Skip to content

Skip to table of contents

“Sosa lia-loos no keta faʼan fali”

“Sosa lia-loos no keta faʼan fali”

“Sosa lia-loos no keta faʼan fali, halo nuneʼe mós ho matenek, dixiplina no kbiit atu komprende.”​—PROVÉRBIOS 23:23.

KNANANUK: 94, 98

1, 2. (a) Saida mak folin-boot liu hotu iha Ita-nia moris? (b) Ita hafolin lia-loos saida deʼit, no tanbasá? (Haree dezeñu sira iha leten.)

SAIDA mak folin-boot liu hotu iha Ita-nia moris? Nuʼudar Jeová nia povu, buat neʼebé folin-boot liu hotu mak ita-nia relasaun ho Jeová. Ita sei nunka hakarak troka fali ho buat seluk. Ita mós hafolin lia-loos husi Bíblia, tanba lia-loos mak ajuda ita atu sai Jeová nia belun.​—Koloso 1:9, 10.

2 Jeová mak ita-nia Mestre Boot neʼebé hanorin lia-loos oioin husi ninia Liafuan, Bíblia. Nia hanorin ita katak ninia naran importante tebes no mós kona-ba ninia hahalok furak sira. Nia fó-hatene ita katak nia hadomi tebes ita toʼo fó ninia Oan-Mane ba ita. Jeová hanorin ita kona-ba Mesias nia Ukun. Nia fó esperansa ba Kristu nia alin sira atu moris iha lalehan no “bibi-malae seluk” atu moris iha mundu foun Paraízu. (João 10:16) Jeová hanorin ita oinsá atu halaʼo moris. Ita haree lia-loos sira-neʼe hanesan rikusoin tanba lia-loos sira-neʼe ajuda ita atu hakbesik ba ita-nia Kriadór no halaʼo moris neʼebé iha folin.

3. Jeová husu ita atu selu osan atu aprende lia-loos ka lae?

3 Jeová mak Maromak neʼebé laran-luak tebes toʼo nia fó ninia Oan-Mane nia moris ba ita nuʼudar prezente. Se Jeová haree ema ida buka daudaun lia-loos, nia sei ajuda ema neʼe toʼo hetan lia-loos. Nia nunka husu ita selu osan atu aprende kona-ba lia-loos. Loron ida, iha ema ida naran Simão hakarak fó osan ba apóstolu Pedro atu hetan kbiit hodi nia bele fó espíritu santu ba ema seluk. Pedro esplika katak Simão iha hanoin neʼebé sala hodi dehan: “Ó-nia osan-mutin sei lakon hamutuk ho ó, tanba ó hanoin katak ho osan mak ó bele hetan Maromak nia prezente neʼebé la presiza selu.” (Apóstolu 8:18-20) Entaun, bainhira Bíblia hatete “sosa lia-loos”, neʼe katak sá?

“SOSA” LIA-LOOS KATAK SÁ?

4. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende saida kona-ba lia-loos?

4 Lee Provérbios 23:23. Ita presiza hakaʼas an atu aprende lia-loos husi Bíblia. Ita presiza halo sakrifísiu ruma hodi hetan lia-loos neʼe. No kuandu ita “sosa lia-loos”, ka aprende lia-loos, ita tenke kuidadu atu la “faʼan fali”, ka husik lia-loos neʼe. Oinsá mak ita “sosa” lia-loos husi Bíblia? Ita presiza halo sakrifísiu saida deʼit hodi sosa lia-loos? Hatene resposta ba pergunta sira-neʼe sei ajuda ita atu hafolin lia-loos no hametin liután ita-nia hakarak atu nunka “faʼan” lia-loos neʼe. Ita mós sei komprende tanbasá lia-loos husi Jeová iha folin-boot liu fali sasán seluk.

5, 6. (a) Tanbasá ita la presiza osan hodi sosa lia-loos? Esplika toʼok. (b) Oinsá mak lia-loos lori benefísiu ba ita?

