Skip to content

Skip to table of contents

Maromak Jeová hakarak ita atu halo buat hotu ho seguru

Maromak Jeová hakarak ita atu halo buat hotu ho seguru

Maromak Jeová hakarak ita atu halo buat hotu ho seguru

BAINHIRA situasaun neʼebé perigu liu hotu mosu, Maromak Forsa Boot Liu Hotu sei proteje ema hotu neʼebé nia simu. (Joel 2:32) Maibé tuir loloos, Maromak Jeová sempre hakarak atu proteje ema husi perigu ruma. Tanba “[nia] mak moris nia hun”, nia hafolin ema hotu no nia hakarak proteje sira.—Sal 36:9.

Maromak nia atan sira neʼebé laran-metin iha tempu uluk, sira mós hafolin moris hanesan Maromak. Gênesis 33:18 hatete katak kuandu Jacob ho ninia família laʼo rai, maski iha perigu iha dalan, sira toʼo “ho seguru”. Jacob fiar katak Maromak Jeová proteje sira, maibé nia mós halo buat ruma atu proteje sira hotu neʼebé laʼo hamutuk ho nia. (Gên 32:7, 8; 33:14, 15) Hodi halo tuir Bíblia nia matadalan kona-ba halo buat hotu ho seguru, ita bele proteje ita-nia an no mós ema seluk. Mai ita haree oinsá mak ita bele halo ida-neʼe bainhira ita hola parte iha serbisu atu harii Salaun Reinu, iha serbisu atu ajuda sira neʼebé hetan dezastre, no iha serbisu seluk tan.

Moisés nia Lei kona-ba halo buat hotu ho seguru

Tuir Moisés nia Ukun-Fuan, Maromak nia povu tenke halo tuir lei kona-ba halo buat hotu ho seguru. Porezemplu, ema Izraél ida neʼebé harii uma, presiza mós harii moru badak neʼebé haleʼu uma-kakuluk. Tanba dala barak ema halo atividade iha uma-kakuluk neʼebé tetuk, moru neʼe proteje sira atu la monu. (1 Sam 9:26; Mt 24:17) Se asidente ruma mosu tanba la halo tuir lei neʼe, uma-naʼin sei hatán ba Maromak Jeová.—Deut 22:8.

Lei kona-ba halo buat hotu ho seguru mós aplika ba animál ruma neʼebé hakanek ema. Se karau ida sona mate ema ho ninia dikur, naʼin tenke oho karau neʼe hodi karau neʼe la halo aat tan ba ema seluk. Tanba naʼin labele han karau neʼe nia naan no labele faʼan ba ema seluk, neʼe katak nia lakon boot hodi oho animál neʼe. Saida mak bele akontese se karau ida hakanek ema, maibé ninia naʼin la tau matan didiʼak? Se karau neʼe ikusmai oho fali ema seluk, karau neʼe no ninia naʼin tenke mate. Lei ida-neʼe halo ema neʼebé ladún tau matan ba ninia animál atu hanoin kona-ba ninia hahalok.—Êx 21:28, 29.

Lei Moisés nian mós haruka ema Izraél atu uza didiʼak sira-nia sasán serbisu nian. Ema Izraél barak uza baliu atu tesi ai hodi teʼin. Se baliu nia ulun semu sai husi ninia isin no oho ema neʼebé besik, ema neʼebé uza baliu neʼe tenke halai ba sidade protesaun nian. Nia tenke hela iha neʼebá toʼo amlulik boot mate, neʼe katak ema neʼebé la ho neon oho ema tenke hela ketak husi ninia família no ninia uma ba tinan barak. Arranju neʼe hanorin nasaun Izraél katak moris mak sagradu ba Maromak Jeová. Ema neʼebé hafolin moris hanesan Maromak, nia tau matan ninia sasán serbisu nian no uza ho didiʼak.—Núm 35:25; Deut 19:4-6.

Liuhusi lei sira-neʼe, Maromak Jeová hatudu ho klaru katak nia hakarak ninia povu atu halo buat hotu ho seguru iha sira-nia uma laran no uma liʼur. Sira neʼebé hakanek ema seluk ka halo ema seluk mate, maski ida-neʼe mak asidente deʼit, tenke hatán ba Maromak. Maromak Jeová la troka ninia hanoin kona-ba halo buat hotu ho seguru. (Mal 3:6) Nia nafatin hakarak atu ema la hakanek sira-nia an ka ema seluk. Ida-neʼe importante, liuliu kuandu ita harii ka tau matan ba fatin neʼebé uza atu halaʼo adorasaun neʼebé loos.

