Skip to content

Skip to table of contents

‘Ah, matenek Maromak nian kleʼan tebetebes!’

‘Ah, matenek Maromak nian kleʼan tebetebes!’

‘Ah, matenek Maromak nian kleʼan tebetebes!’

“Ah, rikusoi no hatene no matenek waʼin Maromak nian kleʼan tebetebes! Ita-nia hanoin la toʼo wainhira Nia tesi lia; Nia dalan ita la bele hatene!”—ROM 11:33.

1. Buat folin-boot saida mak ema kristaun neʼebé hetan ona batizmu iha?

OPORTUNIDADE espesiál saida mak Ita simu ona? Karik Ita hanoin kona-ba knaar ruma neʼebé Ita simu iha kongregasaun ka prémiu neʼebé Ita simu iha eskola ka iha serbisu-fatin. Maibé, ba ema kristaun neʼebé hetan ona batizmu, buat folin-boot liu hotu neʼebé ita iha mak ita-nia relasaun neʼebé besik ho Jeová, Maromak loos mesak ida deʼit. Rezultadu husi ida-neʼe mak “Maromak hatene” ita.—1 Kor 8:3; Gal 4:9.

2. Tanbasá mak atu hatene Maromak Jeová no atu nia hatene ita mak buat neʼebé folin-boot liu?

2 Tanbasá mak oportunidade atu hatene Maromak Jeová no atu nia hatene ita mak buat neʼebé folin-boot liu hotu? Tanba nia mak Ida neʼebé Boot Liu Hotu iha lalehan no rai, no mós nia mak Ida neʼebé proteje sira neʼebé nia hadomi. Profeta Naum hatete: “Jeová diʼak, nia mak fatin seguru iha tempu susar. No nia hatene sira neʼebé buka protesaun iha nia.” (Naum 1:7; Sal 1:6) Tuir loloos, ita-nia esperansa atu moris ba nafatin depende ba ita atu hatene Maromak loos no ninia Oan, Jesus Kristu.—Joao 17:3.

3. Atu hatene didiʼak Maromak envolve saida deʼit?

3 Atu hatene didiʼak Maromak, la toʼo atu hatene deʼit ninia naran. Ita presiza koñese nia nuʼudar Belun, hatene buat neʼebé nia gosta no buat neʼebé nia la gosta. No hodi moris tuir buat neʼebé ita hatene kona-ba Maromak hatudu katak ita loloos hatene didiʼak nia. (1 Joao 2:4) Maibé, se ita hakarak duni atu hatene Maromak Jeová, iha buat seluk tan neʼebé ita presiza halo. Ita presiza hatene saida mak nia halo ona, no mós oinsá no tansá mak nia halo buat sira-neʼe. Hodi komprende ho klaru kona-ba Maromak Jeová nia hakarak, ida-neʼe sei book ita atu hafolin ‘Maromak nia matenek neʼebé kleʼan tebetebes’.—Rom 11:33.

Maromak nia hakarak

4, 5. (a) Iha Bíblia, liafuan “hakarak” iha arti saida? (b) Esplika toʼok oinsá ema ida bele kumpre ninia hakarak iha dalan oioin.

4 Jeová mak Maromak neʼebé kumpre ninia hakarak, no Bíblia koʼalia kona-ba ninia “hakarak rohan-laek nian”. (Ef 3:10, 11, MF) Ida-neʼe katak sá loos? Iha Bíblia, liafuan “hakarak” iha arti oioin, inklui arti katak planu ida neʼebé bele kumpre iha dalan oioin.

5 Porezemplu, ema ida hakarak atu bá toʼo fatin ruma. Ninia planu ka hakarak mak atu toʼo fatin neʼe. Karik nia bele hili atu uza transporte oioin, no nia mós bele laʼo tuir dalan oioin. Kuandu nia laʼo iha dalan neʼebé nia hili, karik nia hasoru situasaun ruma neʼebé obriga nia atu hili dalan seluk, situasaun hanesan udan boot, karreta barak, ka ema taka dalan. Maski nia presiza troka ninia dalan, maibé nia sei kumpre ninia planu hodi toʼo fatin neʼebé nia hakarak atu bá.