5 Maski buat ruma gratuitu, maibé la dehan katak la presiza halo sakrifísiu. Liafuan “sosa” iha lian Ebraiku neʼebé temi iha Provérbios 23:23 bele mós signifika “hetan”. Liafuan rua neʼe hatudu katak, ema ida presiza hakaʼas an ka halo sakrifísiu ruma atu hetan buat neʼebé folin-boot ba nia. Karik ita bele halo komparasaun ida kona-ba sosa lia-loos neʼebé la presiza selu. Iha merkadu ema fó sai katak sira fó hudi gratuitu deʼit. Maski nuneʼe, hudi sira-neʼe mosu derrepente deʼit iha ita-nia meza leten ka lae? Lae. Ita presiza bá merkadu no foti hudi sira-neʼe. Maski gratuitu, ita presiza hakaʼas an atu hetan hudi sira-neʼe. Hanesan neʼe mós, ita la presiza selu osan hodi sosa lia-loos, maibé ita tenke hakaʼas an atu hetan lia-loos neʼe.

6 Lee Isaias 55:1-3. Husi eskritura sira-neʼe, Jeová ajuda ita atu komprende “sosa lia-loos” katak sá no Jeová kompara ninia liafuan hanesan bee, susubeen, no tua-uvas. Bee malirin halo ema neʼebé hamrook sente fresku, hanesan neʼe mós lia-loos bele halo ita sente fresku. Labarik presiza susubeen hodi bele sai forte, no lia-loos husi Bíblia mós bele hametin ita-nia relasaun ho Jeová. Bíblia mós kompara Jeová nia liafuan hanesan tua-uvas. Tanbasá? Bíblia hatete katak tua-uvas bele lori ksolok ba ema. (Salmo 104:15) Tan neʼe, bainhira Jeová haruka ita atu “sosa tua-uvas”, tuir loloos nia fó-hatene ba ita katak se ita halo tuir ninia matadalan sira, ita sei sai kontente. (Salmo 19:8) Jeová uza komparasaun furak sira-neʼe atu ajuda ita hodi komprende oinsá ita bele hetan benefísiu hodi aprende no aplika lia-loos. Agora mai ita koʼalia kona-ba sakrifísiu lima neʼebé ita presiza halo hodi “sosa lia-loos”.

ITA HALO SAKRIFÍSIU SAIDA HODI SOSA LIA-LOOS?

7, 8. (a) Tanbasá mak presiza tempu atu aprende lia-loos? (b) Estudante ida halo sakrifísiu saida, no neʼe lori rezultadu saida?

7 Tempu. Presiza tempu atu aprende kona-ba Maromak nia Ukun, lee Bíblia no livru sira, estuda Bíblia ho Testemuña ba Jeová, prepara ba reuniaun, no tuir reuniaun sira. Atu bele halo buat sira-neʼe ita presiza ‘sosa tempu’ ka uza didiʼak ita-nia tempu hodi hamenus atividade neʼebé ladún importante. (Lee Éfeso 5:15, 16, no nota-rodapé.) Presiza tempu hira atu bele aprende hanorin báziku husi Bíblia? Ba ema ida-idak la hanesan. Ita bele kontinua aprende ba nafatin kona-ba Jeová nia matenek, ninia dalan, no buat hotu neʼebé nia halo. (Roma 11:33) Edisaun primeiru husi Watch Tower kompara lia-loos hanesan “ai-funan kiʼik ida” hodi dehan: “Keta kontente ho ai-funan lia-loos ida deʼit. Se ita presiza ai-funan lia-loos ida deʼit, Maromak mós la presiza hanorin lia-loos barak mai ita. Kontinua buka ai-funan lia-loos.” Bele husu ba ita-nia an: ‘Haʼu hetan ona ai-funan lia-loos nian hira?’ Maski ita bele moris ba nafatin, ita sei iha buat barak atu aprende kona-ba Jeová. Maibé agora daudaun, importante atu uza didiʼak tempu neʼebé ita iha atu aprende lia-loos sira husi Bíblia. Haree toʼok ezemplu tuirmai neʼe.

