Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 38

Joven sira, Ita-nia moris sei sai oinsá?

Joven sira, Ita-nia moris sei sai oinsá?

“Kbiit atu tetu didiʼak sei proteje ó.”—PROV 2:11.

KNANANUK 135 Jeová husu ho laran: “Haʼu-nia oan, sai matenek bá”

IHA LISAUN NEʼE: a

1. Situasaun susar saida mak Jeoas, Uzias, no Josias hasoru?

 IMAJINA toʼok Ita sai liurai ba Maromak nia povu bainhira Ita sei labarik ka joven! Ita sei uza Ita-nia kbiit no podér iha dalan oinsá? Bíblia fó-hatene ita kona-ba joven no labarik balu neʼebé sai liurai ba Judá. Porezemplu, Jeoas tinan 7, Uzias tinan 16, no Josias tinan 8. Neʼe susar duni ba sira! Maski nuneʼe, Jeová no ema seluk ajuda sira atu halo buat diʼak oioin.

2. Tanbasá diʼak atu aprende ezemplu husi Jeoas, Uzias, no Josias?

2 Ita laʼós liurai, maibé ita bele aprende lisaun importante husi sira naʼin-tolu. Sira halo desizaun neʼebé matenek, maibé sira mós halo desizaun sala. Husi sira-nia ezemplu, ita sei haree tanbasá ita presiza hili ransu neʼebé diʼak, nafatin haraik an, no kontinua buka Jeová.

HILI RANSU NEʼEBÉ DIʼAK

Ita bele banati-tuir Jeoas nia ezemplu diʼak hodi rona ba matadalan husi belun neʼebé diʼak (Haree parágrafu 3, 7) c

3. Oinsá Amlulik Boot Jeoada ajuda Liurai Jeoas halo desizaun diʼak?

3 Banati-tuir Jeoas nia desizaun diʼak. Bainhira sei kiʼik, Liurai Jeoas nia aman mate, maibé nia halo desizaun neʼebé diʼak tanba halo tuir matadalan husi Amlulik Boot Jeoada neʼebé hanorin nia hanesan oan rasik. Tanba Jeoada nia ezemplu, Jeoas deside atu serbí Jeová no anima povu atu halo mós nuneʼe. Jeoas mós halo arranju atu hadiʼa fali Jeová nia templu.—2 Krón 24:​1, 2, 4, 13, 14.

4. Ita hetan benefísiu saida bainhira ita hafolin Jeová nia matadalan sira? (Provérbios 2:​1, 10-12)

4 Se Ita-nia inan-aman ka ema seluk hanorin Ita atu hadomi Jeová no moris tuir ninia matadalan, neʼe mak prezente neʼebé folin-boot tebes. (Lee Provérbios 2:​1, 10-12.) Inan-aman bele treinu oan iha dalan oioin. Hanoin toʼok oinsá irmán Katya nia aman ajuda nia atu halo desizaun neʼebé diʼak. Loroloron, bainhira ninia aman tula nia ba eskola, sira koʼalia hamutuk kona-ba eskritura loroloron nian. Katya hatete: “Neʼe ajuda haʼu atu tahan hasoru situasaun susar iha loron neʼe.” Oinsá se Ita-nia inan-aman halo matadalan neʼebé bazeia ba Bíblia, maibé Ita sente katak neʼe halo Ita la livre? Saida mak bele ajuda Ita atu halo tuir? Irmán ida naran Anastasia konta kona-ba oinsá ninia inan-aman uza tempu atu esplika tanbasá mak sira halo regra balu. Nia hatete: “Neʼe ajuda haʼu atu aprende katak sira halo regra neʼe laʼós atu kontrola haʼu, maibé atu proteje haʼu tanba domin.”

5. Oinsá Ita-nia hahalok bele afeta Ita-nia inan-aman no Jeová? (Provérbios 22:6; 23:​15, 24, 25)

5 Bainhira Ita aplika matadalan neʼebé Ita simu, Ita sei halo Ita-nia inan-aman kontente. Importante liu mak Ita halo Maromak kontente no hametin Ita-nia relasaun ho nia. (Lee Provérbios 22:6; 23:​15, 24, 25.) Tan neʼe Ita hakarak banati-tuir Jeoas nia ezemplu kuandu nia sei kiʼik.

