Skip to content

Skip to table of contents

Pergunta husi lee-naʼin

Pergunta husi lee-naʼin

Pergunta husi lee-naʼin

Se ema kristaun ida nia toman atu haree pornografia sai aat liután, ida-neʼe bele sai razaun atu kongregasaun hasai nia ka lae?

▪ Sin, bele. Tan neʼe mak importante tebes atu hadook an husi pornografia hotu. Ida-neʼe inklui livru sira, filme, vídeo, no fatin iha internét neʼebé hatudu pornografia.

Ohin loron, pornografia iha fatin hotu iha mundu tomak. Ema neʼebé haree pornografia aumenta ba beibeik tanba internét halo fasil ba sira atu haree. Ema balu, maski joven ka ferik-katuas ona, haree tiha ona pornografia neʼebé mosu derrepente deʼit iha sira-nia oin iha komputadór. Maibé, ema seluk neʼebé uza internét, sira rasik bá buka fatin neʼebé hatudu pornografia. Karik sira sente katak sira bele halo ida-neʼe tanba sira mesak iha uma ka iha serbisu-fatin no la iha ema ida neʼebé haree sira. Tanbasá mak pornografia perigu tebes ba ema kristaun?

Razaun importante ida mak Jesus nia avizu: “Ema neʼebé hateke ba feto ida hodi kaan nia, nia halo ona sala-foʼer ho nia iha nia laran.” (Mt 5:28) Tuir loloos, relasaun seksuál entre feen ho laʼen mak buat ida neʼebé bele halo sira haksolok hamutuk. (Prov 5:15-19; 1 Kor 7:2-5) Maibé, pornografia hatudu hahalok seksuál neʼebé imorál no book ema atu iha hanoin kona-ba sala-foʼer, no kona-ba ida-neʼe mak Jesus fó avizu mai ita. Nuneʼe, ema neʼebé lee livru ka haree filme kona-ba pornografia, ida-neʼe kontra Maromak nia ukun-fuan, neʼebé dehan: “Neʼe duni, imi sei oho hakarak rai neʼe nian neʼebé book imi-nia laran, hanesan sala-foʼer, hanoin foʼer, hakarak foʼer, laran-aat, laran karak-teen, neʼebé hanesan adora lulik.”—Kol 3:5.

Maibé, oinsá se ema kristaun ida haree pornografia dala ida ka dala rua deʼit? Se nia halo ida-neʼe, nia tau nia an iha situasaun neʼebé perigozu, hanesan Asaf neʼebé hakerek salmu ida mós hasoru, nia dehan: “Maibé kona-ba haʼu, haʼu-nia ain besik atu hadook an, haʼu-nia hakat besik kois atu monu.” Se ema kristaun ida haree livru, filme, ka internét neʼebé hatudu mane ka feto molik ka mane ho feto neʼebé halo relasaun seksuál, ema kristaun neʼe la bele iha laran ka konxiénsia neʼebé moos no la bele sente dame ho Maromak, no bele sente hanesan Asaf, neʼebé hatete: “Haʼu sente laran-taridu loron tomak, no dadeer-dadeer haʼu simu konsellu.”—Sal 73:2, 14.

Ema kristaun neʼebé haree pornografia presiza rekoñese katak hahalok ida-neʼe kona ninia relasaun rasik ho Jeová no ema neʼe tenke hetan ajuda husi katuas sira iha kongregasaun. Bíblia hatete: “Imi toman ema ruma halo sala karik, imi sira neʼebé iha espíritu loos sei lori nia ho laran-kmaus ba dalan loos.” (Gal 6:1) Irmaun katuas ida ka rua bele fó ajuda ba nia tuir ninia presiza. Sira bele halo orasaun ba nia hodi fiar katak Jeová sei halo nia sai diʼak fali no ninia sala “sei hetan perdua”. (Tgo 5:13-15) Ema hotu neʼebé hetan ajuda husi katuas sira no para haree pornografia, sira-nia relasaun ho Jeová sai metin liután, hanesan Asaf.—Sal 73:28.