8 Feto joven ida muda husi rai-Japaun ba sidade Novaiorke, nia naran Mariko. * Loron ida, irmán pioneiru ida haklaken ba nia iha ninia uma. Mariko iha ona relijiaun, maibé nia simu atu estuda Bíblia ho irmán neʼe. Nia gosta tebes buat neʼebé nia aprende toʼo nia husu ba irmán neʼe atu estuda dala rua iha semana ida. Maski Mariko okupadu ho eskola no serbisu loron balu, nia tuir kedas reuniaun sira. Nia hamenus ninia atividade pasatempu nian hodi bele iha tempu barak liután atu aprende kona-ba lia-loos. Hodi halo sakrifísiu sira-neʼe ajuda Mariko laʼo ba oin lalais no hakbesik liután ba Jeová. La toʼo tinan ida, nia hetan ona batizmu. Fulan neen liutiha, iha tinan 2006 nia foti pioneiru, no kontinua toʼo ohin loron.

9, 10. (a) Oinsá mak sosa lia-loos fó impaktu ba ita-nia hanoin kona-ba rikusoin? (b) Feto joven ida halo sakrifísiu saida, no nia sente oinsá kona-ba neʼe?

9 Rikusoin. Atu sosa lia-loos, karik ita presiza halo sakrifísiu ruma kona-ba ita-nia serbisu. Porezemplu, uluk Pedro no André peskadór, maibé bainhira Jesus konvida sira atu sai ninia dixípulu, sira husik tiha sira-nia serbisu neʼe. (Mateus 4:18-20) Neʼe la dehan katak bainhira Ita aprende lia-loos, Ita presiza husik tiha Ita-nia serbisu. Ita presiza serbisu no tau matan ba família. (1 Timóteo 5:8) Maibé kuandu Ita aprende lia-loos, Ita-nia hanoin kona-ba rikusoin presiza troka. Ita mós halo mudansa kona-ba saida mak importante liu iha ita-nia moris. Jesus dehan: “Keta haloot rikusoin iha rai ba imi-nia an . . . Maibé, imi tenke haloot rikusoin iha lalehan ba imi-nia an.” (Mateus 6:19, 20) Feto joven ida naran Maria halo nuneʼe.

10 Husi kiʼik Maria gosta ona halimar golfe. Toʼo tiha eskola sekundária, nia matenek tebes atu halimar golfe toʼo hetan bolsa-estudu iha universidade. Maria nia planu ba moris mak atu sai golfista profisionál no manán osan barak. Maibé tuirmai Maria komesa estuda Bíblia. Nia gosta buat neʼebé nia aprende no halo mudansa iha ninia moris. Nia dehan: “Bainhira haʼu troka haʼu-nia hanoin no moris tuir Bíblia nia matadalan, haʼu sai kontente liután.” Maria rekoñese katak susar duni atu tau fokus ba ninia relasaun ho Jeová no mós ba rikusoin. (Mateus 6:24) Tan neʼe, nia halo sakrifísiu hodi la duni tuir tan ninia planu atu sai golfista profisionál. Agora Maria serbí daudaun nuʼudar pioneiru no nia hatete katak nia iha “moris neʼebé kontente no folin-boot liu hotu”.