6. Oinsá mak Maromak Jeová hatudu katak nia prontu atu troka dalan neʼebé nia uza atu halo ninia hakarak sai loos?

6 Hanesan ema neʼebé presiza troka ninia dalan atu bele toʼo fatin ruma, Maromak Jeová mós halo mudansa sira neʼebé presiza atubele kumpre ninia hakarak rohan-laek nian. Hodi hanoin kona-ba ninia kriatura matenek neʼebé iha liberdade atu hili, nia prontu atu troka dalan neʼebé nia uza atu halo ninia hakarak sai loos. Porezemplu, mai ita hanoin toʼok oinsá Maromak Jeová kumpre ninia hakarak liuhusi Bei-Oan neʼebé promete nanis ona. Horiuluk kedas, Maromak Jeová hatete ba Adão no Eva: “Iha oan no bei-oan bá no sai barak, no halo mundu nakonu, no haburas mundu tomak.” (Gên 1:28) Kuandu Satanás no Adão ho Eva kontra hasoru Maromak, ida-neʼe hapara Maromak atu kumpre ninia hakarak neʼe ka lae? Lae duni! Tanba ida-neʼe hamosu situasaun foun, Maromak Jeová troka kedas “dalan” neʼebé nia uza atu kumpre ninia hakarak. Nia fó sai nanis kona-ba “bei-oan” neʼebé sei halakon buat aat neʼebé mosu tanba Satanás, Adão no Eva kontra hasoru nia.—Gên 3:15; Ebr 2:14-17; 1 Joao 3:8.

7. Saida mak ita aprende kona-ba Maromak Jeová husi Êxodo 3:14?

7 Entaun, kuandu Maromak Jeová halaʼo ninia hakarak no situasaun foun ruma mosu, nia bele halo mudansa ruma atu kumpre ninia hakarak. Ida-neʼe tuir buat neʼebé nia hatete kona-ba ninia an. Kuandu Moisés esplika ba Maromak Jeová razaun tansá nia la bele halo nia knaar, Maromak fó fiar ba nia hodi dehan: “‘Haʼu sei sai saida deʼit neʼebé haʼu hakarak.’ No nia hatutan tan: ‘Neʼe mak buat neʼebé ó sei hatete ba Israel nia oan sira: “Haʼu sei sai saida deʼit mak haruka haʼu ba imi.”’” (Êx 3:14) Sin, Maromak Jeová bele sai saida deʼit atu kumpre ninia hakarak! Ezemplu furak ida kona-ba ida-neʼe mak ai-knanoik kona-ba ai-oliveira neʼebé apóstolu Paulo hakerek iha Roma kapítulu 11. Hodi estuda didiʼak kona-ba ai-knanoik neʼe, ida-neʼe sei ajuda ita hotu atu hafolin liután Maromak Jeová nia matenek neʼebé kleʼan tebetebes, maski ita iha esperansa atu moris ba nafatin iha rai ka iha lalehan.

Maromak Jeová nia hakarak no Bei-Oan

8, 9. (a) Buat haat saida deʼit mak bele ajuda ita atu komprende ai-knanoik kona-ba ai-oliveira? (b) Resposta ba pergunta saida mak hatudu katak Maromak Jeová prontu atu troka dalan neʼebé nia uza atu kumpre ninia hakarak?

8 Atu ita bele komprende ai-knanoik kona-ba ai-oliveira neʼe, ita presiza hatene buat haat kona-ba oinsá mak Maromak Jeová neineik-neineik halo tuir ninia hakarak liuhusi bei-oan neʼebé fó-hatene nanis ona. Primeiru, Maromak Jeová promete ba Abraão katak “nasaun hotu iha rai sei hetan duni bensaun” liuhusi ninia bei-oan sira. (Gên 22:17, 18) Segundu, nasaun Israel neʼebé mai husi Abraão simu oportunidade atu forma grupu kiʼik neʼebé sei sai “reinu amlulik sira-nian”. (Êx 19:5, 6) Terseiru, kuandu ema Israel barak la simu Mesias, Maromak Jeová halo mudansa kona-ba forma “reinu amlulik sira-nian”. (Mt 21:43; Rom 9:27-29) Ikusliu, maski Jesus mak parte primeiru ba Abraão nia bei-oan, maibé Maromak fó oportunidade ba ema seluk atu sai parte husi bei-oan neʼe.—Gal 3:16, 29.

9 Liután neʼe, ita aprende iha livru Apokalipse katak Jesus sei ukun hamutuk ho ema naʼin-144.000 nuʼudar liurai no amlulik iha lalehan. (Apok 14:1-4) Bíblia mós hatete katak ema sira-neʼe mai ‘husi umakain sira Israel ninian’. (Apok 7:4-8) Maibé ema naʼin-144.000 hotu loloos mai husi nasaun Israel, katak loloos ema Israel duni, ka lae? Resposta ba pergunta neʼe hatudu katak Maromak Jeová prontu atu troka dalan neʼebé nia uza atu halo ninia hakarak sai loos. Agora mai ita haree oinsá apóstolu Paulo nia karta ba ema kristaun iha Roma bele ajuda ita atu fó resposta ba pergunta neʼe.

