Skip to content

Skip to table of contents

1921—Tinan atus ida liubá

1921—Tinan atus ida liubá

Livru Haklaken 1 Janeiru 1921 husu pergunta ba Estudante Bíblia sira: “Serbisu saida mak ita presiza halo iha tinan neʼe?” Atu hatán pergunta neʼe, revista neʼe temi Isaias 61:1, 2, neʼebé fó-hanoin sira kona-ba sira-nia knaar atu haklaken liafuan diʼak. “Jeová hili haʼu atu haklaken liafuan diʼak ba ema neʼebé laran-maus . . . , atu fó sai kona-ba tinan neʼebé Jeová hatudu ninia laran-diʼak no fó sai loron neʼebé ita-nia Maromak sei fó kastigu.”

HAKLAKEN HO ATEN-BRANI

Atu haklaken, Estudante Bíblia sira tenke sai brani. Sira haklaken “liafuan diʼak” ba ema laran-maus sira, no mós haklaken kona-ba “loron neʼebé ita-nia Maromak sei fó kastigu” ba ema aat sira.

Irmaun John Henry Hoskin neʼebé hela iha rai-Kanadá haklaken ho brani maski ema kontra nia. Iha tinan 1921, nia hasoru pastór Metodista ida. Irmaun John komesa sira-nia diskusaun hodi hatete: “Ita presiza koʼalia ho laran-diʼak ba malu bainhira koʼalia kona-ba Bíblia. No maski ita la konkorda malu kona-ba buat balu, maibé ita presiza remata ita-nia diskusaun ho kalma no nafatin iha relasaun diʼak.” Maibé neʼe la akontese. Irmaun John konta: “Ami foin koʼalia ba minutu balu deʼit no pastór Metodista neʼe tuku makaʼas odamatan toʼo haʼu hanoin katak vidru iha odamatan sei monu tun.”

Pastór neʼe hakilar: “Tanbasá ó la haklaken ba ema sira neʼebé laʼós ema Kristaun?” Irmaun John nonook deʼit, maibé kuandu nia husik uma neʼe, nia hanoin: ‘Haʼu haklaken duni ba ema neʼebé la hatudu hahalok Kristaun.’

Iha loron tuirmai, pastór neʼe hatoʼo diskursu iha ninia igreja no nia koʼalia lia-bosok kona-ba irmaun John. Irmaun John konta: “Nia fó avizu ba ninia membru sira katak haʼu mak bosok-teen neʼebé aat tebes no haʼu presiza mate.” Maibé irmaun John la para haklaken, nia kontinua haklaken no koʼalia ba ema barak. Irmaun John hatete: “Haʼu gosta tebes haklaken iha neʼebá. Sira balu hatete, ‘Haʼu hatene katak ó halo Maromak nia serbisu’ no sira oferese atu fó buat neʼebé haʼu presiza.”

ESTUDA MESAK NO ESTUDA FAMÍLIA NIAN

Atu ajuda ema neʼebé interese laʼo ba oin, Estudante Bíblia sira fó sai iha revista The Golden Age informasaun neʼebé ajuda ema atu estuda Bíblia. Iha pergunta sira kona-ba Bíblia neʼebé inan-aman sira bele koʼalia hamutuk ho sira-nia oan. Inan-aman sei husu pergunta sira-neʼe no ajuda oan sira atu buka resposta husi Bíblia. Pergunta balu hanorin faktu simples balu kona-ba Bíblia, hanesan “iha livru hira iha Bíblia laran?”. Pergunta seluk prepara joven sira atu sai haklaken-naʼin neʼebé brani, hanesan “ema Kristaun ida-idak presiza hetan terus iha dalan balu ka lae?”.

Iha mós pergunta sira kona-ba Bíblia ba ema sira neʼebé iha ona koñesimentu kona-ba Bíblia. Resposta ba pergunta sira-neʼe bele hetan iha livru primeiru husi Studies in the Scriptures. Maski lee-naʼin rihun ba rihun hetan benefísiu husi informasaun neʼe, maibé iha 21 Dezembru 1921 revista The Golden Age fó sai anúnsiu katak informasaun rua neʼe sei para. Tanbasá?

LIVRU FOUN!

Livru The Harp of God

Karta kiʼik neʼebé iha pájina nia númeru atu lee

Karta kiʼik neʼebé iha pergunta sira

Irmaun sira neʼebé dirije organizasaun rekoñese katak estudante Bíblia foun presiza aprende Bíblia nia hanorin báziku iha dalan neʼebé organizadu liu. Tan neʼe iha fulan-Novembru 1921, sira fó sai livru The Harp of God. Ema sira neʼebé interese no simu livru neʼe mós sei hola parte iha kursu Bíblia ida neʼebé sira bele halo rasik. Kursu neʼe ajuda ema atu aprende kona-ba Maromak nia hakarak ba ema.

Bainhira ema ida simu kopia husi livru neʼe, sira mós simu karta kiʼik neʼebé esplika kona-ba pájina saida mak sira presiza lee. Semana ida tuirmai, ema neʼe sei simu karta kiʼik seluk neʼebé iha pergunta sira kona-ba informasaun neʼebé nia lee. No iha karta nia rohan, temi pájina saida mak ema neʼe presiza lee ba semana tuirmai.

Semana 12 tuituir malu, estudante sei simu karta foun sira husi kongregasaun neʼebé iha sira-nia área. Baibain, irmaun-irmán sira neʼebé haruka karta sira-neʼe mak ferik-katuas sira ka ema neʼebé iha limitasaun no labele sai husi uma. Porezemplu, Anna Katherine Gardner husi Millvale, Pensilvánia, Estadus Unidus konta: “Bainhira fó sai livru The Harp of God, haʼu-nia biin Thayle neʼebé defisiente, iha buat barak liután neʼebé nia bele halo. Nia haruka karta sira semana-semana.” Bainhira ema ida remata ninia kursu, irmaun-irmán ruma husi kongregasaun sei bá vizita ema neʼe hodi ajuda nia aprende liután.

Thayle Gardner iha kadeira-roda

SERBISU BARAK LIUTÁN

Iha tinan neʼe nia rohan, irmaun Joseph Rutherford haruka karta ida ba kongregasaun hotu. Nia hatete katak irmaun-irmán sira haklaken no ajuda ona ema barak liu se kompara tinan balu liubá. Nia mós hatete: “Iha serbisu barak tan atu halo. Anima ema seluk atu hola parte iha serbisu neʼe.” Klaru katak Estudante Bíblia halo tuir duni irmaun Joseph nia liafuan. Iha tinan 1922, sira ho aten-brani haklaken kona-ba Maromak nia Ukun liu fali uluk.