Skip to content

Skip to table of contents

Hodi kontrola hirus ita “manán buat aat”

Hodi kontrola hirus ita “manán buat aat”

Hodi kontrola hirus ita “manán buat aat”

“Doben sira, keta buka atu halo aat ba ema neʼebé halo aat ba imi, . . . maibé imi manán buat aat ho buat neʼebé diʼak.”—ROM 12:19, 21.

1, 2. Testemuña sira-neʼebé halo viajen hatudu ezemplu diʼak saida?

TESTEMUÑA BA JEOVÁ naʼin-34 halo viajen ba rai seluk atu tuir reuniaun espesiál atu dedika uma sukursál foun ba Maromak, maibé aviaun iha problema. Planu mak para ba oras ida atu enxe mina, maibé tanba problema neʼebé mosu irmaun-irmán sira no pasajeiru sira seluk tenke hein ba oras 44 iha aeroportu kiʼik neʼebé hahán, bee, no sentina la toʼo. Pasajeiru barak sai hirus no ameasa serbisu-naʼin sira iha aeroportu neʼe. Maibé irmaun-irmán sira kalma nafatin.

2 Ikusmai, Testemuña sira toʼo ba reuniaun espesiál neʼe nia parte ikus. Maski kole, kuandu reuniaun ramata, sira hela atu ransu ho irmaun-irmán sira husi rai neʼe. Depois, sira rona katak pasajeiru no serbisu-naʼin iha aeroportu koʼalia kona-ba Testemuña sira-nia pasiénsia no kontrola an. Pasajeiru ida hatete ba ema ida neʼebé serbisu iha aviaun: “Se ema kristaun naʼin-34 neʼe la iha, karik pasajeiru sira seluk sei halo runguranga iha aeroportu laran.”

Mundu neʼebé nakonu ho ema hirus

3, 4. (a) Horibainhira mak ema komesa halo violénsia tanba hirus? Toʼo agora, ema halo violénsia saida deʼit? (b) Caim bele ka lae kontrola ninia hirus? Esplika toʼok.

3 Estrese neʼebé mosu beibeik tanba moris iha mundu aat neʼe halo ema sente hirus. (Ecle 7:7) Dala barak tanba hirus, ema halo violénsia. Rai ida halo funu hasoru rai seluk, funu mosu iha rai laran, no iha família barak ema istori malu no baku malu. Hirus no violénsia hanesan neʼe mosu kleur ona. Caim, Adão ho Eva nia oan-boot, sai laran-moras no hirus toʼo nia oho ninia alin Abel. Caim halo hahalok aat neʼe maski Maromak Jeová fó konsellu ba nia atu kontrola ninia hirus, no promete atu haraik bensaun ba nia se nia loloos kontrola an.—Lee Gênesis 4:6-8. *

4 Maski Caim ema sala-naʼin, nia iha kbiit atu deside se nia hakarak kontrola an ka lae. Nia iha kbiit atu kontrola ninia hirus. Tan neʼe, nia rasik mak tenke simu responsabilidade ba violénsia neʼebé nia halo. Ita mós ema sala-naʼin no susar ba ita atu kontrola ita-nia hirus no hahalok neʼebé la diʼak. Liután neʼe, ita hotu hasoru estrese tanba “susar barak mosu mai” iha loron ikus sira-neʼe. (2 Tim 3:1) Porezemplu, problema ekonomia fó estrese no halo emosaun tun-saʼe. Tuir polísia no organizasaun sira-neʼebé ajuda família, kuandu iha krize ekonomia, violénsia tanba hirus, no violénsia doméstika, aumenta.

5, 6. Oinsá mak ema mundu nia haree kona-ba violénsia?

5 No mós, ita hasoru ema barak neʼebé “hanoin deʼit sira an”, “foti-an”, no “fuik”. Se ita la kuidadu, ita bele haleno sira-nia hahalok aat, no ita bele husik hahalok sira-neʼe halo ita sai hirus. (2 Tim 3:2-5) Tuir loloos, filme barak fó sai hahalok vinga an nuʼudar buat diʼak, no violénsia nuʼudar dalan diʼak atu rezolve problema ruma. Porezemplu, istória barak konta kona-ba asuwaʼin neʼebé uza violénsia atu selu fali ema aat. Baibain ema neʼebé haree filme neʼe sente katak ema aat “merese duni mate”.