“Reinu amlulik sira-nian”

10. Nasaun Israel iha oportunidade atu forma saida?

10 Hanesan temi tiha ona, nasaun Israel deʼit mak iha oportunidade atu forma grupu kiʼik neʼebé sei sai nuʼudar “reinu amlulik sira-nian no nasaun santu ida”. (Lee Roma 9:4, 5.) Maibé, saida mak akontese kuandu Bei-Oan neʼebé promete nanis ona mosu? Nasaun Israel hatudu ka lae, katak sira bele forma grupu kiʼik, hamutuk ema naʼin-144.000, neʼebé sei sai nuʼudar ema Israel espirituál, parte segundu ba Abraão nia bei-oan?

11, 12. (a) Bainhira mak Maromak komesa hili sira neʼebé sei ukun iha lalehan? Iha tempu neʼebá, tanbasá mak ema Israel barak liu lakon oportunidade atu forma grupu neʼebé atu sai Abraão nia bei-oan? (b) Oinsá mak Maromak Jeová bele halibur ema neʼebé sei sai parte ba Abraão nia bei-oan “toʼo waʼin loloos”?

11 Lee Roma 11:7-10. Iha apóstolu sira-nia tempu ema Israel barak liu la tau fiar ba Jesus. Tan neʼe, nuʼudar nasaun ida, sira lakon oportunidade atu sira deʼit mak sei forma grupu kiʼik neʼebé sei sai nuʼudar Abraão nia bei-oan. Maski nuneʼe, kuandu Maromak komesa hili sira neʼebé atu sai “reinu amlulik sira-nian” iha Pentekostes tinan 33, iha ema Israel hamutuk rihun ba rihun neʼebé hatudu laran-loos no simu konvite neʼe. Maibé, sira ema “uitoan” deʼit, se kompara ho nasaun Israel tomak.—Rom 11:5, 12.

12 Maibé, oinsá mak Maromak Jeová bele halibur ema neʼebé sei sai parte ba Abraão nia bei-oan “toʼo waʼin loloos”, ka kompletu? (Rom 11:12, 25) Haree apóstolu Paulo nia resposta neʼebé dehan: “Laʼós katak Maromak nia futar-lia leet deʼit. Basá laʼós buat hotu neʼebé mai husi Israel [loloos] mak Israel nian; no mós laʼós Abraão nia oan sira sai Abraão nia bei-oan . . . Neʼe katak laʼós oan sira tuir isin mak Maromak nia oan, maibé oan sira tuir promesa mak sura nuʼudar oan.” (Rom 9:6-8) Entaun, atu halibur ema neʼebé sei sai parte husi bei-oan neʼe, Maromak Jeová la presiza hili deʼit ema neʼebé loloos mai husi Abraão nia bei-oan.

Ai-knanoik kona-ba ai-oliveira

13. Buat sira tuirmai neʼe reprezenta saida? (a) ai-oliveira, (b) abut, (c) ai-lolon, no (d) ai-sanak sira.

13 Apóstolu Paulo kompara sira neʼebé atu sai parte ba Abraão nia bei-oan nuʼudar ai-sanak ai-oliveira nian. * (Rom 11:21) Ai-oliveira diʼak neʼe reprezenta oinsá mak Maromak nia hakarak kona-ba aliansa Abraão nian sei sai loos. Ai neʼe nia abut mak santu no reprezenta Maromak Jeová nuʼudar ida neʼebé fó moris ba Israel espirituál nian. (Isa 10:20; Rom 11:16) Ai-lolon reprezenta Jesus nuʼudar parte primeiru ba Abraão nia bei-oan. Ai-sanak sira reprezenta sira hotu neʼebé sai parte segundu ba Abraão nia bei-oan.

14, 15. Ai-sanak husi ai-oliveira diʼak neʼebé “tohar” tiha ona reprezenta sé? No sé mak hanesan ai-sanak neʼebé tutan ba ai-oliveira diʼak?