6. Jeoas komesa rona ba sé, no neʼe lori rezultadu saida? (2 Krónikas 24:​17, 18)

6 Aprende husi Jeoas nia desizaun neʼebé sala. Bainhira Jeoada mate, Jeoas hili ransu neʼebé la diʼak. (Lee 2 Krónikas 24:​17, 18.) Nia deside atu rona ba ulun-naʼin sira husi Judá neʼebé la hadomi Jeová. Diʼak liu se Jeoas la ransu ho ema sira neʼebé hatudu hahalok la diʼak. (Prov 1:10) Maibé nia kontinua ransu ho sira. Bainhira Jeoas nia primu Zacarias koko atu korrije nia, Jeoas oho ninia primu neʼe. (2 Krón 24:​20, 21; Mt 23:35) Neʼe mak hahalok neʼebé aat tebes! Foufoun, Jeoas mak liurai neʼebé laran-metin, maibé tuirmai nia kontra Jeová no sai ohodór. Ikusmai, ninia atan rasik mak oho nia. (2 Krón 24:​22-25) Se nia kontinua rona ba Jeová no sira neʼebé hadomi Jeová, ninia situasaun sei la sai hanesan neʼe! Saida mak ita aprende husi ninia ezemplu?

7. Ita presiza habelun ho ema hanesan saida? (Haree mós foto.)

7 Lisaun neʼebé ita bele aprende husi Jeoas nia desizaun neʼebé sala mak ita presiza hili belun neʼebé bele lori influénsia diʼak mai ita, katak belun neʼebé hadomi Jeová no hakarak halo Jeová kontente. Ita bele habelun ho ema husi idade naran deʼit. Hanoin-hetan, Jeoas idade kiʼik liu fali ninia belun Jeoada. Kona-ba Ita-nia belun sira, husu ba Ita-nia an: ‘Sira ajuda haʼu atu hametin haʼu-nia fiar ba Jeová ka lae? Sira ajuda haʼu atu moris tuir Jeová nia matadalan ka lae? Sira koʼalia kona-ba Jeová no lia-loos ka lae? Sira respeitu Jeová nia matadalan sira ka lae? Sira fó konsellu mai haʼu bainhira haʼu presiza tebes ida-neʼe ka lae?’ (Prov 27:​5, 6, 17) Se Ita-nia belun la hadomi Jeová, diʼak liu atu la habelun ho sira. Maibé se Ita iha belun neʼebé hadomi Jeová, sira sei sempre prontu atu ajuda Ita!—Prov 13:20.

8. Se ita uza média sosiál, saida mak ita presiza hanoin-hetan?

8 Média sosiál bele ajuda ita atu kontaktu malu ho ita-nia família no belun sira. Maibé ema barak uza média sosiál atu gaba an hodi fahe sira-nia foto ka vídeo kona-ba buat neʼebé sira sosa ka halo. Se Ita uza média sosiál, husu ba Ita-nia an: ‘Haʼu-nia motivu mak atu gaba an, ka atu hametin ema seluk? Haʼu husik média sosiál atu fó influénsia la diʼak ba haʼu-nia hanoin, liafuan, no hahalok ka lae?’ Irmaun Nathan Knorr neʼebé uluk serbí nuʼudar membru ba Grupu Administradór hatete: “Keta koko atu halo kontente ema. Tanba ikusmai Ita sei nunka halo ema ida kontente. Halo kontente Jeová, no Ita sei halo ema neʼebé hadomi Jeová kontente.”

PRESIZA NAFATIN HARAIK AN

9. Jeová ajuda Uzias atu halo saida? (2 Krónikas 26:​1-5)

9 Banati-tuir Uzias nia desizaun diʼak. Bainhira Liurai Uzias sei joven nia haraik an. Nia aprende “atu hamtaʼuk Maromak loos”. Liurai Uzias moris toʼo tinan 68 no maizumenus durante ninia moris tomak Jeová haraik bensaun ba nia. (Lee 2 Krónikas 26:​1-5.) Uzias manán funu hasoru inimigu barak no nia halo buat oioin atu proteje sidade Jeruzalein. (2 Krón 26:​6-15) Uzias kontente ho buat hotu neʼebé Jeová halo atu ajuda nia.—Ecle 3:​12, 13.

10. Saida mak akontese ba Uzias?

10 Aprende husi Uzias nia desizaun neʼebé sala. Liurai Uzias toman manda ema seluk atu halo tuir ninia hakarak. Tan neʼe karik nia hanoin katak nia bele halo buat naran deʼit neʼebé nia hakarak. Loron ida, Uzias deside atu tama ba Jeová nia templu no hatudu foti an hodi koko sunu insensu iha altár leten. Loloos, liurai sira la iha direitu atu halo ida-neʼe. (2 Krón 26:​16-18) Amlulik Boot Azarias koko atu korrije nia, maibé Uzias sai hirus tebes. Triste mak Uzias la hatudu tan laran-metin, no Jeová fó-kastigu ba nia ho moras-lepra. (2 Krón 26:​19-21) Se nia haraik an nafatin, ninia situasaun sei la sai hanesan neʼe!

