Skip to content

Skip to table of contents

Hodi lee Bíblia haʼu hetan forsa iha haʼu-nia moris tomak

Hodi lee Bíblia haʼu hetan forsa iha haʼu-nia moris tomak

Hodi lee Bíblia haʼu hetan forsa iha haʼu-nia moris tomak

Esperiénsia husi Marceau Leroy

“IHA tempu uluk kedas Maromak kria lalehan no rai.” Neʼe mak liafuan primeiru neʼebé haʼu lee iha Bíblia. Haʼu lee subasubar iha haʼu-nia kuartu. Tanbasá? Tanba haʼu-nia aman la fiar Maromak, no haʼu hatene katak nia sei la kontente se nia haree haʼu kaer Bíblia.

Neʼe mak dala primeiru neʼebé haʼu lee Bíblia, no liafuan husi Gênesis neʼe halo haʼu hakfodak hanesan rai-lakan kona haʼu. Haʼu hanoin: ‘Liafuan neʼe tuir malu ho lei siénsia neʼebé haʼu gosta tebes!’ Ho laran-kontente, haʼu lee Bíblia komesa husi tuku ualu kalan toʼo tuku haat dadeer. Husi momentu neʼe, haʼu toman atu lee Maromak nia Liafuan iha haʼu-nia moris tomak. Haʼu hakarak konta oinsá mak lee Bíblia loroloron fó forsa iha haʼu-nia moris.

“Ó sei lee ida-neʼe loroloron”

Haʼu moris iha tinan 1926, iha aldeia ida iha parte norte iha rai-Fransa naran Vermelles, área neʼebé ema barak serbisu keʼe rai atu buka fatuk-metan. Durante Funu Mundiál Segundu, fatuk-metan mak buat neʼebé importante tebes ba nasaun. No tanba haʼu halo serbisu neʼe, governu la haruka haʼu atu tama militár. Iha tempu hanesan, haʼu mós buka dalan atu moris diʼak hodi estuda kona-ba rádiu no eletrisidade, no estudu neʼe halo haʼu hakfodak kona-ba oinsá lei siénsia sira sempre laʼo ho didiʼak. Kuandu haʼu tinan 21, haʼu-nia kolega eskola fó Bíblia ida mai haʼu hodi dehan: “Livru neʼe diʼak atu lee.” Bíblia neʼe sai haʼu-nia Bíblia primeiru. No kuandu haʼu lee hotu, haʼu fiar duni katak Bíblia mak Maromak nia Liafuan.

Haʼu hanoin katak haʼu-nia viziñu sira mós sei sente kontente atu lee Bíblia, tan neʼe haʼu sosa Bíblia ualu atu fahe ba sira. Maibé, haʼu hakfodak kuandu sira goza haʼu no kontra haʼu. Haʼu-nia família seluk hatete: “Se ó komesa lee livru neʼe, sei sai susar ba ó atu husik livru neʼe, no ó sei lee ida-neʼe loroloron!” Sin, haʼu lee Bíblia duni, no haʼu la husik toman lee Bíblia loroloron toʼo ohin. No haʼu kontente kona-ba neʼe.

Haʼu-nia viziñu balu haree katak haʼu gosta lee Bíblia, no sira fó livru balu neʼebé sira simu husi Testemuña ba Jeová. Livru sira hanesan One World, One Government * (haree foto, iha lia-fransés) neʼebé esplika husi Bíblia tansá mak Maromak nia Reinu ka ukun deʼit mak fó esperansa ba ema. (Mt 6:10) Haʼu sai laran-metin liután atu koʼalia kona-ba esperansa neʼe ba ema seluk.

Ema ida neʼebé haʼu fahe Bíblia mak Noël, haʼu-nia kolega husi kiʼik. Nia ema katóliku neʼebé badinas bá igreja, no nia halo arranju atu ami hasoru ema neʼebé atu sai amlulik. Haʼu sente taʼuk atu hasoru nia, maibé haʼu hatene husi Salmo 115:4-8 no Mateus 23:9, 10 katak Maromak la simu adorasaun neʼebé uza estátua no mós ita labele bolu ema-boot igreja nian ho títulu. Ida-neʼe fó aten-brani mai haʼu atu defende hanorin sira neʼebé haʼu foin fiar. Rezultadu mak Noël simu lia-loos, no toʼo ohin loron nia kontinua serbí Maromak Jeová ho laran-metin.