14 Iha ai-knanoik kona-ba ai-oliveira, Paulo kompara ema Israel neʼebé la tau fiar ba Jesus hanesan ai-sanak neʼebé “tohar” tiha ona. (Rom 11:17) Entaun sira lakon oportunidade atu sai parte ba Abraão nia bei-oan. Se nuneʼe, sé mak sei troka sira-nia fatin? Ema Israel barak gaba an tanba sira mak Abraão nia bei-oan, no hanoin katak la iha duni nasaun seluk neʼebé bele troka sira-nia fatin. Maibé João Baptista fó avizu nanis ba sira katak se Maromak Jeová hakarak, nia bele halo fatuk sira sai fali Abraão nia oan sira.—Lc 3:8.

15 Ikusmai, Maromak Jeová halo saida atu kumpre ninia hakarak? Paulo esplika katak Maromak uza ai-sanak husi ai-oliveira fuik no hatama fali, ka tutan, ba ai-lolon husi ai-oliveira diʼak atu troka sanak sira neʼebé tohar tiha ona. (Lee Roma 11:17, 18.) Entaun, ema kristaun kose-mina husi ema jentiu, porezemplu ema kristaun husi nasaun jentiu sira iha kongregasaun Roma, sai hanesan ai-sanak neʼebé tutan ba ai-oliveira diʼak neʼe. Hanesan neʼe sira sai parte ba Abraão nia bei-oan. Uluk, sira hanesan ai-sanak ai-oliveira fuik nian, neʼebé la iha oportunidade atu sai parte ba aliansa espesiál neʼe. Maibé, Maromak Jeová loke dalan ba sira atu sai ema Israel espirituál nian.—Rom 2:28, 29.

16. Tuir apóstolu Pedro, nasaun espirituál foun mai husi sé?

16 Apóstolu Pedro esplika kona-ba ida-neʼe hodi dehan: “Neʼe duni, ba imi [Israel espirituál nian, inklui mós ema kristaun husi nasaun jentiu sira] neʼebé fiar, nia [Jesus Kristu] kmanek, maibé ba sira neʼebé la fiar, ‘fatuk neʼebé badain hewai sai tiha fatuk-inan’, ho tan, ‘fatuk ida neʼebé sei halo ema sidi’. . . . Maibé imi mak suku ida neʼebé Maromak hili, imi amlulik raan liurai sira-nian, imi nasaun santu ida, Maromak nia povu rasik, atu imi bele haklaken nia hahalok kmanek. Nia bolu imi husi nakukun laran ba roman nabilan. Uluk, imi laʼós povu ida, maibé ohin imi Maromak nia povu; uluk, imi la simu Maromak nia laran-luak, maibé ohin imi simu tiha ona nia.”—1 Ped 2:7-10.

17. Tanbasá mak buat neʼebé Maromak Jeová halo mak “la hanesan baibain”?

17 Maromak Jeová halo buat ida neʼebé halo ema hakfodak. Paulo koʼalia kona-ba neʼe nuʼudar buat neʼebé “la hanesan baibain”. (Rom 11:24) Tanbasá? Tanba baibain ema la tutan ai-sanak husi ai-oliveira fuik ba ai-oliveira diʼak. Maski nuneʼe, iha tempu uluk toʼos-naʼin balu halo duni ida-neʼe. * Hanesan neʼe mós, Maromak Jeová halo buat ida neʼebé oin-seluk fali. Tuir ema judeu nia haree, ema jentiu sira la bele fó fuan, katak la bele halo hahalok diʼak neʼebé Maromak simu. Maibé, Maromak Jeová halo ema jentiu sai parte husi nia rasik nia “povu ida” neʼebé fó fuan diʼak loos. (Mt 21:43) Iha tinan 36, Maromak loke dalan ba ema jentiu neʼebé la simu sirkunsizaun atu sai hanesan ai-sanak neʼebé tutan ba ai-oliveira diʼak, kuandu nia kose mina ho espíritu santu ba ema jentiu ida naran Cornélio.—Apos 10:44-48. *

18. Depois tinan 36, ema Israel hetan oportunidade saida?

18 Ida-neʼe katak depois tinan 36, ema Israel labele ona sai parte ba Abraão nia bei-oan ka lae? Lae. Apostolu Paulo dehan: “Sira [ema Israel loloos] mós, sira la hela nafatin iha sira-nia fiar-laek karik, Naʼi sei hatama sira, basá Maromak iha kbiit hatama sira fali. Basá imi neʼebé mai husi ai-oliveira fuik karik, no la hanesan baibain, hatama tiha ba ai-oliveira diʼak ida; liután mak sira bele tama fali iha ai-oliveira diʼak neʼebé loloos sira-nian ona.”—Rom 11:23, 24.

