nunka husik hela ninia sintu kuandu nia atu bá funu, nuneʼe mós ita sei nunka husik lia-loos. Ita tenke aplika lia-loos husi Bíblia iha moris loroloron nian. Soldadu nia sintu mós bele sikat surik. Mai ita haree dalan seluk tan neʼebé bele hametin liután ita-nia hakarak atu laʼo iha lia-loos.

16. Oinsá mak hanorin lia-loos bele hametin liután ita-nia hakarak atu kontinua laʼo iha lia-loos?

16 Terseiru, hakaʼas an atu hanorin lia-loos husi Bíblia ba ema seluk. Hodi halo nuneʼe ita kaer metin ba ita-nia surik espirituál, neʼe katak ita kaer metin ba “Maromak nia liafuan”. (Éfeso 6:17) Ita hotu hakarak sai mestre Bíblia neʼebé diʼak liután atu “uza ho loloos liafuan lia-loos nian”. (2 Timóteo 2:15) Se ita uza Bíblia hodi ajuda ema seluk sosa lia-loos no husik hanorin falsu, ita sei sai hametin Maromak nia liafuan iha ita-nia laran. Hodi nuneʼe, ita sei hametin liután ita-nia hakarak atu kontinua laʼo iha lia-loos.

17. Tanbasá mak Ita sente katak lia-loos iha folin-boot tebes?

17 Lia-loos mak prezente neʼebé folin-boot tebes husi Jeová. Lia-loos ajuda ita atu iha relasaun neʼebé besik ho Jeová, ita-nia Aman lalehan nian. La iha buat seluk mak folin-boot liu fali lia-loos. Jeová hanorin ona buat barak mai ita, maibé neʼe foin hahú deʼit. Jeová promete katak nia sei hanorin ita ba nafatin. Tan neʼe, hadomi lia-loos hanesan pérola neʼebé folin-boot. Kontinua “sosa lia-loos no keta faʼan fali”. Hodi halo nuneʼe, ita sei kumpre ita-nia promesa hanesan David neʼebé dehan: “Haʼu sei laʼo tuir Ita-nia dalan lia-loos nian.”​—Salmo 86:11.

^ par. 8 Laʼós naran neʼebé loos.

^ par. 8 Loke JW Broadcasting iha lian Indonézia, depois klik iha WAWANCARA DAN PENGALAMAN > KEBENARAN MENGUBAH KEHIDUPAN.