Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 45

KNANANUK 138 Fuuk mutin mak furak

Aprende husi fiar-naʼin sira-nia lia-menon ikus

Aprende husi fiar-naʼin sira-nia lia-menon ikus

“Matenek mak iha ferik-katuas sira-nia leet, no ema neʼebé moris naruk mak iha kbiit atu komprende.”JOB 12:12.

OBJETIVU

Halo tuir Maromak Jeová sei lori bensaun mai ita agora, no moris ba nafatin iha futuru.

1. Tanbasá ita presiza aprende husi sira neʼebé idade?

 ITA hotu presiza matadalan atu halo desizaun diʼak. Ita bele hetan matadalan oioin husi katuas kongregasaun no irmaun-irmán neʼebé maduru. Se sira mak idade liu ita, ita labele hanoin katak matadalan neʼebé sira fó mak tuan demais. Jeová hakarak ita aprende husi sira neʼebé idade ona. Ita bele aprende buat barak husi sira-nia esperiénsia no matenek.—Job 12:12.

2. Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba saida?

2 Iha Bíblia nia tempu, Jeová uza fiar-naʼin sira neʼebé idade atu hametin no dirije ninia povu. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba Moisés, David, no apóstolu João. Sira moris iha tempu no situasaun neʼebé la hanesan. Bainhira sira besik atu mate, sira fó matadalan neʼebé matenek ba ema neʼebé idade kiʼik. Fiar-naʼin sira-neʼe hanorin katak halo tuir Maromak mak importante tebes. Jeová rai sira-nia lia-menon iha Bíblia atu ita bele aprende husi ida-neʼe. Maski idade kiʼik ka boot, ita hotu bele hetan benefísiu husi sira-nia konsellu. (Rom 15:4; 2 Tim 3:16) Iha lisaun neʼe, ita sei haree lia-menon ikus husi mane naʼin-tolu neʼe no buka-hatene saida mak ita bele aprende husi sira-nia lia-menon.

“IMI BELE MORIS NARUK”

3. Moisés serbí Jeová iha dalan saida deʼit?

3 Moisés fó ninia moris tomak ba Jeová. Nia serbí nuʼudar profeta, juís, ulun-naʼin, no istória-naʼin. Moisés iha esperiénsia barak! Nia dirije nasaun Izraél sai husi Ejitu no haree Jeová nia milagre barak. Jeová uza nia atu hakerek livru lima primeiru iha Bíblia, Salmo 90, no mós karik Salmo 91. Karik nia mós hakerek livru Job.

4. Moisés hatoʼo lia-menon ba sé, no tanbasá?

4 Lakleur antes Moisés mate ho idade 120, nia halibur povu Izraél atu fó-hanoin sira kona-ba buat neʼebé Jeová halo ona ba sira. Rona-naʼin balu mós haree ona Jeová nia milagre oioin no oinsá nia fó kastigu ba ema Ejitu. (Éx 7:​3, 4) Sira laʼo liu Tasi Mean no haree oinsá Faraó no ninia tropa sira mate. (Éx 14:​29-31) Iha rai fuik, sira haree oinsá Jeová proteje no tau matan sira. (Deut 8:​3, 4) Ema Izraél besik ona atu tama ba rai neʼebé Maromak promete, tan neʼe Moisés hakarak uza ninia oportunidade ikus atu hametin sira. a

5. Oinsá Moisés nia lia-menon ikus iha Deuteronómio 30:​19, 20 hametin ema Izraél?

5 Saida mak Moisés hatete? (Lee Deuteronómio 30:​19, 20.) Nia fó-hanoin povu Izraél katak sira sei hetan futuru kapás. Ho Jeová nia bensaun, sira bele moris naruk iha rai neʼebé Maromak promete. No rai neʼe mak furak tebes no prodús ai-han barak! Moisés hatete: “Rai neʼe iha ona sidade sira neʼebé boot no furak neʼebé imi rasik la harii, no iha uma sira neʼebé nakonu ho sasán diʼak oioin neʼebé laʼós imi mak serbisu atu hetan, iha tanke neʼebé imi la keʼe, no toʼos-uvas no ai-oliveira hun neʼebé imi la kuda.”—Deut 6:​10, 11.

6. Tanbasá mak Jeová husik nasaun seluk manán ema Izraél?

6 Moisés mós fó avizu ba povu Izraél katak atu bele kontinua moris iha rai furak neʼe, sira presiza halo tuir Jeová nia mandamentu. Moisés haruka sira atu “hili moris” hodi rona ba Jeová no “kontinua laran-metin ba nia”. Maibé povu Izraél la halo tuir Jeová. Tan neʼe liutiha tempu balu, Jeová husik ema Asíria no tuirmai ema Babilónia atu manán sira no lori sira nuʼudar dadur.—2 Reis 17:​6-8, 13, 14; 2 Krón 36:​15-17, 20.

