Skip to content

Skip to table of contents

Uluk haʼu taʼuk mate, maibé agora haʼu hein ‘moris waʼin liután’

Uluk haʼu taʼuk mate, maibé agora haʼu hein ‘moris waʼin liután’

Uluk haʼu taʼuk mate, maibé agora haʼu hein ‘moris waʼin liután’

Esperiénsia husi Piero Gatti

AMI rona barullu ida neʼebé neineik-neineik sai makaʼas liután. Tuirmai, ami rona lian makaʼas ida neʼebé fó avizu ba ema atu buka fatin protesaun. Depois neʼe, ami rona lian makaʼas husi bomba neʼebé nakfera. Ida-neʼe halo ema hotu taʼuk tebetebes.

Ida-neʼe akontese iha tinan 1943/1944, iha Milaun, iha rai-Itália. Nuʼudar soldadu klosan neʼebé serbí iha neʼebá, dala barak haʼu-nia serbisu mak atu foti mate-isin neʼebé sai pedasuk-pedasuk tanba bomba nakfera iha fatin neʼebé sira subar iha laran. Haʼu la haree deʼit ema neʼebé mate iha haʼu-nia oin, maibé dala balu haʼu mós besik atu mate. Iha situasaun sira hanesan neʼe, haʼu reza ba Maromak no promete katak se haʼu la mate, haʼu sei halo ninia hakarak.

Tansá haʼu la taʼuk tan mate

Haʼu moris iha aldeia ida neʼebé dook maizumenus kilómetru 10 husi sidade Como, iha rai-Itália, besik fronteira rai-Suisa. Husi kiʼik kedas haʼu haree haʼu-nia família mate, ida-neʼe halo haʼu sente triste no halo haʼu taʼuk mate. Moras gripe españól hamate haʼu-nia biin naʼin-rua. Depois neʼe, iha tinan 1930, kuandu haʼu tinan neen, haʼu-nia inan, naran Luigia, mós mate. Tanba haʼu moris mai nuʼudar ema katóliku, haʼu bá misa semana-semana no mós tuir igreja nia kostume hotu. Maibé depois tinan barak liu tiha, haʼu la taʼuk tan mate, neʼe laʼós tanba haʼu bá igreja, maibé tanba buat ida neʼebé haʼu rona iha salaun tesi-fuuk ida.

Iha tinan 1944, Funu Mundiál Segundu hamate ema barak tebes. Haʼu hamutuk ho soldadu barak husi rai-Itália halai ba rai-Suisa neʼebé la hola parte iha funu neʼe. Kuandu ami toʼo iha neʼebá, ema lori ami ba kampu refujiadu. Sira haruka haʼu ba kampu ida besik aldeia Steinach. Iha neʼebá ami moris ho liberdade uitoan. Señór ida neʼebé iha salaun tesi-fuuk iha Steinach presiza ema ida atu ajuda nia ba tempu uitoan. Nuneʼe, haʼu serbisu no hela hamutuk ho nia ba fulan ida. Iha tempu neʼe, haʼu hasoru ema ida neʼebé hatete buat ida neʼebé troka haʼu-nia moris.

Ema ida neʼebé mai beibeik atu tesi fuuk mak señór ida naran Adolfo Tellini, ema Itália neʼebé hela iha rai-Suisa. Nia Testemuña ba Jeová. Haʼu nunka rona kona-ba sira, tanba iha tempu neʼebá, iha rai-Itália tomak iha deʼit Testemuña hamutuk naʼin-150. Irmaun Adolfo fó-hatene mai haʼu kona-ba lia-loos furak husi Bíblia no promesa sira kona-ba dame no ‘moris waʼin liután’. (Joao 10:10; Apok 21:3, 4) Haʼu kontente tebes atu rona katak iha futuru sei la iha tan funu no mate. Kuandu haʼu fila fali ba kampu refujiadu, haʼu fahe esperansa neʼe ho kolega klosan ida naran Giuseppe Tubini, nia mós ema Itália no nia kontente tebes atu rona kona-ba neʼe. Depois neʼe, irmaun Adolfo no Testemuña sira seluk mai vizita ami iha kampu refujiadu.