11. Bainhira ita sosa lia-loos, karik saida mak sei akontese ba ita-nia relasaun diʼak ho ema seluk?

11 Relasaun diʼak ho ema seluk. Kuandu ita moris tuir lia-loos husi Bíblia, karik ita-nia relasaun diʼak ho kolega no família sei troka. Tanbasá? Jesus halo orasaun kona-ba ninia dixípulu sira, hodi dehan: “Halo sira santu ho lia-loos. Ita-nia liafuan mak lia-loos.” (João 17:17) “Halo santu” bele signifika “haketak”. Kuandu ita komesa halo tuir lia-loos husi Bíblia iha ita-nia moris, ita haketak an husi mundu neʼe tanba ita moris tuir morál husi Bíblia. Maski ita koko atu iha nafatin relasaun diʼak ho ita-nia kolega ka família, karik sira balu hadook an husi ita ka karik kontra ita-nia fiar. Ita la hakfodak kona-ba neʼe. Jesus hatete: “Neʼe duni, ema nia inimigu sei mai husi ninia umakain rasik.” (Mateus 10:36) Maibé Jesus mós promete katak, bainhira ita sosa lia-loos, ita sei simu bensaun barak liu fali sakrifísiu neʼebé ita halo ona!​—Lee Marcos 10:28-30.

12. Mane ida halo ona sakrifísiu saida hodi sosa lia-loos?

12 Mane ida naran Aaron neʼebé tuir relijiaun Judeu aprende husi kiʼik kedas katak labele temi Maromak nia naran. Maski nuneʼe, nia hakarak tebes atu hatene lia-loos. Loron ida, Testemuña ida esplika ba nia katak, ita bele temi Maromak nia naran “Jeová” se ita aumenta vogál balu ba konsoante Ebraiku haat. Aaron kontente tebes kona-ba buat neʼebé nia aprende toʼo nia bá sinagoga hodi fó-hatene ninia mestre sira. Nia hanoin katak sira sei kontente atu aprende lia-loos kona-ba Maromak nia naran, maibé lae. Sira tafui kabeen ba nia no duni nia sai. Aaron nia família mós kontra nia. Maski nuneʼe, Aaron la husik buat sira-neʼe atu hanetik nia hodi aprende liután kona-ba Jeová. Nia sai nuʼudar Testemuña ba Jeová no serbí Jeová ho laran-metin iha ninia moris tomak. Ita mós prontu halo sakrifísiu hanesan neʼe, tanba aprende lia-loos bele troka ita-nia relasaun diʼak ho ema seluk.

13, 14. Ita presiza halo mudansa saida ba ita-nia hanoin no hahalok se ita sosa lia-loos? Fó toʼok ezemplu.

13 Hanoin no hahalok neʼebé la morál. Se ita aprende lia-loos no hakarak moris tuir morál sira husi Bíblia, ita presiza halo mudansa ba ita-nia hahalok no ita-nia hanoin. Apóstolu Pedro dehan: “Nuʼudar oan neʼebé halo tuir Maromak, labele hatudu tan hahalok neʼebé tuir imi-nia hakarak aat neʼebé uluk imi iha bainhira imi seidauk hatene Maromak, maibé imi-nia hahalok hotu tenke santu.” (1 Pedro 1:14, 15) Iha tempu uluk, ema barak iha sidade Korinto iha hahalok neʼebé la morál no tenkesér halo mudansa barak iha sira-nia moris hodi sosa lia-loos. (1 Korinto 6:9-11) Ohin loron mós hanesan, ema barak tenke troka sira-nia hahalok hodi sosa lia-loos. Pedro esplika kona-ba neʼe hodi dehan: “Uluk imi uza ona tempu barak atu halo tuir nasaun sira-nia hakarak hodi halo hahalok aat toʼo la sente moe, iha hakarak aat neʼebé labele kontrola, hemu tua barak demais, festa arbiru, halibur malu hodi hemu tua barak, no adora estátua neʼebé kontra ukun-fuan.”​—1 Pedro 4:3.