Haʼu mós bá vizita haʼu-nia biin. Ninia laʼen iha livru sira kona-ba matan-dook nia atividade, no nia hetan susar husi anju aat sira. Maski haʼu sente haʼu forsa la iha, maibé eskritura sira hanesan Ebreu 1:14 halo haʼu fiar katak Jeová nia anju sira sei ajuda haʼu. Kuandu haʼu-nia kuñadu halo tuir Bíblia nia matadalan no hasai sasán hotu neʼebé iha relasaun ho matan-dook, nia konsege sai livre husi anju aat sira. Ikusmai, nia no haʼu-nia biin mós sai Testemuña neʼebé laran-manas.

Iha tinan 1947, Testemuña ida husi rai-Estadus Unidus, naran Arthur Emiot, mai haʼu-nia uma. Ho laran-kontente, haʼu husu iha neʼebé mak Testemuña sira halo reuniaun. Nia hatete katak iha grupu ida iha Liévin, dook maizumenus kilómetru 10. Iha tempu neʼebá, ami-nia rai susar atu hetan sasán oioin, no haʼu la iha bisikleta. Tan neʼe ba fulan balu, haʼu laʼo deʼit atu bá tuir reuniaun. Bainhira haʼu komesa tuir reuniaun, governu bandu Testemuña ba tinan ualu ona. Rai-Fransa iha Testemuña naʼin-2.380 deʼit, no sira barak mai husi rai-Polónia. Maibé iha 1 Setembru 1947, governu fó liberdade fali ba Testemuña ba Jeová iha rai-Fransa. Irmaun sira harii fali sukursál iha Villa Guibert iha París. Tanba iha tempu neʼebá la iha pioneiru ida iha rai-Fransa, surat Informant (agora ita bolu Ita-nia Serbisu Kristaun) Dezembru 1947 fó laran-manas ba irmaun-irmán sira atu foti pioneiru regulár, neʼebé uza oras 150 ba serbisu haklaken fulan-fulan. (Iha tinan 1949, oras pioneiru neʼe tun toʼo oras 100.) Hodi hatudu katak haʼu simu Jesus nia liafuan iha Joao 17:17, neʼebé dehan “[Maromak] nia liafuan mak lia-loos”, haʼu hetan batizmu iha tinan 1948, no komesa serbisu pioneiru iha Dezembru 1949.

Sai husi komarka no bá fali Dunkerque

Haʼu-nia haklaken-fatin primeiru mak sidade Agen, iha parte súl iha rai-Fransa, maibé lakleur haʼu tenke husik fatin neʼe. Tanba haʼu husik ona serbisu keʼe rai, governu haruka haʼu atu tama militár. Haʼu la simu, tan neʼe sira hatama haʼu ba komarka. Maski haʼu labele lori Bíblia, maibé haʼu konsege hetan pájina balu husi livru Salmo. No lee ida-neʼe fó aten-brani mai haʼu. Kuandu haʼu sai husi komarka, haʼu tenke foti desizaun: Haʼu sei husik serbisu pioneiru atu harii haʼu-nia umakain ka lae? Dala ida tan, liafuan neʼebé haʼu lee iha Bíblia ajuda haʼu. Haʼu hanoin kleʼan kona-ba Paulo nia liafuan iha Filipe 4:11-13, neʼebé dehan: “Haʼu bele halo buat hotu iha Nia neʼebé fó kbiit mai haʼu.” Tan neʼe, haʼu deside atu kontinua serbisu pioneiru. Iha tinan 1950, haʼu simu knaar foun, neʼe mak haklaken iha sidade Dunkerque, fatin neʼebé haʼu uluk haklaken.

Kuandu haʼu foin toʼo iha neʼebá, haʼu liman mamuk. Tanba Funu Mundiál Segundu estraga buat barak iha sidade neʼe, susar atu hetan hela-fatin. Nuneʼe, haʼu deside atu vizita família ida neʼebé uluk haʼu haklaken, no feto uma-naʼin neʼe kontente tebes hasoru fali haʼu, nia dehan: “Oh, Señór Leroy, ami kontente Ita sai husi komarka! Haʼu-nia laʼen hatete katak se ema hotu mak hanesan Ita, ita la iha funu.” Sira iha otél kiʼik, no sira fó fatin ba haʼu atu hela iha otél neʼe toʼo tempu neʼebé turista barak mai. Iha loron hanesan, irmaun Arthur Emiot nia maun, naran Evans, hatama haʼu ba serbisu. * Irmaun Evans serbisu nuʼudar tradutór iha ponte-kais, no nia buka serbisu-naʼin atu seguransa ba ró iha kalan. Nia lori haʼu ba ró nia xefe ida. Iha tempu neʼebá, tanba haʼu foin sai husi komarka, haʼu-nia isin krekas loos. Kuandu irmaun Evans esplika tansá mak haʼu krekas, xefe neʼe hatete mai haʼu katak haʼu bele han hahán neʼebé iha jeleira. Iha loron ida deʼit nia laran, haʼu hetan hela-fatin, serbisu, no hahán! Ida-neʼe hametin duni haʼu-nia fiar ba Jesus nia liafuan iha Mateus 6:25-33.