“Israel tomak sei hetan maksoin”

19, 20. Ai-knanoik kona-ba ai-oliveira hatudu saida kona-ba ema Israel espirituál nian no Maromak Jeová nia hakarak rohan-laek nian?

19 Sin, Maromak Jeová kumpre daudauk ninia hakarak liuhusi Israel espirituál nian iha dalan neʼebé furak tebes. (Rom 2:29) Hanesan Paulo dehan, “Israel tomak sei hetan maksoin”. (Rom 11:26) Tuir tempu neʼebé Maromak Jeová deside ona, “Israel tomak”, katak ema Israel espirituál nian hotu, sei serbí nuʼudar liurai no amlulik iha lalehan. La iha buat ida neʼebé bele hapara Maromak Jeová nia hakarak atu sai loos!

20 Hanesan Bíblia fó-hatene nanis ona, Abraão nia bei-oan, katak Jesus Kristu hamutuk ho ema naʼin-144.000, sei lori bensaun ba “família hotu rai neʼe nian”. (Apos 3:25; Gên 22:18) Nuneʼe, arranju neʼe sei lori bensaun ba Maromak nia povu hotu. Loos duni, kuandu ita hanoin kleʼan kona-ba oinsá Maromak Jeová kumpre ninia hakarak rohan-laek nian, ita fiar duni katak “rikusoi no hatene no matenek waʼin Maromak nian [mak] kleʼan tebetebes”!—Rom 11:33.

[Nota–rodapé]

^ par. 13 Ai-oliveira neʼe la reprezenta nasaun Israel. Maski nasaun Israel iha liurai no amlulik sira, maibé nasaun neʼe la sai nuʼudar reinu amlulik sira-nian. Tuir Moisés nia Ukun-Fuan, liurai sira iha Israel labele serbí nuʼudar amlulik. Nuneʼe, ai-oliveira neʼe la reprezenta nasaun Israel. Paulo uza ai-knanoik neʼe atu hatudu oinsá mak Maromak nia hakarak kona-ba “reinu amlulik sira-nian” sei sai loos liuhusi Israel espirituál nian. Informasaun foun neʼe la hanesan buat neʼebé hakerek iha Watchtower August 15, 1983, pájina 14-19.

^ par. 17 Ba tinan tolu ho balu depois Jesus mate, Maromak fó oportunidade ba ema Israel deʼit atu sai parte ba nasaun espirituál foun. Cornélio hetan kose-mina kuandu tinan sira-neʼe foin ramata. Profesia kona-ba semana hitunulu fó-hatene nanis kona-ba situasaun neʼe.—Dan 9:27.

Ita hanoin-hetan?

• Saida mak ita aprende kona-ba Maromak Jeová liuhusi dalan neʼebé nia kumpre ninia hakarak?

• Iha Roma kapítulu 11, buat tuirmai neʼe reprezenta saida?

Ai-oliveira.

Ai-oliveira nia abut.

Ai-oliveira nia lolon.

Ai-oliveira nia sanak sira.

• Tanbasá mak tutan ai-sanak neʼe laʼós buat neʼebé “la hanesan baibain”?

[Pergunta estudu nian]

[Kaixa/Dezeñu iha pájina 24]

Tansá mak tutan ai-sanak fuik ba ai-oliveira diʼak?

 ▪ Lucius Junius Moderatus Columella mak soldadu Roma ida neʼebé sai toʼos-naʼin. Nia moris iha apóstolu sira-nia tempu. Nia iha naran-boot tanba nia hakerek livru 12 kona-ba moris iha sidade liʼur no serbisu halo toʼos.

Iha ninia livru ida, nia hakerek kona-ba lia-dadolin antigu ida neʼebé hatete: “Ema neʼebé fila rai iha toʼos ai-oliveira nian, husu ai neʼe atu fó fuan; ema neʼebé tau rai-metan, husu namanas ba ai neʼe atu fó fuan; ema neʼebé koʼa sanak, obriga ai neʼe atu fó fuan.”

Kuandu nia hakerek kona-ba ai-hun neʼebé sai buras maibé la fó fuan, nia fó ideia tuirmai neʼe: “Planu diʼak mak haborus ai neʼe ho besi-dulas no tutan metin ai-sanak matak husi ai-oliveira fuik; rezultadu mak ai neʼe . . . sei fó fuan.”

[Dezeñu iha pájina 23]

Ita hatene ka lae, ai-knanoik kona-ba ai-oliveira reprezenta saida?