6 Propaganda hanesan neʼe book ema atu haleno “mundu nia espíritu”, no Satanás, mundu nia ukun-naʼin, nia hahalok. Neʼe kontra Maromak nia matadalan. (1 Kor 2:12; Ef 2:2; Apok 12:12) Mundu nia espíritu book ema atu tuir hakarak aat isin nian neʼebé kontra duni hahalok neʼebé Maromak nia espíritu santu lori mai. Loos, hanorin kristaun ida neʼebé importante mak keta selu fali aat ba ema, maski sira koʼalia ka halo buat naran deʼit. (Lee Mateus 5:39, 44, 45.) Nuneʼe, oinsá mak ita bele hakaʼas an atu halo tuir Jesus nia hanorin neʼe?

Ezemplu diʼak no aat

7. Rezultadu saida mak mosu tanba Simeão no Levi la kontrola sira-nia hirus?

7 Bíblia iha konsellu barak kona-ba kontrola hirus, no konta ezemplu balu kona-ba rezultadu diʼak kuandu kontrola an no rezultadu aat kuandu la kontrola an. Hanoin toʼok kona-ba saida mak akontese bainhira Jacob nia oan naʼin-rua Simeão no Levi selu fali aat ba Siquém neʼebé hafoʼer sira-nia alin Dina. Sira “sente laran moras no sai hirus tebes”. (Gên 34:7) Tuirmai, Jacob nia oan-mane sira bá ataka Siquém nia sidade, no depois sira hadau rikusoin no lori feto no labarik sai sira-nia atan sira. Sira halo neʼe hotu laʼós deʼit tanba Dina, maibé karik sira foti an liu no lakohi ema seluk hafoʼer sira-nia naran. Sira sente katak Siquém hamoe sira no sira-nia aman, Jacob. Maibé saida mak Jacob nia haree kona-ba sira-nia hahalok?

8. Istória kona-ba Simeão no Levi hanorin ita saida kona-ba vinga an?

8 Klaru katak Jacob sente triste tebes tanba buat aat neʼebé akontese ba Dina. Maibé, nia la simu duni ninia oan sira-nia hahalok atu vinga an. Simeão no Levi koko atu fó razaun ba sira-nia hahalok hodi hatete: “Husik deʼit ka, kuandu ema trata ami-nia alin hanesan feto-aat?” (Gên 34:31) Maibé Maromak Jeová rona neʼe hotu no nia la simu. Tinan barak tuirmai, Jacob fó-hatene nanis katak tanba Simeão no Levi sai hirus no halo violénsia, sira-nia bei-oan sira sei sai namkari iha suku Izraél sira-nia leet. (Lee Gênesis 49:5-7. *) Sin, tanba la kontrola sira-nia hirus sira la monu loos ba Maromak no sira-nia aman nia laran.

9. Konta toʼok kona-ba oinsá David sai hirus toʼo besik atu halo sala.

9 Liurai David hatudu hahalok neʼebé la hanesan. Nia iha oportunidade barak atu selu aat ba aat, maibé nia la halo nuneʼe. (1 Sam 24:3-7) Maibé, loron ida, nia sai hirus toʼo nia besik atu halo sala. Mane riku ida naran Nabal hakilar sadik David nia ema, maski uluk mane sira-neʼe proteje Nabal nia bibi no bibi-atan sira. Karik David sente moe, liuliu ba nia ema sira, no tan neʼe nia prepara atu ataka Nabal. Bainhira David no nia ema laʼo daudaun atu bá funu hasoru Nabal no nia umakain, Nabal nia atan klosan ida fó-hatene Abigail, Nabal nia feen neʼebé matenek, kona-ba situasaun neʼebé foin mosu. Iha tempu neʼe kedas, Abigail prepara prezente barak no bá atu hasoru David. Nia ho haraik-an husu deskulpa tanba Nabal hamoe David nia ema, no nia ho respeitu husu se buat neʼebé David atu halo monu loos ba Maromak Jeová nia laran. David komesa sai ulun-malirin no dehan: “Bensa ba ó neʼebé hapara haʼu iha loron neʼe atu la simu sala kona-ba ema nia raan.”—1 Sam 25:2-35.