Kuandu harii buat ruma halo ho seguru

Ita haree knaar atu harii no tau matan ba Salaun Reinu, Salaun ba reuniaun boot sira, no sukursál sira mak hanesan buat neʼebé espesiál. Halo serbisu atu ajuda irmaun-irmán sira neʼebé hetan dezastre mós knaar espesiál. Iha tempu hotu, ita hakarak halaʼo ita-nia serbisu ho didiʼak tanba se lae, maski ita halo serbisu neʼebé simples deʼit, ita bele hakanek ita-nia an rasik ka ema seluk. (Ecle 10:9) Loos duni, kuandu ita hakaʼas an atu halo buat hotu ho seguru, ita no ema seluk sei la hetan kanek.

Bíblia hatete: “Buat furak ba mane joven mak sira-nia forsa no buat furak ba katuas mak sira-nia fuuk mutin.” (Prov 20:29) Atu halo serbisu neʼebé todan presiza joven sira-nia forsa. Maibé, serbisu-naʼin neʼebé fuuk mutin ona, katak sira neʼebé iha esperiénsia barak ona kona-ba konstrusaun, sira mak hatene atu halo serbisu hotu ramata ho didiʼak no haree diʼak. Tuir loloos, kuandu sira sei joven hela, sira uza sira-nia forsa atu halo serbisu neʼebé todan. Se Ita mak foun ba serbisu voluntáriu neʼe, haree didiʼak oinsá mak serbisu-naʼin sira neʼebé iha esperiénsia halo serbisu ruma, no halo tuir buat neʼebé sira hatete. Se Ita hakarak aprende, irmaun sira neʼebé iha esperiénsia iha konstrusaun sei hanorin Ita buat barak. Ida-neʼe inklui mós oinsá atu uza didiʼak sasán neʼebé perigozu no oinsá atu hiʼit sasán neʼebé todan. Hanesan neʼe ita sei halo serbisu ho seguru no kontente, no ita sei hetan rezultadu diʼak.

Ema neʼebé serbisu iha konstrusaun tenke matan-moris nafatin. Situasaun bele troka lalais. Rai neʼebé uluk tetuk derrepente deʼit bele iha kuak. Ema neʼebé serbisu hamutuk ho Ita karik muda tiha eskada, ai-kabelak, ka balde tinta nian. Tan neʼe, se Ita la tau atensaun didiʼak ba Ita-nia serbisu, fasil deʼit ba Ita atu hetan kanek. Tuir lei, sira neʼebé serbisu iha fatin konstrusaun tenke uza ekipamentu atu proteje sira-nia an. Ókulu protesaun nian, kapasete konstrusaun nian, no sapatu serbisu nian bele proteje Ita husi perigu barak iha fatin konstrusaun nian. Maibé Ita bele proteje Ita-nia an se Ita tau matan no uza didiʼak ekipamentu sira-neʼe.

Maski sasán serbisu nian balu haree hanesan simples deʼit atu uza, maibé atu uza buat sira-neʼe ho seguru no ho didiʼak presiza treinu no prátika. Se Ita seidauk iha esperiénsia atu uza sasán ruma, fó-hatene ba irmaun neʼebé tau matan ba serbisu neʼe. Nia sei halo arranju atu Ita hetan treinu. Hatene didiʼak buat neʼebé Ita bele ka la bele halo mak hahalok neʼebé diʼak. Tuir loloos, presiza duni atu iha hahalok neʼe se Ita lakohi hakanek Ita-nia an ka ema seluk.—Prov 11:2.

Monu tun husi fatin aas mak baibain halo sira neʼebé serbisu konstrusaun hetan kanek boot. Antes saʼe eskada ka laʼo iha andaime nia leten, haree didiʼak katak ekipamentu neʼebé ita uza iha buat hotu neʼebé presiza atu halo serbisu ho seguru no katak iha kondisaun neʼebé diʼak. Se Ita serbisu iha andaime nia leten ka iha uma-kakuluk, lei hatete katak Ita presiza kesi tali iha Ita-nia isin-lolon hodi nuneʼe kuandu monu la monu tun toʼo ba rai, ka Ita presiza tau buat ruma hodi satan netik Ita atu la monu. Se Ita iha pergunta ruma kona-ba serbisu iha fatin neʼebé aas, husu irmaun neʼebé tau matan ba serbisu neʼe. *

Nuʼudar ema neʼebé adora Maromak Jeová aumenta ba beibeik iha mundu tomak, serbisu atu harii Salaun Reinu no uma seluk neʼebé uza atu halaʼo adorasaun loos mós aumenta. Irmaun sira neʼebé simu knaar atu tau matan ba serbisu sira-neʼe, iha responsabilidade atu proteje Maromak Jeová nia bibi sira neʼebé folin boot neʼebé serbisu hamutuk ho sira. (Isa 32:1, 2) Se Ita iha knaar espesiál atu dirije irmaun no irmán sira atu halo projetu ruma, keta haluha katak importante atu halo buat hotu ho seguru. Haree didiʼak katak fatin konstrusaun nian mak moos no sasán sira la runguranga. Ho laran-diʼak fó-hanoin ba irmaun-irmán sira kona-ba oinsá atu halo serbisu ho seguru. Keta husik joven ka ema neʼebé la iha esperiénsia atu tama iha fatin neʼebé perigozu. Hanoin nanis kona-ba perigu neʼebé serbisu-naʼin sira sei hasoru, no prepara sira atu halo serbisu ho seguru. Hanoin-hetan katak ita-nia hakarak mak atu halo ramata projetu hodi la iha ema ida neʼebé hetan kanek.