Maibé, apóstolu Paulo hatete katak ema balu neʼebé halo sala, sira “la arrepende an husi hahalok neʼebé lamoos, no sala-foʼer, no hahalok arbiru deʼit”. * (2 Kor 12:21, MF) Profesór ida, naran Marvin R. Vincent, hatete katak liafuan lia-gregu neʼebé tradús nuʼudar “hahalok neʼebé lamoos” iha arti buat neʼebé foʼer tebetebes neʼebé ita hakribi. Triste katak pornografia balu laʼós deʼit hatudu mane ho feto molik neʼebé halo sala-foʼer, maibé hatudu hahalok seksuál entre mane ho mane, feto ho feto, ema ho animál, ema boot ho labarik, ema barak neʼebé halo buat seksuál hamutuk, ema neʼebé estraga feto, halo buat seksuál hodi uza violénsia ka kesi metin ema atu halo buat seksuál. Apóstolu Paulo hatete katak ema balu iha ninia tempu, sira “iha nakukun laran” no “sira saran tiha an ba moris neʼebé la hatene moe, no ba hahalok foʼer oioin ho laran karak-teen nian.”Ef 4:18, 19.

Iha Galasia 5:19, Paulo mós temi kona-ba “hanoin aat [“hahalok neʼebé lamoos”, MF]”. Matenek-naʼin ida husi rai-Bretaña hatete katak liafuan “hanoin aat” ka “hahalok neʼebé lamoos” mak kona-ba hakarak seksuál neʼebé la naturál. Ita hotu nuʼudar ema kristaun hatene katak pornografia neʼebé hatudu hahalok sala-foʼer oioin neʼebé foin temi mak foʼer tebetebes no bele halo ema iha hakarak seksuál neʼebé la naturál. Tan neʼe, iha Galasia 5:21, Paulo hatete katak ema neʼebé halo hahalok lamoos hanesan neʼe “sei la simu Maromak nia reinu nuʼudar liman-rohan”. Tan neʼe, ema neʼebé iha toman atu haree pornografia neʼebé foʼer tebes ba tempu kleur no la arrepende an hodi hapara toman aat neʼe, kongregasaun tenke hasai ema neʼe atu proteje kongregasaun no atu kongregasaun sai moos nafatin.—1 Kor 5:5, 11.

Maibé, diʼak atu hatene katak ema balu neʼebé uluk monu ba toman aat atu haree pornografia neʼebé foʼer tebes hetan ajuda husi irmaun katuas sira no halo mudansa iha sira-nia moris. Jesus hatete ba ema kristaun iha Sardes: “Hamoris fali buat uitoan neʼebé sei hela, neʼebé atu mate ona. . . . Hanoin ba buat neʼebé ó simu tiha no rona. Kaer metin nia bá, hodi hakribi ó-nia sala. Ó la hadeer karik, haʼu sei mai hanesan naʼok-teen ida, hodi la fó-hatene iha sá oras ó sei hein haʼu.” (Apok 3:2, 3) Ida-neʼe hatudu katak ema bele arrepende an no halai-sees husi perigu neʼebé pornografia lori mai.—Jud 22, 23.

Maski nuneʼe, diʼak liu mak atu ita ida-idak halo desizaun neʼebé metin atu labele besik pornografia. Sin, mai ita hadook an husi pornografia naran deʼit!

[Nota–rodapé]

^ par. 8 Atu hatene saida mak la hanesan entre “hahalok neʼebé lamoos, no sala-foʼer, no hahalok arbiru deʼit”, haree Menara Pengawal, 15 Jullu 2006, pájina 29-31.

[Liafuan neʼebé foti husi pájina 30]

Ema neʼebé haree pornografia presiza rekoñese katak nia tenke hetan ajuda husi katuas sira