14 Devynn no Jasmine mak lanu-teen ba tinan barak ona. Maski Devynn mak serbisu-naʼin neʼebé matenek, nia lakon serbisu lalais tanba nia mak lanu-teen. Ema barak mós hatene katak Jasmine mak feto neʼebé siʼak no hatudu hahalok violénsia. Loron ida nia lanu hela no nia hasoru misionáriu feen-laʼen ida iha dalan. Sira arranja atu estuda Bíblia ho nia iha semana tuirmai. Bainhira sira bá vizita, Devynn no Jasmine lanu hela. Sira la fiar katak misionáriu sira-neʼe hakarak duni atu vizita sira. Loron seluk misionáriu sira-neʼe vizita tan, maibé situasaun la hanesan ona. Devynn no Jasmine prontu atu aprende lia-loos husi Bíblia, no sira la demora hodi aplika buat neʼebé sira aprende. La toʼo fulan tolu, sira deside atu para husi tua, no tuirmai rejistu sira-nia kazamentu tuir lei. Ema barak iha sira-nia knua haree mudansa neʼebé Devynn no Jasmine halo, no sira mós komesa estuda Bíblia.

15. Saida mak bele halo susar tebes ba ema balu atu sosa lia-loos, no tanbasá?

15 Kostume no toman neʼebé la tuir Bíblia. Bainhira aprende lia-loos, fasil ba ema balu atu la halo tuir tan kostume no toman neʼebé Jeová la simu. Maibé ba ema balu, neʼe la fasil. Sira hanoin barak kona-ba família, kolega serbisu, ka kolega seluk nia hanoin. Sira hatene katak baibain ema hatudu respeitu kleʼan ba kostume balu, hanesan halo buat ruma atu hatudu respeitu ba matebian sira. (Deuteronómio 14:1) Entaun, saida mak bele ajuda ita atu halo mudansa? Ema seluk nia ezemplu diʼak bele ajuda ita halo mudansa. Ezemplu ida mak kona-ba aten-brani neʼebé ema Kristaun Éfeso hatudu iha tempu uluk.

16. Ema Éfeso balu halo sakrifísiu saida hodi sosa lia-loos?

16 Sidade Éfeso iha naran-boot kona-ba masonik. Ema sira neʼebé uluk envolve iha masonik presiza halo saida hodi sosa lia-loos atu sai ema Kristaun? Bíblia dehan: “Ema barak neʼebé uluk halo masonik oioin, sira halibur sira-nia livru hamutuk no sunu iha ema hotu nia oin. Sira sura hamutuk no hatene katak livru sira-neʼe nia folin mak osan-mutin 50.000. Tanba Jeová nia kbiit mak ninia liafuan kontinua habelar no ema barak tan sai fiar-naʼin.” (Apóstolu 19:19, 20) Ema Kristaun laran-metin sira-neʼe halo sakrifísiu neʼebé boot no Jeová haraik bensaun ba sira.

17. (a) Karik ita presiza halo sakrifísiu saida deʼit hodi bele sosa lia-loos? (b) Ita sei koʼalia kona-ba pergunta saida deʼit iha lisaun tuirmai?

17 Ita halo ona sakrifísiu saida hodi sosa lia-loos? Ita hotu uza tempu hodi buka ai-funan lia-loos nian. Ema balu halo sakrifísiu atu la sai riku, no halo mudansa balu kona-ba sira-nia relasaun diʼak ho ema seluk. Ema barak halo mudansa ho sira-nia hanoin no hahalok no la halo tan kostume no toman neʼebé la tuir Bíblia. Maibé ita fiar katak lia-loos husi Bíblia iha folin-boot liu fali sakrifísiu naran deʼit neʼebé ita halo. Lia-loos husi Bíblia loke dalan ba ita atu iha relasaun besik ho Jeová, no neʼe mak buat neʼebé folin-boot liu hotu iha ita-nia moris. Se ita hanoin kona-ba bensaun oioin neʼebé ita hetan ona husi lia-loos, susar atu komprende tanbasá ema balu hakarak “faʼan” lia-loos neʼe. Tanbasá mak ida-neʼe akontese, no oinsá mak ita bele hasees an atu la monu ba sala neʼe? Ita sei koʼalia kona-ba pergunta sira-neʼe iha lisaun tuirmai.

^ par. 8 Naran balu iha lisaun neʼe laʼós naran neʼebé loos.