Kuandu turista barak komesa ona atu mai, haʼu ho haʼu-nia maluk pioneiru naran Simon Apolinarski presiza buka hela-fatin seluk, maibé ami laran metin ona katak ami sei la husik haklaken-fatin neʼe. Ikusmai, ami hetan hela-fatin iha kuda-luhan mamuk, no ami toba deʼit iha kolxaun neʼebé halo husi duʼut-maran. Iha loron, ami bá haklaken. Ami fó sasin ba kuda-luhan neʼe nia naʼin, no nia mós simu lia-loos. Lakleur, jornál ida iha ami-nia área fó avizu ba ema iha Dunkerque katak “Testemuña ba Jeová nia atividade mosu barak tan”. Maibé tuir loloos, Testemuña iha área neʼe mak haʼu, Simon, no haklaken-naʼin balu deʼit! Kuandu ami hasoru susar ruma, buat neʼebé ajuda ami atu sente kmaan mak hodi hanoin didiʼak kona-ba ami-nia esperansa no dalan neʼebé Jeová tau matan ona ba ami. Iha tinan 1952, kuandu haʼu hetan knaar foun atu bá haklaken iha fatin seluk, sidade Dunkerque iha ona haklaken-naʼin maizumenus 30.

Hetan forsa atu halaʼo knaar foun

Ba tempu uitoan, haʼu haklaken iha sidade Amiens, maibé lakleur haʼu simu knaar atu serbí nuʼudar pioneiru tempu-tomak iha Boulogne-Billancourt, neʼebé besik París. Haʼu hetan estudante Bíblia barak, no ikusmai sira balu mós sai pioneiru no misionáriu. Porezemplu, joven ida naran Guy Mabilat ikusmai sai katuas área nian no katuas vizitante. Depois, nia tau matan ba serbisu atu harii fatin atu halo livru sira iha Betel iha Louviers, neʼebé ladún dook husi París. Iha serbisu haklaken, haʼu koʼalia ho ema barak kona-ba Bíblia, no ida-neʼe halo haʼu kontente tebes, hametin liután haʼu-nia fiar ba Maromak nia Liafuan, no ajuda haʼu atubele hanorin diʼak liután.

Depois iha tinan 1953, haʼu hakfodak kuandu haʼu hetan knaar atu serbí nuʼudar katuas área nian iha Alsace-Lorraine. Neʼe mak área neʼebé rai-Alemaña mak okupa dala rua husi tinan 1871 toʼo 1945. Tan neʼe, haʼu presiza treinu atu koʼalia lia-alemaun. Kuandu haʼu komesa serbisu nuʼudar katuas área nian, área neʼe ladún iha karreta, televizaun, ka mákina-hakerek, no la iha mós komputadór. Maski nuneʼe, haʼu la sente triste ka mesak. Tuir loloos, haʼu kontente tebes iha neʼebá. Tanba haʼu halo tuir Bíblia nia konsellu kona-ba moris simples, haʼu la iha buat barak neʼebé hanetik haʼu atu serbí Jeová.—Mt 6:19-22.

Iha tinan 1955, haʼu tuir reuniaun boot iha París, no haʼu sei nunka haluha kona-ba reuniaun neʼe. Iha neʼebá, haʼu hasoru irmán ida neʼebé ikusmai sai haʼu-nia feen, nia naran Irène Kolanski. Nia komesa serbisu pioneiru tinan ida antes haʼu, no ninia inan-aman husi rai-Polónia, sira kleur ona iha lia-loos. Iha rai-Fransa, sira simu lia-loos husi irmaun Adolf Weber. Nia uluk serbisu iha irmaun Russell nia jardín, no ikusmai nia mai toʼo rai-Europa atu haklaken lia-foun diʼak. Haʼu kaben ho Irène iha tinan 1956, no nia akompaña haʼu iha serbisu atu vizita kongregasaun sira. Durante tinan ba tinan, nia sempre apoia haʼu!