Tansá domin importante

Serbisu atu harii Salaun Reinu ka fatin seluk neʼebé uza atu halaʼo adorasaun loos mós dala ruma iha serbisu neʼebé perigozu. Tan neʼe, sira neʼebé hola parte iha serbisu neʼe presiza kuidadu. Hodi halo tuir Bíblia nia matadalan no lei sira kona-ba halo serbisu, no hodi uza didiʼak kbiit atu hanoin, ita sei hasees an husi perigu no sei proteje ita-nia maluk serbisu-naʼin atu la hetan kanek ruma.

Razaun importante liu hotu atu ita halo buat hotu ho seguru mak domin. Sin, domin ba Maromak Jeová book ita atu hafolin moris hanesan nia. No mós, domin ba ema seluk book ita atu la halo buat naran deʼit neʼebé bele hakanek sira. (Mt 22:37-39) Nuneʼe, mai ita hakaʼas an atu tau matan ba sira hotu neʼebé halo projetu atu sira bele serbisu “ho seguru”.

[Nota–rodapé]

^ par. 14 Haree kaixa “Oinsá halo serbisu ho seguru bainhira saʼe eskada” iha pájina 30.

[Kaixa/Dezeñu iha pájina 30]

[Kaixa/Dezeñu iha pájina 30]

Oinsá halo serbisu ho seguru bainhira saʼe eskada

Iha tinan balu foin lalais, iha rai-Estadus Unidus, serbisu-naʼin 160.000 liu hetan kanek tanba monu husi eskada. Liután neʼe, besik naʼin-150 husi ema sira-neʼe mate. Maski ita hela iha neʼebé deʼit ka halo serbisu naran deʼit, maibé matadalan balu tuirmai neʼe bele ajuda ita atu labele monu husi eskada.

◇ Keta uza eskada neʼebé nakdoko ka aat, no keta hadiʼa eskada neʼe. Se aat ona diʼak atu soe deʼit.

◇ Eskada ida-idak iha limite atu tahan todan hira. Tan neʼe, Ita presiza haree didiʼak katak Ita-nia todan no sasán sira neʼebé Ita uza nia todan la liu buat neʼebé eskada neʼe bele tahan.

◇ Tau Ita-nia eskada iha fatin neʼebé tetuk no metin. Keta tau iha fatin neʼebé la metin, hanesan iha andaime leten, ka iha balde no kaixa nia leten.

◇ Kuandu saʼe ka tun, diʼak atu sempre hateke ba eskada.

◇ Keta hamriik ka tuur iha eskada fuan rua neʼebé la hanesan.

◇ Uza deʼit eskada neʼebé bele hanaruk se ninia rohan neʼebé sadere ba moru liu metru ida. Atu eskada la book an ka la namdoras, Ita presiza kesi ka prega ai todan ruma iha ninia oin hodi bele tahan netik. Se Ita la bele halo ida-neʼe, diʼak atu husu ema ida atu kaer eskada nuʼudar Ita sei serbisu hela iha leten. Kesi-metin eskada nia tutun atu la bele namdoras ba sorin.

◇ Keta uza eskada fuan atu tonka ai-kabelak ruma atu halo serbisu iha leten.

◇ Kuandu Ita lolo Ita-nia liman ka ain bainhira Ita serbisu iha fatin neʼebé aas, Ita halo eskada muda an. Keta hakaʼas an atu lolo Ita-nia liman atu halo serbisu se Ita-nia liman la toʼo. Muda eskada se presiza hodi bele besik liu ba fatin neʼebé Ita serbisu.

◇ Se Ita presiza uza eskada iha odamatan oin, diʼak atu tau avizu iha odamatan ka xave odamatan neʼe. Se Ita la bele xave odamatan, husu ema ida atu hein iha oin atu bele fó-hatene ba ema neʼebé atu tama.

◇ Keta husik ema naʼin-rua atu saʼe eskada ida se eskada neʼe laʼós ba ema naʼin-rua. *

[Nota–rodapé]

^ par. 34 Atu hetan informasaun liután kona-ba oinsá atu uza eskada, bele haree Sedarlah! 8 Agustus 1999, pájina 22-24.

[Dezeñu iha pájina 29]

Tuir Moisés nia Ukun-Fuan ema Izraél presiza harii moru badak neʼebé haleʼu uma-kakuluk