Skip to content

Skip to table of contents

Atu kura moras ida, la toʼo atu hemu deʼit ai-moruk hodi sente kmaan, maibé presiza mós atu halakon moras nia hun

SUSAR

Buka-hatene problema nia hun

Buka-hatene problema nia hun

Ita fiar katak ema bele duni rezolve problema barak neʼebé halakon ita-nia seguransa no futuru ka lae? Tuir loloos, atu bele halakon ita-nia problema sira, ita presiza buka-hatene problema nia hun.

Hanoin toʼok ilustrasaun neʼe: Pasiente ida naran Tom moras no tuirmai mate. Tanbasá mak nia mate? Doutór neʼebé tau matan ba Tom hatete: “Bainhira sintoma primeiru mosu, la iha ema ida mak hanoin atu buka-hatene moras neʼe nia hun.” Karik doutór sira neʼebé foufoun tau matan ba Tom fó deʼit ai-moruk neʼebé halo nia sente kmaan, maibé la kura ninia moras.

Ohin loron, ema mós koko atu rezolve problema iha mundu iha dalan neʼebé hanesan. Porezemplu, atu kontra hasoru krime, governu halo lei neʼebé makaʼas liután, monta kámera sira, no aumenta liután forsa militár. Ida-neʼe bele rezolve problema ba tempu balu deʼit, maibé labele halakon problema nia hun tanba tuir loloos, ema nia hahalok liga ho sira-nia hanoin no hakarak.

Daniel hela iha rai ida iha Amérika Súl neʼebé hasoru krize ekonomia. Nia hatete: “Uluk, situasaun normál. La iha ema ida neʼebé naʼok ho kilat. Maibé agora ema iha sidade no knua hotu la sente hakmatek. Krize ekonomia neʼe hatudu sai ema barak nia hahalok loloos, hanesan kaan-teen no la hatudu respeitu ba ema seluk nia sasán ka moris.”

Mane ida naran Elias * halai husi Médiu Oriente tanba konflitu no lakleur nia estuda Bíblia. Nia hatete: “Mane joven barak husi haʼu-nia rai hetan anima husi família no ulun-naʼin sira atu hola parte iha funu no sai nuʼudar asuwaʼin. Inimigu sira mós rona buat neʼebé hanesan deʼit husi sira-nia ulun-naʼin. Haʼu sente triste tebes atu haree katak tau fiar ba ukun-naʼin sira mak saugati deʼit.”

Bíblia dehan:

  • “Ema nia hanoin mak aat deʼit husi kiʼik toʼo boot.”​—Génesis 8:21.

  • “Laran mak makerek liu fali buat hotu-hotu no perigozu. Sé mak bele hatene ida-neʼe?”​—Jeremias 17:9.

  • “Husi laran mak mosu hanoin aat, oho ema, . . . sala seksuál, naʼok, fó sasin falsu.”​—Mateus 15:19.

Maski ohin loron ema hetan informasaun neʼebé barak liu no iha dalan oioin atu komunika ba malu, maibé ida-neʼe labele hadiʼa ema nia hahalok aat neʼebé subar iha sira-nia laran. No realidade mak, ema nia hahalok aat aumenta ba beibeik, hanesan temi ona. (2 Timóteo 3:1-5) Tanbasá ita labele halo mundu neʼe seguru no dame? Ita iha kbiit atu halo ida-neʼe ka lae? Ka neʼe mak mehi deʼit?

MUNDU NEʼEBÉ SEGURU MAK MEHI DEʼIT KA LAE?

Maski karik iha dalan ida atu troka ema nia hahalok aat, ita nafatin labele halo mundu sai dame no seguru ba ema hotu. Tanbasá? Tanba ema iha limitadu.

Lia-loos simples ida mak: “Ema la iha kbiit . . . atu hili ninia hakat.” (Jeremias 10:23) Loos duni, Maromak la kria ita ho kbiit atu ukun an rasik. Maromak la kria ita ho kbiit atu moris iha bee laran ka planeta seluk, nuneʼe mós Maromak la kria ita atu ukun ema seluk.

Maromak la kria ita atu moris iha bee laran, nuneʼe mós Maromak la kria ita atu ukun ema seluk

Hanoin toʼok kona-ba neʼe: Ema gosta ka lae bainhira ema seluk hatete ba sira matadalan saida mak sira presiza halo tuir? Ema sente kontente ka lae kuandu ema seluk haruka sira atu iha hanoin neʼebé hanesan kona-ba abortu no morál ka oinsá sira presiza fó dixiplina ba sira-nia oan? Tanba ema ida-idak iha hanoin rasik kona-ba buat sira-neʼe, neʼe halakon unidade. Entaun, maski susar atu simu realidade neʼe, buat neʼebé Bíblia hatete mak loos duni. Ema la iha kbiit ka direitu atu ukun ema seluk. Se nuneʼe, saida mak bele ajuda ita?

Resposta mak hodi hakbesik ba ita-nia Maromak, tanba nia mak kria ita. Ema barak hanoin katak Maromak haluha ona ita, maibé neʼe la loos. Tuir loloos, nia fó matadalan iha Bíblia tanba nia hanoin tebes ita. Kuandu ita komprende didiʼak Bíblia, ita mós komprende liután ita-nia limitadu no tanbasá mak ema terus. Matenek-naʼin ida husi rai-Alemaña esplika katak “povu no governu sira nunka aprende ka aplika prinsípiu sira husi ema nia istória”.

MATENEK HUSI BÍBLIA PROTEJE ITA!

Maromak nia Oan-Mane Jesus hatete katak “ema hatudu sai ninia matenek liuhusi ninia hahalok loos”, ka rezultadu. (Lucas 7:35) Ezemplu ida mak temi iha Salmo 146:3, neʼebé hatete: “Imi keta tau fiar ba ulun-naʼin sira ka ema neʼebé labele lori salvasaun.” Ida-neʼe bele proteje ita husi promesa falsu no mós ajuda ita atu la tau esperansa ba buat neʼebé sei nunka akontese. Kenneth neʼebé hela iha sidade neʼebé nakonu ho violénsia iha Amérika Norte hatete: “Polítiku-naʼin promete katak sira sei hadiʼa situasaun, maibé sira labele kumpre ida-neʼe. Neʼe prova katak Bíblia nia liafuan mak loos no matenek.”

Daniel neʼebé uluk temi ona, hatete: “Loroloron, haʼu fiar liután katak ema labele ukun ho didiʼak. . . . Ita-nia osan iha banku ka ita-nia negósiu la garantia katak ita sei moris seguru iha futuru. Haʼu haree ona ema barak sai estrese kona-ba neʼe.”

Bíblia laʼós deʼit ajuda ita atu la tau esperansa ba buat neʼebé sei nunka akontese. Maibé Bíblia mós fó esperansa neʼebé loos mai ita.

^ Laʼós naran neʼebé loos.