7. Saida mak ita aprende husi Moisés nia lia-menon? (Haree mós dezeñu.)

7 Lisaun mak saida? Halo tuir lori ba moris. Hanesan povu Izraél neʼebé besik ona atu tama ba rai neʼebé Maromak promete, ita mós besik ona atu tama ba mundu foun neʼebé Maromak promete, no lakleur tan mundu tomak sei sai paraízu. (Isa 35:1; Lc 23:43) Diabu no anju aat sira sei la iha tan. (Apok 20:​2, 3) La iha tan relijiaun falsu neʼebé hanetik ema atu hakbesik ba Jeová. (Apok 17:16) La iha tan ema nia governu neʼebé fó-terus ba povu. (Apok 19:​19, 20) Sei la iha tan ema neʼebé hamosu problema. (Sal 37:​10, 11) Ema hotu sei halo tuir Jeová nia mandamentu neʼebé lori dame no unidade. No ema hotu sei hadomi no tau fiar ba malu. (Isa 11:9) Neʼe mak bensaun neʼebé furak tebes! No se ita halo tuir Jeová, ita bele moris ba nafatin iha paraízu.—Sal 37:29; João 3:16.

Se ita halo tuir Jeová, ita bele moris ba nafatin iha paraízu (Haree parágrafu 7)


8. Oinsá promesa kona-ba moris ba nafatin ajuda misionáriu ida? (Jud 20, 21)

8 Se ita kontinua hanoin-hetan Maromak nia promesa kona-ba moris ba nafatin, neʼe sei ajuda ita atu halo tuir nia maski hasoru susar naran deʼit. (Lee Judas 20, 21.) Promesa neʼe mós ajuda ita atu kontra hasoru ita-nia fraku. Misionáriu ida neʼebé serbí ba tempu kleur iha Áfrika esplika katak nia kontinua luta hasoru ninia hakarak neʼebé sala. Nia hatete: “Haʼu rekoñese katak se haʼu la halo tuir Jeová, haʼu labele moris ba nafatin iha paraízu. Neʼe ajuda haʼu atu kontinua luta hasoru haʼu-nia problema no halo orasaun ba Jeová kona-ba neʼe. Ho Jeová nia ajuda, haʼu bele manán hasoru ida-neʼe.”

“Ó SEI HETAN SUSESU”

9. David hasoru susar saida deʼit iha ninia moris?

9 David mak liurai neʼebé diʼak, funu-naʼin, profeta, no nia mós halo múzika no poezia. Nia hasoru susar oioin. Ba tinan barak, nia subar tanba Liurai Saul koko atu oho nia. Depois sai tiha liurai, David mós presiza halai tanba ninia oan Absalão koko atu hadau ninia ukun. Maski David hasoru susar barak no nia rasik mós halo sala sériu balu, maibé nia kontinua serbí Maromak iha ninia moris tomak. Jeová temi nia nuʼudar ‘mane ida neʼebé monu loos ba Ninia laran’. David nia lia-menon mós bele ajuda ita ohin loron!—Após 13:22; 1 Reis 15:5.

10. Tanbasá David fó lia-menon ba ninia oan Salomão neʼebé atu sai liurai?

10 Porezemplu, haree toʼok David nia lia-menon ikus ba ninia oan Salomão neʼebé atu sai liurai. Jeová hili Salomão atu harii templu hodi povu Izraél bele uza atu halaʼo adorasaun. (1 Krón 22:5) Salomão sei hasoru susar oioin. Saida mak David hatete ba nia? Mai ita haree.

11. Tuir 1 Reis 2:​2, 3, saida mak David hatete ba Salomão, no oinsá mak liafuan sira-neʼe sai loos? (Haree mós dezeñu.)

11 Saida mak David hatete? (Lee 1 Reis 2:​2, 3.) David hatete katak se Salomão halo tuir Jeová, nia sei hetan susesu. No ba tinan barak, Jeová ajuda Salomão hetan susesu iha dalan oioin. (1 Krón 29:​23-25) Salomão harii templu neʼebé furak no hakerek livru balu iha Bíblia. Nia sai famozu ho ninia matenek no rikusoin. (1 Reis 4:34) Maibé hanesan David esplika, Salomão bele hetan susesu só deʼit kuandu nia halo tuir Jeová. Triste mak bainhira Salomão sai katuas, nia adora fali maromak falsu. No Jeová la fó tan matenek ba Salomão atu ukun povu iha dalan neʼebé diʼak no justisa.—1 Reis 11:​9, 10; 12:4.