Irmaun Adolfo lori haʼu ba sidade Arbon neʼebé dook maizumenus kilómetru 10 husi suku Steinach, no iha neʼebá iha grupu kiʼik husi Testemuña sira neʼebé halaʼo reuniaun iha lia-italianu. Tanba haʼu gosta tebes kona-ba informasaun neʼebé haʼu rona, semana tuirmai haʼu laʼo ain deʼit ba reuniaun neʼe. Depois neʼe, haʼu mós asiste reuniaun boot ida iha salaun iha sidade Zurike. Haʼu hakfodak tebes atu haree filme kona-ba ema barak neʼebé mate iha prizaun ida no mate-isin hada hamutuk. Haʼu rona katak Testemuña barak husi rai-Alemaña mate iha neʼebá tan deʼit sira-nia fiar. Iha reuniaun boot neʼe haʼu hasoru irmán Maria Pizzato. Tanba nia halaʼo atividade nuʼudar Testemuña ida, governu faxista husi rai-Itália hatama nia ba komarka laran ba tinan 11.

Depois funu ramata, haʼu fila fali ba rai-Itália no sai parte ba kongregasaun kiʼik iha Como. Haʼu seidauk estuda Bíblia ho didiʼak, maski nuneʼe, haʼu komprende ho klaru informasaun sira neʼebé importante kona-ba lia-loos. Irmán Maria Pizzato mós parte ba kongregasaun neʼe. Nia esplika mai haʼu kona-ba tansá importante atu hetan batizmu nuʼudar ema kristaun no nia fó-hatene mai haʼu atu vizita irmaun Marcello Martinelli neʼebé hela iha sidade Castione Andevenno, iha distritu Sondrio. Irmaun Marcello mak ema kose-mina ida neʼebé laran-metin maski governu hatama nia ba komarka laran ba tinan 11. No atu bá vizita irmaun neʼe, haʼu presiza saʼe bisikleta halai toʼo maizumenus kilómetru 80.

Irmaun Marcello uza Bíblia atu esplika kritériu sira kona-ba atu hetan batizmu, no depois neʼe nia halo orasaun no ami bá iha mota Adda, no iha neʼebá mak haʼu hetan batizmu. Ida-neʼe akontese iha fulan-Setembru 1946. Neʼe mak loron espesiál tebes mai haʼu! Tanba haʼu kontente tebetebes kona-ba haʼu-nia desizaun atu serbí Jeová no agora haʼu iha ona esperansa neʼebé metin kona-ba futuru, haʼu la hanoin katak iha loron neʼe haʼu saʼe bisikleta bá-mai hamutuk kilómetru 160!

Iha fulan-Maiu 1947, ami iha reuniaun boot ba dala primeiru iha sidade Milaun iha rai-Itália. Maizumenus ema hamutuk naʼin-700 mak tuir reuniaun neʼe, inklui mós irmaun-irmán barak neʼebé hetan terus husi governu faxista. Maibé buat ida neʼebé la hanesan baibain akontese iha reuniaun boot neʼe. Giuseppe Tubini, neʼebé uluk haʼu haklaken iha kampu refujiadu, mak irmaun neʼebé hatoʼo diskursu kona-ba batizmu, no depois diskursu neʼe nia rasik mak hetan batizmu!

Iha reuniaun boot neʼe haʼu hasoru irmaun Nathan Knorr, husi Betel Brooklyn. Nia fó laran-manas mai haʼu no irmaun Giuseppe atu uza ami-nia moris atu serbí Maromak. Depois neʼe, haʼu foti desizaun atu serbí Maromak tempu-tomak, no iha fulan tuirmai haʼu komesa halo ida-neʼe. Kuandu haʼu fila fali ba uma, haʼu fó-hatene ba haʼu-nia família kona-ba desizaun neʼe, maibé sira la simu no sira koko atu hanetik haʼu. Maski nuneʼe, haʼu kaer metin nafatin ba haʼu-nia desizaun. Iha fulan tuirmai, haʼu hahú serbí iha Betel iha sidade Milaun. Misionáriu naʼin-haat deʼit mak serbí iha neʼebá. Sira mak irmaun Giuseppe (Joseph) Romano no ninia feen Angelina; irmaun Carlo Benanti no ninia feen Costanza. Irmaun Giuseppe Tubini mós foin tama Betel, no depois neʼe haʼu mós tama, no ami hamutuk ema naʼin-neen mak serbí iha Betel.