Ema kristaun nia haree kona-ba hirus

10. Saida mak ema kristaun nia haree kona-ba vinga an?

10 Simeão no Levi nia istória no David no Abigail nia istória hatudu ho klaru katak Maromak Jeová la simu hahalok la kontrola hirus no violénsia, maibé nia apoia ema nia hakaʼas-an atu halo dame. Apóstolu Paulo hakerek: “Bele karik, husi imi-nia sorin, buka atu moris iha dame laran ho ema hotu-hotu. Doben sira, keta buka atu halo aat ba ema neʼebé halo aat ba imi, maibé saran buat hotu ba Maromak nia hirus, basá hakerek tiha, ‘Haʼu mak selu aat ba aat, Haʼu sei selu fali. Naʼi dehan nuneʼe.’ Maibé, ‘Ó-nia funu-balun hamlaha karik, fó han nia; nia hamrook karik, fó hemu nia; basá hodi halo nuneʼe, ó sei tau ahi-klaak lakan iha nia ulun nia leten.’ Keta husik buat aat manán imi, maibé imi manán buat aat ho buat neʼebé diʼak.”—Rom 12:18-21. *

11. Oinsá mak irmán ida aprende atu kontrola ninia hirus?

11 Ita hotu bele halo tuir konsellu neʼe. Porezemplu, irmán ida kesar ba katuas ida kona-ba ninia patraun foun iha serbisu-fatin. Nia hatete katak nia patraun feto la hatudu laran-diʼak. Nia sente hirus ba patraun no hakarak husik serbisu neʼe. Katuas fó konsellu atu tetu didiʼak antes husik serbisu neʼe. Nia hatete katak tanba irmán koʼalia ho hirus ba patraun, ida-neʼe halo situasaun sai aat liután karik. (Tito 3:1-3) Katuas esplika katak maski nia bele hetan serbisu seluk, maibé nia tenke hadiʼa nia rasik nia hahalok kuandu ema la hatudu laran-diʼak ba nia. Nia fó konsellu ba irmán atu halo tuir Jesus nia konsellu kona-ba halo ba ema seluk buat neʼebé ita hakarak ema seluk halo ba ita. (Lee Lucas 6:31.) Irmán simu konsellu neʼe. Saida mak rezultadu? Ikusmai, patraun neʼe sai diʼak liu, no mós hatete obrigadu tanba irmán nia serbisu neʼebé diʼak.

12. Tanbasá mak problema neʼebé mosu entre maluk kristaun bele halo ita sente laran-kanek loos?

12 Karik ita la hakfodak kuandu ita hasoru problema hanesan neʼe ho ema neʼebé laʼós parte husi kongregasaun kristaun. Ita hatene katak ita moris iha mundu neʼebé Satanás mak ukun no tan neʼe ema barak la hatudu laran-diʼak, no ita presiza hakaʼas an atu la husik buat aat halo ita hirus. (Sal 37:1-11; Ecle 8:12, 13; 12:13, 14) Maibé, kuandu problema mosu entre irmaun ka irmán iha kongregasaun laran, ida-neʼe bele halo ita laran-kanek loos. Irmán ida hatete: “Bainhira haʼu foin tama lia-loos, buat neʼebé susar liu mai haʼu atu simu mak Maromak Jeová nia povu mós halo sala ba malu.” Kuandu ita sai tiha husi mundu neʼebé nakonu ho ema neʼebé hanoin deʼit sira-nia an, ita hein katak ema hotu iha kongregasaun laran sei hatudu laran-diʼak ba malu. Entaun, se maluk kristaun ida, liuliu se nia iha responsabilidade ruma iha kongregasaun laran, hatete ka halo buat ruma neʼebé la tuir dalan kristaun nian, karik ida-neʼe bele hakanek ita ka halo ita hirus. Karik ita husu: ‘Oinsá mak buat hanesan neʼe bele akontese iha Maromak Jeová nia povu nia leet?’ Tuir loloos, buat hirak-neʼe mós akontese iha ema kristaun kose-mina sira-nia leet iha apóstolu nia tempu. (Gal 2:11-14; 5:15; Tgo 3:14, 15) Ita sei halo saida kuandu ita rasik hetan problema hanesan neʼe?