Duké gaba an kona-ba buat neʼebé ita kumpre, ita presiza fó glória hotu ba Jeová (Haree parágrafu 11) d

11. Saida mak hatudu katak ita haraik an? (Haree mós foto.)

11 Bainhira Uzias hetan tiha kbiit boot, nia haluha katak Jeová mak Hun ba ninia kbiit no susesu. Saida mak ita aprende? Diʼak atu hanoin-hetan katak bensaun no priviléjiu neʼebé ita simu mak mai husi Jeová. Duké gaba an kona-ba buat neʼebé ita kumpre ona, diʼak atu fó glória ba Jeová. b (1 Kor 4:7) Ita presiza hatudu haraik an no rekoñese katak ita la perfeitu no presiza konsellu. Irmaun ida neʼebé maizumenus tinan 60 dehan: “Haʼu aprende atu la sai laran-kraik kuandu ema korrije haʼu. Bainhira ema korrije haʼu tanba sala kiʼik neʼebé haʼu halo, haʼu koko atu halo mudansa no kontinua serbí Jeová ho haʼu-nia laran tomak.” Bainhira ita hamtaʼuk Jeová no hatudu haraik an, ita bele moris kontente.—Prov 22:4.

KONTINUA BUKA JEOVÁ

12. Bainhira Josias joven, oinsá nia buka Jeová? (2 Krónikas 34:​1-3)

12 Banati-tuir Josias nia desizaun diʼak. Josias tinan 16 bainhira nia hahú buka Jeová. Nia hakarak aprende kona-ba Jeová no halo tuir Jeová nia hakarak. Maibé neʼe la fasil ba nia. Iha tempu neʼebá, ema barak halaʼo adorasaun falsu, tan neʼe nia presiza hatudu aten-brani hodi halaʼo fali adorasaun loos. No nia halo nuneʼe! Antes Josias tinan 20, nia komesa halakon tiha adorasaun falsu iha nasaun Judá.—Lee 2 Krónikas 34:​1-3.

13. Ita-nia dedikasaun ba Jeová sei book ita atu halo saida?

13 Maski Ita mak labarik, maibé Ita bele deside atu banati-tuir Josias hodi buka Jeová no aprende atu hafolin ninia hahalok sira. Bainhira Ita halo nuneʼe, neʼe sei book Ita atu dedika an ba Jeová. Ita-nia dedikasaun ba Jeová sei book Ita atu halo saida? Luke neʼebé hetan batizmu bainhira tinan 14 hatete: “Komesa agora ba oin, haʼu sei tau uluk Jeová iha haʼu-nia moris no sei hakaʼas an atu halo Jeová kontente.” (Mc 12:30) Ita sei hetan bensaun se Ita mós hakaʼas an atu halo nuneʼe!

14. Fó toʼok ezemplu kona-ba oinsá joven balu banati-tuir Liurai Josias.

14 Joven balu neʼebé serbí Jeová hasoru susar saida deʼit? Irmaun Johan hetan batizmu bainhira tinan 12, no hasoru susar tanba ninia kolega eskola koko obriga nia atu uza vape ka sigarru eletróniku. Atu ajuda nia tahan susar neʼe, nia fó-hanoin ba ninia an katak se nia uza vape, neʼe bele estraga ninia saúde no ninia relasaun ho Jeová. Rachel neʼebé batizmu bainhira tinan 14 esplika kona-ba saida mak ajuda nia atu tahan hasoru susar iha eskola. Nia hatete: “Haʼu koko atu haree oinsá buat neʼebé haʼu aprende iha eskola bele liga ho Bíblia ka Jeová. Porezemplu, bainhira mestre hanorin kona-ba istória, haʼu koko atu hanoin kona-ba oinsá neʼe liga ho Bíblia nia istória ka profesia ruma. Ka dala ruma bainhira haʼu koʼalia ho kolega eskola, haʼu koko atu hanoin-hetan kona-ba eskritura balu neʼebé haʼu bele fahe ba sira.” Karik susar neʼebé Ita hasoru la hanesan ho Liurai Josias, maibé Ita bele hatudu laran-metin no matenek hanesan nia. Se Ita tahan hasoru susar bainhira Ita joven, neʼe sei ajuda Ita atu tahan hasoru susar iha futuru.

15. Saida mak ajuda Josias atu serbí Jeová ho laran-metin? (2 Krónikas 34:​14, 18-21)

15 Bainhira Liurai Josias tinan 26, nia haruka ema atu hadiʼa fali templu. Durante halaʼo serbisu, sira “hetan livru Ukun-Fuan neʼebé Jeová fó sai liuhusi Moisés”. Bainhira liurai rona tiha buat neʼebé hakerek iha livru neʼe, neʼe book nia atu halo kedas mudansa hodi tuir buat neʼebé livru neʼe hatete. (Lee 2 Krónikas 34:​14, 18-21.) Ita hakarak haburas toman atu lee beibeik Bíblia ka lae? Se Ita koko ona atu halo nuneʼe, Ita gosta ka lae? Ita tau marka ba eskritura sira neʼebé bele ajuda Ita rasik ka lae? Porezemplu, Luke neʼebé temi ona ohin, toman atu hakerek iha kadernu ida kona-ba pontu furak neʼebé nia hetan. Karik Ita mós bele halo buat neʼebé hanesan atu ajuda Ita hanoin-hetan kona-ba eskritura ruma ka pontu ruma neʼebé Ita gosta. Bainhira Ita estuda no hafolin liután Bíblia, neʼe sei book Ita atu hakarak serbí Jeová liután. No hanesan Liurai Josias, Maromak nia Liafuan sei book Ita atu halo buat neʼebé diʼak.