Depois haʼu serbí fulan ida iha Betel, haʼu simu knaar foun atu serbí nuʼudar katuas área nian. Haʼu mak ema Itália primeiru neʼebé sai katuas área nian. Irmaun George Fredianelli, neʼebé mai husi Estadus Unidus, nia mak misionáriu primeiru neʼebé mai iha rai-Itália iha tinan 1946. Tanba nia serbí tiha ona nuʼudar katuas área nian, nia fó treinu mai haʼu ba semana balu, no depois neʼe haʼu mesak bá atu halaʼo knaar neʼe. Haʼu sei hanoin-hetan kongregasaun primeiru neʼebé haʼu vizita iha Faenza. Hanoin toʼok! Toʼo tempu neʼe, haʼu nunka hatoʼo diskursu ida iha kongregasaun! Maski nuneʼe, haʼu-nia diskursu primeiru neʼe fó laran-manas ba rona-naʼin sira, liuliu ba joven sira atu hanoin kona-ba serbí Maromak tempu-tomak. Lakleur, joven balu simu knaar oioin atu serbí iha rai-Itália.

Haʼu hetan esperiénsia oioin neʼebé kapás tebes kuandu serbí nuʼudar katuas área nian. Haʼu hasoru situasaun sira neʼebé halo haʼu susar, halo haʼu tenke troka buat balu, no buat neʼebé halo haʼu kontente mak domin neʼebé irmaun-irmán doben sira hatudu mai haʼu.

Situasaun relijiaun nian iha Itália

Haʼu hakarak konta kona-ba situasaun relijiaun nian iha Itália. Iha tempu neʼebá, Igreja Katólika mak domina. Maski konstituisaun foun komesa laʼo ona iha tinan 1948, maibé iha tinan 1956 mak governu halakon lei faxista nian neʼebé bandu Testemuña ba Jeová atu haklaken. Dala barak, ulun-naʼin relijiaun nian uza dalan oioin atu hanetik ami-nia reuniaun boot sira. Maibé dala ruma, sira-nia hakaʼas-an neʼe saugati deʼit. Ida-neʼe mak buat neʼebé akontese iha tinan 1948 iha sidade kiʼik ida naran Sulmona.

Ami halaʼo reuniaun neʼe iha salaun teatru nian ida. Iha loron-domingu dadeer, haʼu serbí nuʼudar aprezentadór, no irmaun Giuseppe Romano mak hatoʼo diskursu públiku. Maski iha tempu neʼebá iha haklaken-naʼin hamutuk 500, maibé ema naʼin-2.000 mak tuir reuniaun boot neʼe. Kuandu diskursu hotu tiha, mane-klosan ida haksoit ba plataforma tanba amlulik naʼin-rua neʼebé iha rona-naʼin sira-nia leet mak haruka nia. Atu atrapalla reuniaun, mane-klosan neʼe komesa hakilar ho lian makaʼas. Haʼu hatete kedas ba nia: “Se ó iha buat ruma atu hatete, ó aluga rasik salaun ida, depois mak ó bele koʼalia buat naran deʼit tuir ó-nia hakarak.” Rona-naʼin sira la kontente ho mane neʼe nia hahalok no sira mós koʼalia ho lian makaʼas liu atu hanetik nia. Tan neʼe, mane-klosan neʼe haksoit tun husi plataforma no halai lakon.

Iha tempu neʼebá, susar atu halo viajen atu vizita kongregasaun sira. Dala ruma haʼu presiza laʼo deʼit, ka saʼe bisikleta, saʼe bís neʼebé tuan no nakonu ho ema, no saʼe komboiu. Dala ruma mós, haʼu toba iha uma neʼebé ema hatama sira-nia animál ka fatin neʼebé ema rai-hela sira-nia sasán. Tanba funu foin hotu, ema barak kiak. Nuneʼe, irmaun-irmán sira mós kiak no sira ladún barak. Maski nuneʼe, haʼu kontente tebes atu halaʼo Jeová nia serbisu.

Treinu iha Eskola Gilead

Iha tinan 1950, haʼu no irmaun Giuseppe Tubini simu konvite atu tuir klase 16 husi Eskola Gilead neʼebé fó treinu atu sai misionáriu. Maski susar ba haʼu atu aprende lia-inglés, maibé haʼu hakaʼas an tebes. Irmaun sira haruka ami atu lee Bíblia tomak iha lia-inglés. Tan neʼe, dala ruma haʼu la bá han-meiudia no haʼu uza tempu neʼe atu treinu lee ho lian. Ikusmai, haʼu simu knaar atu hatoʼo diskursu. Depois hatoʼo tiha haʼu-nia diskursu, mestre ida hatete ba haʼu: “Dalan neʼebé Ita koʼalia ho laran-manas neʼe diʼak tebes, maibé Ita-nia inglés ami la komprende!” Maski irmaun neʼe hatete liafuan neʼe tinan barak liubá ona, maibé toʼo agora haʼu hanoin-hetan hanesan nia koʼalia mai haʼu iha horisehik. Maski nuneʼe, haʼu bele halo haʼu-nia kursu toʼo hotu. Eskola hotu tiha, haʼu no irmaun Giuseppe simu knaar atu fila fali ba Itália. Tanba ami simu treinu neʼe, ami bele serbí ami-nia maluk sira iha dalan neʼebé diʼak liután.