Liutiha tinan rua, haʼu hakfodak dala ida tan tanba hetan knaar foun, neʼe mak atu serbí nuʼudar katuas vizitante. Maibé, tanba katuas área nian latoʼo iha ami-nia rai, haʼu kontinua vizita kongregasaun balu nuʼudar katuas área nian. Ida-neʼe halo haʼu okupadu tebetebes! Fulan-fulan haʼu uza oras 100 atu haklaken, semana-semana haʼu hatoʼo diskursu, vizita grupu estudu livru nian tolu, haree kongregasaun nia relatóriu, no hakerek karta ba sukursál. Oinsá mak haʼu bele hetan tempu atu lee Maromak nia Liafuan? Haʼu tesi pájina balu husi Bíblia ida neʼebé tuan ona, no lori pájina sira-neʼe ba fatin neʼebé deʼit. No bainhira haʼu presiza hein ema ruma atu hasoru malu, haʼu lee eskritura husi pájina sira-neʼe. Maski haʼu lee eskritura iha tempu badak deʼit, ida-neʼe fó forsa mai haʼu atu kontinua halaʼo haʼu-nia knaar.

Iha tinan 1967, haʼu ho Irène simu konvite atu serbisu iha Betel iha Boulogne-Billancourt. Haʼu tama iha Departamentu Serbisu nian, no haʼu serbisu iha neʼe durante tinan 40 liu toʼo ohin. Buat ida neʼebé haʼu gosta kona-ba haʼu-nia serbisu mak hatán ba pergunta sira kona-ba Bíblia neʼebé ema husu liuhusi karta. Ida-neʼe fó oportunidade mai haʼu atu keʼe kleʼan iha Maromak nia Liafuan hodi “tahan no hametin evanjellu”! (Flp 1:7) Haʼu mós kontente atu halaʼo adorasaun dadeer nian antes matabixu hodi koʼalia kona-ba eskritura sira. Iha tinan 1976, haʼu simu knaar nuʼudar membru ba Grupu Koordenadór ba Sukursál iha Fransa.

Dalan diʼak liu hotu atu moris

Maski haʼu hasoru ona susar oioin iha tempu uluk, agora mak tempu neʼebé haʼu tahan hasoru susar boot liu. Ami idade ona no iha problema kona-ba saúde, tan neʼe ami la bele halo buat hotu neʼebé ami hakarak. Maibé, lee no estuda Maromak nia Liafuan hamutuk ajuda ami atu kaer metin ami-nia esperansa ba futuru. Ami mós kontente atu fahe esperansa neʼe ba ema seluk hodi saʼe bís atu bá kongregasaun nia haklaken-fatin. Haʼu ho Irène halo serbisu tempu-tomak ba Jeová durante tinan 60 liu, no ami bele hatete katak neʼe mak dalan diʼak liu hotu atu moris kontente. Haʼu mós hanoin hanesan ho Liurai David neʼebé hakerek Salmo 37:25, neʼebé dehan: “Haʼu sai idade ona, maski nuneʼe haʼu seidauk haree ema ida neʼebé loos la hetan ajuda.”

Iha haʼu-nia moris tomak, Jeová fó forsa mai haʼu liuhusi ninia Liafuan. Tinan 60 resin liubá, haʼu-nia família hatete katak lee Bíblia sei sai haʼu-nia toman iha haʼu-nia moris tomak. Sira koʼalia loos. Haʼu sei la husik haʼu-nia toman atu lee Bíblia loroloron!

[Nota–rodapé]

^ par. 8 Livru neʼe halo iha 1944, maibé agora la halo ona.

^ par. 14 Atu hetan informasaun kona-ba irmaun Evans Emiot, haree Menara Pengawal 1 Januari 1999, pájina 22 no 23.

[Dezeñu iha pájina 5]

Haʼu ho Simon

[Dezeñu iha pájina 5]

Kuandu haʼu serbí nuʼudar katuas vizitante

[Dezeñu iha pájina 5]

Bíblia neʼebé hanesan ho haʼu-nia Bíblia primeiru

[Dezeñu iha pájina 6]

Iha ami-nia loron-kaben

[Dezeñu iha pájina 6]

Haʼu ho Irène kontente atu lee no estuda Bíblia