16. Tanbasá Josias halo desizaun neʼebé sala, no saida mak ita aprende?

16 Aprende husi Josias nia desizaun neʼebé sala. Bainhira Josias maizumenus tinan 39, nia halo sala no rezultadu mak nia mate. Nia sadere liu ba ninia an rasik duké buka matadalan husi Jeová. (2 Krón 35:​20-25) Saida mak ita aprende? Maski ita mak idade boot ka serbí Jeová ba tempu kleur ona, ita tenke buka nafatin Jeová. Atu halo ida-neʼe, ita presiza halo orasaun hodi husu ninia matadalan, estuda Bíblia, no rona ba konsellu husi ema Kristaun neʼebé maduru. Neʼe sei ajuda ita atu la halo sala no lori kontente mai ita.—Tgo 1:25.

JOVEN SIRA, ITA BELE MORIS KONTENTE

17. Ita bele aprende saida husi liurai naʼin-tolu neʼebé ukun Judá?

17 Iha buat barak neʼebé Ita bele halo durante Ita-nia tempu joven. Jeoas, Uzias, no Josias nia ezemplu hatudu katak joven sira bele halo desizaun neʼebé diʼak no lori kontente ba Jeová. Klaru katak Jeoas, Uzias, no Josias halo desizaun neʼebé sala no neʼe lori rezultadu neʼebé aat. Maibé se ita banati-tuir sira-nia ezemplu neʼebé diʼak no hakaʼas an atu la halo sala neʼebé hanesan, neʼe sei halo ita kontente.

David neʼebé sei joven hakbesik ba Jeová. Nia halo Maromak kontente no David moris kontente (Haree parágrafu 18)

18. Sé-nia ezemplu mak hatudu katak ita bele moris kontente? (Haree mós dezeñu.)

18 Bíblia mós konta kona-ba joven seluk neʼebé hakbesik ba Jeová, simu ninia bensaun, no moris kontente. Ezemplu ida mak kona-ba David. Bainhira joven, nia hili atu adora Jeová no nia sai liurai neʼebé laran-metin. Klaru katak iha situasaun balu nia halo sala, maibé Maromak nafatin haree nia nuʼudar ema neʼebé laran-metin. (1 Reis 3:6; 9:​4, 5; 14:8) Ita bele hetan benefísiu no anima hodi estuda kona-ba David nia moris no buat neʼebé nia halo atu serbí Maromak. Ita mós bele aprende husi Marcos no Timóteo nia ezemplu. Sira serbí Jeová husi tempu joven kedas no kontinua hatudu laran-metin ba nia. Sira-nia desizaun neʼe halo Jeová kontente no mós lori rezultadu diʼak ba sira.

19. Ita bele iha moris hanesan saida?

19 Dalan neʼebé Ita halaʼo Ita-nia moris agora sei fó impaktu ba Ita-nia moris iha futuru. Se Ita tau fiar ba Jeová no la sadere ba Ita-nia matenek rasik, nia sei ajuda Ita halo desizaun neʼebé matenek. (Prov 20:24) Ita bele moris ho kontente. Hanoin-hetan, Jeová hafolin buat neʼebé Ita halo ba nia. Dalan diʼak liu atu uza Ita-nia moris mak hodi serbí Ita-nia Aman iha lalehan.

KNANANUK 144 Mai ita hein ba mundu foun!

a Joven sira, Jeová hatene katak dala ruma susar atu halo buat neʼebé loos no nafatin sai ninia belun. Oinsá mak Ita bele halo desizaun neʼebé lori kontente ba Ita-nia Aman iha lalehan? Ita sei haree ezemplu kona-ba labarik naʼin-tolu neʼebé sai liurai ba nasaun Judá. Buka-hatene saida mak Ita bele aprende husi sira-nia desizaun.

b Haree kaixa “Kuidadu atu la finje haraik an” iha informasaun ho títulu “Sai populár iha média sosiál mak importante ka lae?” iha jw.org.

c ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmán ida neʼebé maduru fó matadalan ba irmán joven ida.

d ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmán ida neʼebé hola parte iha asembleia sadere ba Jeová no fó glória ba nia.