Iha tinan 1955, haʼu kaben ho irmán Lidia. Tinan hitu antes neʼe, haʼu mak hatoʼo diskursu batizmu nian iha loron neʼebé nia hetan batizmu. Ninia aman, irmaun Domenico, hetan terus husi governu faxista neʼebé halo nia sai dadur ba tinan tolu. Maski nuneʼe, nia ajuda ninia oan naʼin-hitu hotu atu simu lia-loos. Lidia mós hamriik metin iha lia-loos. Kuandu governu seidauk rekoñese ami-nia direitu atu haklaken husi uma ba uma, governu lori Lidia ba tribunál dala tolu. Depois ami kaben tiha tinan neen, ami-nia oan-mane primeiru moris, naran Beniamino. Iha tinan 1972, ami iha tan oan-mane ida, naran Marco. Haʼu kontente tebes tanba agora sira naʼin-rua ho sira-nia família hotu serbí Jeová ho laran-manas.

Serbí Jeová toʼo agora

Hodi serbí ema seluk iha haʼu-nia moris tomak haʼu hetan esperiénsia barak tebes neʼebé kapás. Porezemplu, maizumenus iha tinan 1980, haʼu-nia banin-mane hakerek karta ba Señór Sandro Pertini, nia prezidente ba rai-Itália iha tempu neʼebá. Durante tempu neʼebé governu faxista ukun, governu halo sira naʼin-rua sai dadur iha illa Ventotene tanba hanoin katak sira kontra governu. Haʼu-nia banin hakarak vizita prezidente tanba nia hakarak uza oportunidade neʼe atu haklaken ba nia. Kuandu prezidente konvida haʼu-nia banin atu hasoru nia, haʼu mós bá, no nia kontente atu simu ami. Sira naʼin-rua hakoʼak malu ho kontente tebes. Depois neʼe, ami koʼalia kona-ba ami-nia fiar no fó livru balu ba nia.

Iha tinan 1991, haʼu para serbí nuʼudar katuas área nian, serbisu neʼebé haʼu halaʼo ba tinan 44 hodi vizita kongregasaun sira iha rai-Itália. Depois neʼe, haʼu serbí nuʼudar katuas neʼebé tau matan ba Salaun Reuniaun Boot nian. Haʼu halo serbisu neʼe ba tinan haat, maibé haʼu tenke hamenus haʼu-nia serbisu tanba haʼu hetan moras. Maibé, tanba Jeová nia grasa, haʼu bele kontinua serbí nia tempu-tomak. Haʼu hakaʼas an atu bá haklaken nafatin no hanorin lia-foun diʼak, no agora haʼu nafatin estuda Bíblia ho ema balu. Irmaun sira nafatin hatete mai haʼu katak kuandu haʼu hatoʼo diskursu, haʼu isin-moris “la halimar”. Haʼu fó obrigadu ba Jeová tanba haʼu sei iha forsa maski agora haʼu katuas ona.

Kuandu haʼu joven, haʼu taʼuk tebes atu mate, maibé hodi hatene lia-loos husi Bíblia, ida-neʼe fó esperansa mai haʼu kona-ba moris rohan-laek neʼebé Jesus bolu nuʼudar ‘moris waʼin liután’. (Joao 10:10) Ida-neʼe mak buat neʼebé haʼu hein tanba haʼu sei moris iha dame, sente seguru no kontente ho bensaun barak husi Jeová. Ita haksolok atu lori Jeová nia naran, tan neʼe mai ita hotu hahiʼi nia nuʼudar ita-nia Kriadór neʼebé hadomi ita.—Sal 83:18.

[Mapa iha pájina 22, 23]

SUISA

BERNA

Zurike

Arbon

Steinach

ITÁLIA

ROMA

Como

Milaun

Mota Adda

Castione Andevenno

Faenza

Sulmona

Ventotene

[Dezeñu iha pájina 22]

Kuandu ami atu bá Gilead

[Dezeñu iha pájina 22]

Haʼu ho Giuseppe iha Gilead

[Dezeñu iha pájina 23]

Ami-nia loron kazamentu ▴

[Dezeñu iha pájina 23]

Haʼu-nia feen doben neʼebé hamutuk ho haʼu ba tinan 55 ona