David nia lia-menon ikus ba ninia oan Salomão ajuda ita haree katak se ita halo tuir Jeová, Nia sei fó ita matenek atu bele halo desizaun diʼak (Haree parágrafu 11-12) b


12. Saida mak ita aprende husi David nia lia-menon?

12 Lisaun mak saida? Halo tuir lori susesu. (Sal 1:​1-3) Klaru katak Jeová la promete atu halo ita riku ka famozu hanesan Salomão. Maibé se ita halo tuir Jeová, nia sei fó ita matenek no ajuda ita atu halo desizaun neʼebé diʼak. (Prov 2:​6, 7; Tgo 1:5) Jeová nia matadalan bele ajuda ita atu halo desizaun diʼak kona-ba serbisu, eskola, osan, ka atividade halimar nian. Se ita halo tuir ninia matadalan sira, ita bele proteje ita-nia relasaun ho nia no sei hetan moris ba nafatin. (Prov 2:​10, 11) Ita mós bele iha relasaun diʼak ho ita-nia belun sira no halaʼo moris família nian neʼebé kontente.

13. Saida mak ajuda Carmen atu hadiʼa ninia moris?

13 Carmen neʼebé hela iha Mosambike hanoin katak hetan edukasaun boot mak xave atu hetan susesu. Nia tama universidade no aprende atu sai arkitetu. Nia hatete: “Haʼu gosta buat neʼebé haʼu aprende, maibé neʼe han tempu no enerjia barak. Haʼu tama eskola tuku 7.30 dadeer toʼo tuku 6.00 lokraik. Susar ba haʼu atu tuir reuniaun no haʼu-nia fiar komesa sai fraku. Haʼu rekoñese katak haʼu koko atu serbí patraun rua.” (Mt 6:24) Tuirmai nia halo orasaun kona-ba ninia situasaun no halo peskiza husi ita-nia publikasaun sira. Nia dehan: “Depois hetan tiha konsellu neʼebé diʼak husi katuas sira no husi haʼu-nia inan, haʼu deside para universidade atu bele serbí Jeová tempu-tomak. Neʼe ajuda haʼu atu halo desizaun seluk tan neʼebé diʼak liu iha haʼu-nia moris no haʼu la arrepende kona-ba neʼe.”

14. Moisés no David fó sai lia-menon importante saida?

14 Moisés no David hadomi Jeová no hatene katak importante tebes atu halo tuir nia. Iha sira-nia lia-menon ikus, sira anima rona-naʼin atu halo tuir sira-nia ezemplu hodi laran-metin nafatin ba Jeová. Sira mós fó avizu katak se ema ida la kontinua laran-metin ba Jeová, Jeová sei la kontente tan ho ema neʼe no la haraik bensaun ba nia. Moisés no David nia lia-menon lori duni benefísiu ba ita ohin loron. Tinan barak liu tiha, Jeová nia atan ida tan mós esplika oinsá importante atu laran-metin ba Maromak.

“LA IHA BUAT IDA NEʼEBÉ HALO HAʼU HAKSOLOK LIU FALI IDA-NEʼE”

15. Apóstolu João iha esperiénsia saida deʼit iha ninia moris?

15 João mak apóstolu neʼebé Jesus hadomi. (Mt 10:2; João 19:26) João uza tempu barak ho Jesus hodi haklaken, haree Jesus halo milagre oioin, no hamutuk ho Jesus kuandu Jesus hasoru susar. Nia mós haree bainhira Jesus mate no moris hiʼas. Nia moris ba tempu kleur no haree oinsá kongregasaun Kristaun sai buras no oinsá liafuan diʼak habelar ba “kriasaun hotu iha lalehan nia okos”.—Kol 1:23.

16. Sé mak hetan benefísiu husi João nia karta sira?

16 Bainhira João katuas ona, nia iha priviléjiu atu hakerek Maromak nia Liafuan. Nia hakerek livru Apokalipse, neʼe mak “liafuan kona-ba buat neʼebé Jesus Kristu hatudu sai ona”. (Apok 1:1) Nia mós hakerek Evanjellu João no karta tolu. Ninia karta terseiru mak ba fiar-naʼin naran Gaio neʼebé nia haree nuʼudar ninia oan espirituál. (3 João 1) Ita fiar duni katak iha tempu neʼebá, iha ema barak neʼebé João haree nuʼudar oan espirituál. João nia liafuan anima tebes ema Kristaun iha tempu neʼebá toʼo ohin loron.