13. Tanbasá mak ita tenke hakaʼas an atu rezolve problema sira? Oinsá mak ita halo ida-neʼe?

13 Irmán neʼebé foin temi hatete: “Buat neʼebé ajuda haʼu mak haʼu hakaʼas an atu halo orasaun ba ema neʼebé halo kanek haʼu-nia laran.” Hanesan ita hatene ona, Jesus hanorin ita atu halo orasaun ba sira-neʼebé fó terus mai ita. (Mt 5:44) Tan neʼe, ita presiza liu atu halo orasaun ba ita-nia irmaun no irmán! Hanesan aman ida hakarak nia oan sira hadomi malu, nuneʼe mós Aman Jeová hakarak nia atan sira iha mundu hadomi malu. Ita hein tempu neʼebé ita sei moris hamutuk iha dame laran no kontente ba nafatin, no ohin loron Maromak Jeová treinu ita atu halo nuneʼe. Nia hakarak ita atu serbisu hamutuk hodi halaʼo knaar neʼebé nia fó ba ita. Nuneʼe, mai ita rezolve problema sira ka haluha deʼit problema hodi “fó perdua ba ema nia sala”, atubele nafatin iha unidade. (Lee Provérbios 19:11. *) Duké hadook husi ita-nia irmaun-irmán sira, ita presiza ajuda malu atu hela nafatin ho Maromak nia povu, seguru iha Maromak Jeová nia “liman rohan-laek”.—Deut 33:27, A Bíblia Sagrada, João Ferreira Almeida.

Laran-maus ba ema hotu lori rezultadu diʼak

14. Tanba Satanás hakarak fahe ita, oinsá mak ita bele luta hasoru hahalok aat neʼe?

14 Atu hapara ita husi habelar lia-foun diʼak, Satanás no nia anju aat sira sempre koko atu halakon dame iha família no kongregasaun laran. Sira hakaʼas an atu fahe ita, tanba sira hatene katak se ita fahe malu ida-neʼe bele estraga ita-nia unidade. (Mt 12:25) Hodi hasoru sira-nia hahalok aat neʼe, diʼak ba ita atu halo tuir Paulo nia konsellu: “Naʼi nia atan la istori malu, maibé nia laran-kmaus ba ema hotu-hotu.” (2 Tim 2:24) Hanoin-hetan katak “ita funu hasoru . . . babeur Diabu nian”. Atu manán funu neʼe, ita presiza tau Maromak nia hatais funu nian, inklui ‘haklaken liafuan diʼak dame nian nuʼudar ita-nia sapatu’.—Ef 6:12-18.

15. Ita la halo saida kuandu Maromak nia inimigu ataka ita?

15 Satanás uza ema iha mundu neʼe atu ataka Maromak nia povu neʼebé hakarak moris ho dame. Sira balu halo kanek Testemuña ba Jeová. No mós sira balu koʼalia aat ita liuhusi jornál ka iha tribunál. Jesus fó-hatene nanis nia dixípulu sira katak ida-neʼe sei akontese. (Mt 5:11, 12) Ita tenke halo saida? Ita nunka “selu aat ho aat” liuhusi liafuan no hahalok.—Rom 12:17; lee 1 Pedro 3:16.

16, 17. Kongregasaun ida hasoru situasaun susar saida?

16 Maski Diabu lori buat aat mai ita, maibé hodi “manán buat aat ho buat neʼebé diʼak”, ita bele fó sasin neʼebé diʼak. Porezemplu, kongregasaun ida iha illa Pasífiku ida aluga salaun ida atu halaʼo Memoriál. Kuandu igreja nia ema-boot sira hatene kona-ba neʼe, sira haruka ema iha sira-nia parókia atu halibur iha salaun neʼebé ita atu uza, hodi halaʼo sira-nia misa iha oras neʼebé hanesan. Komandante polísia fó-hatene igreja nia ema-boot sira katak maski sira bele uza salaun neʼe, maibé sira tenke ramata sira-nia misa antes oras neʼebé Testemuña sira sei uza fali ba sira-nia Memoriál. Maibé, kuandu oras toʼo ona, salaun neʼe sei nakonu ho ema husi igreja no sira foin hahú sira-nia misa.