17. Tuir 3 João 4, saida mak lori ksolok?

17 Saida mak João hakerek? (Lee 3 João 4.) Nia hakerek katak nia kontente bainhira haree dixípulu sira halo tuir Maromak. Iha tempu neʼebé nia hakerek karta terseiru, ema balu komesa habelar hanorin falsu no neʼe fó ameasa ba kongregasaun nia unidade. Maibé iha mós ema neʼebé “laʼo iha lia-loos”. Sira halo tuir Jeová no “moris tuir ninia ukun-fuan sira”. (2 João 4, 6) Ema sira-neʼe lori ksolok ba João no mós ba Jeová.—Prov 27:11.

18. Saida mak ita aprende husi João nia lia-menon?

18 Lisaun mak saida? Laran-metin lori ksolok. (1 João 5:3) Porezemplu, ita haksolok hodi hatene katak ita halo Jeová kontente. Jeová haksolok kuandu haree ita tahan hasoru tentasaun husi mundu no halo tuir nia. (Prov 23:15) Anju sira mós haksolok. (Lc 15:10) Ita mós haksolok bainhira haree ema seluk kontinua laran-metin, liuliu kuandu sira tahan susar no tentasaun. (2 Tes 1:4) No kuandu Satanás nia mundu lakon ona, ita sei kontente tanba laran-metin ba Jeová.

19. Saida mak irmán Rachel hatete kona-ba hanorin lia-loos ba ema seluk? (Haree mós foto.)

19 Ita sente kontente liuliu bainhira ita hanorin lia-loos ba ema seluk. Irmán Rachel iha Repúblika Dominikana sente katak hanorin kona-ba Maromak Jeová mak priviléjiu furak. Nia ajuda ona ema balu atu serbí Jeová. Nia hatete: “Susar atu esplika kona-ba ksolok neʼebé haʼu sente bainhira haree estudante sira haburas domin ba Jeová, tau fiar tomak ba nia, no troka sira-nia moris atu halo nia kontente. Sentimentu neʼe boot liu fali haʼu-nia hakaʼas an no sakrifísiu neʼebé haʼu halo atu hanorin sira.”

Ita haksolok bainhira hanorin ema seluk atu hadomi no halo tuir Jeová (Haree parágrafu 19)


HETAN BENEFÍSIU HUSI FIAR-NAʼIN SIRA-NIA LIA-MENON IKUS

20. Iha dalan saida deʼit mak ita hanesan ho Moisés, David, no João?

20 Moisés, David, no João moris iha tempu antigu no sira-nia situasaun la hanesan ho ita-nian. Maibé ita iha buat barak neʼebé hanesan. Sira serbí Maromak neʼebé loos, nuneʼe mós ho ita. Hanesan sira, ita mós halo orasaun ba Jeová, tau fiar ba nia, no halo tuir ninia matadalan sira. No hanesan sira, ita mós fiar katak Jeová sei haraik bensaun barak ba ema neʼebé halo tuir.

21. Rezultadu saida mak ita sei hetan se ita halo tuir Moisés, David, no João nia lia-menon?

21 Tan neʼe, mai ita tau atensaun ba fiar-naʼin sira-neʼe nia lia-menon ikus hodi halo tuir Jeová nia mandamentu sira. Se ita halo nuneʼe, ita sei hetan susesu iha buat hotu neʼebé ita halo. Ita mós sei “moris naruk”, sin, moris ba nafatin! (Deut 30:20) Liután neʼe, ita sei haksolok tanba halo kontente ita-nia Aman neʼebé fó kolen mai ita iha dalan neʼebé diʼak liu.—Éf 3:20.

KNANANUK 129 Ita sei tahan toʼo rohan

a Ema Izraél barak neʼebé haree ona Jeová nia milagre iha Tasi Mean la tama ba rai neʼebé nia promete. (Núm 14:​22, 23) Jeová hatete katak ema neʼebé idade 20 ba leten sei mate iha rai fuik. (Núm 14:29) Maibé, ema neʼebé idade la toʼo 20 hamutuk ho Josué, Caleb no ema barak husi suku Levi, sei laʼo liu Mota Jordaun no tama ba rai neʼebé Maromak promete.—Deut 1:​24-40.

b ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Karuk: David fó lia-menon ikus ba ninia oan Salomão. Loos: Estudante sira hetan benefísiu husi Eskola Pioneiru.