17 Kuandu polísia deside atu obriga ema sira sai husi salaun neʼe, igreja nia prezidente hakbesik irmaun katuas ida no husu: “Imi planu programa espesiál ida iha kalan neʼe ka?” Irmaun neʼe fó-hatene nia kona-ba Memoriál neʼebé sei halaʼo, no mane neʼe hatán: “Oh, haʼu la hatene kona-ba neʼe!” Rona neʼe, polísia ida hatete: “Maibé ohin dadeer ami fó-hatene ona ba imi!” Prezidente husi igreja neʼe hateke fali ba ita-nia irmaun ho oin-midar no hatete: “Agora imi atu halo saida? Salaun neʼe nakonu ho ami-nia ema. Ita sei husu polísia atu duni sai ami ka?” Nia planu duni atu situasaun sai hanesan neʼe hodi halo ema hanoin katak Testemuña sira fó susar ba ninia parókia. Saida mak ita-nia irmaun sira halo?

18. Saida mak irmaun sira halo maski ema halo susar ba sira? No ida-neʼe lori rezultadu saida?

18 Testemuña sira hatete katak sira sei husik misa neʼe ba minutu 30 tan, no depois neʼe kongregasaun sei halaʼo Memoriál. Maibé, misa neʼe liu oras. Maski nuneʼe, bainhira sira sai husi salaun neʼe mak irmaun sira foin halaʼo Memorial. Loron tuirmai, governu haruka komisaun ida atu halo investigasaun. Kuandu komisaun neʼe hatene saida mak loloos akontese, sira haruka igreja atu fó sai avizu katak laʼós Testemuña sira mak halo problema, maibé igreja nia prezidente mak halo. Komisaun neʼe mós fó obrigadu ba Testemuña ba Jeová tan sira hatudu pasiénsia kuandu hasoru situasaun susar ida-neʼe. Testemuña sira-nia hakaʼas-an atu “moris iha dame laran ho ema hotu-hotu”, lori rezultadu diʼak.

19. Saida tan mak bele haburas relasaun diʼak ho ema seluk?

19 Buat ida tan neʼebé ita bele halo atu iha relasaun diʼak ho ema seluk mak koʼalia ho laran-diʼak. Lisaun tuirmai sei esplika kona-ba koʼalia ho laran-diʼak katak sá, no mós oinsá mak ita bele haburas toman atu koʼalia ho laran-diʼak.

[Nota–rodapé]

^ par. 3 Gênesis 4:7: “Se ó fila hodi halo fali buat neʼebé diʼak, ó sei la foti saʼe? Maibé se ó la halo fali buat neʼebé diʼak, sala hein hela iha odamatan no hakarak ó; no ó, ó rasik sei domina nia ka lae?”

^ par. 8 Gênesis 49:5: “Simeão no Levi mak maun-alin. Instrumentu violénsia nian mak sira-nia kroʼat oho nian.”

^ par. 10 Iha tempu antigu ema uza “ahi-klaak lakan” atu halo nabeen besi iha fatuk laran. Sira tau ahi-klaak lakan barak iha fatuk leten no mós haleʼu fatuk atu halo nabeen besi ruma. Bainhira ita hatudu laran-diʼak no laran-maus ba sira neʼebé la hatudu laran-diʼak, ida-neʼe bele halo sira sai mamar no hatudu hahalok diʼak.

^ par. 13 Provérbios 19:11: “Hodi uza matenek ema loloos la sai hirus lalais, no buat furak ba nia mak fó perdua ba ema nia sala.”

Ita bele hatán?

• Tanbasá mak mundu nakonu ho ema hirus?

• Bíblia fó ezemplu saida kona-ba rezultadu diʼak tanba kontrola hirus no rezultadu aat tanba la kontrola hirus?

• Saida mak ita tenke halo se ema kristaun ida hakanek ita?

• Saida mak ita tenke halo se ema iha liʼur fó susar ba ita?

[Pergunta estudu nian]

[Dezeñu iha pájina 16]

Tan la kontrola hirus, Simeão no Levi halo sala boot

[Dezeñu iha pájina 18]

Hatudu laran-diʼak bele halo ema nia hahalok sai mamar