Skip to content

Skip to table of contents

Jeová fó sai buat “neʼebé sei mosu lalais”

Jeová fó sai buat “neʼebé sei mosu lalais”

Jeová fó sai buat “neʼebé sei mosu lalais”

“Neʼe mak buat neʼebé Maromak hatudu ba Jesus Kristu atu nia bele fó-hatene ba nia atan sira kona-ba buat sira neʼebé sei mosu lalais.”—APOK 1:1.

OINSÁ ITA HATÁN?

Estátua nia parte ida-neʼebé mak reprezenta Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia ukun?

Iha João nia vizaun, saida mak relasaun entre Bretaña no Estadus Unidus Amérika nia ukun ho Nasoins Unidas?

Oinsá mak Daniel no João nia vizaun hatudu katak ema nia ukun hotu sei lakon?

1, 2. (a) Daniel no João nia profesia sira ajuda ita atu komprende saida? (b) Animál fuik nia ulun númeru ida toʼo neen reprezenta saida deʼit?

PROFESIA sira neʼebé Daniel no João fó sai bele ajuda ita atu komprende buat barak neʼebé akontese daudauk no sei akontese iha futuru. Saida mak ita aprende husi João nia vizaun kona-ba animál fuik neʼebé iha ulun hitu, husi Daniel nia vizaun kona-ba animál neʼebé iha dikur sanulu, no husi buat neʼebé Daniel esplika kona-ba estátua boot? Hodi komprende didiʼak profesia sira-neʼe sei book ita atu halo saida?

2 Mai ita koʼalia kona-ba animál fuik neʼebé João haree iha ninia vizaun. (Apokalipse, kapítulu 13) Hanesan ita estuda tiha ona iha lisaun primeiru, animál fuik nia ulun númeru ida toʼo neen reprezenta Egiptu, Asíria, Babilónia, Média ho Pérsia, Grésia, no Roma. Satanás uza ukun sira-neʼe atu funu hasoru Maromak nia povu tanba nia odi feto nia bei-oan. (Gên 3:15) Iha tempu neʼebé João hakerek kona-ba vizaun neʼe, Roma ukun daudauk nuʼudar ulun númeru neen, no kontinua domina mundu ba tinan atus ba atus. Ikusmai, ulun númeru hitu mak troka Roma nia fatin. Entaun, sé mak ulun númeru hitu neʼe? Saida mak nia sei halo ba feto nia bei-oan?

BRETAÑA HO ESTADUS UNIDUS MOSU HODI UKUN

3. Animál fuik neʼebé iha dikur sanulu no halo taʼuk reprezenta sé? Dikur sanulu reprezenta saida?

3 Ita bele hatene sé mak animál fuik nia ulun númeru hitu se ita kompara saida mak João hatete iha Apokalipse kapítulu 13 kona-ba animál fuik ho saida mak Daniel hatete kona-ba animál fuik neʼebé iha dikur sanulu no halo taʼuk. * (Lee Daniel 7:7, 8, 23, 24. *) Animál fuik neʼebé iha dikur sanulu neʼe reprezenta Roma nia ukun. (Haree informasaun iha pájina 12-13.) Maizumenus tinan atus haat depois Kristu, Roma nia ukun komesa fahe ba ukun barak. Dikur sanulu neʼebé mosu iha animál fuik nia ulun neʼebé Daniel haree reprezenta ukun sira neʼebé mosu husi Roma nia ukun.

4, 5. (a) Saida mak dikur kiʼik halo? (b) Animál fuik nia ulun númeru hitu reprezenta sé?

4 Iha Daniel nia profesia kona-ba animál fuik ho dikur sanulu, dikur kiʼik ida seluk mosu no fokit sai dikur tolu husi dikur sanulu. Maski rai-Bretaña neʼebé uluk Roma mak ukun seidauk importante, maibé ikusmai sai nasaun neʼebé forsa boot. Uluk, Roma mós ukun España, Olanda, no Fransa, no toʼo maizumenus tinan 1700, nasaun tolu neʼe iha pozisaun importante liu fali Bretaña. Maibé maizumenus tinan 230 liubá, Bretaña sai nasaun neʼebé importante liu fali sira kuandu nia komesa halakon sira ida ba ida. Nuneʼe husi tempu neʼebá, Bretaña komesa atu sai nasaun neʼebé forsa boot liu iha mundu. Maski nuneʼe, nia seidauk sai ulun númeru hitu husi animál fuik.

5 Nuʼudar Bretaña sai nasaun neʼebé forsa boot liu iha mundu, rai balu iha Amérika Norte neʼebé Bretaña mak ukun, komesa kontra hasoru Bretaña no sira sai nasaun Estadus Unidus Amérika. Maski nuneʼe, Bretaña la hapara Estadus Unidus atu sai nasaun neʼebé forte. Duké halo ida-neʼe, Bretaña uza ninia forsa navál atu proteje Estadus Unidus. Maibé, kuandu Naʼi nia loron hahú iha tinan 1914, Bretaña ukun ona rai barak tebes no Estadus Unidus sai ona nasaun neʼebé iha naran-boot kona-ba indústria. * Durante Funu Mundiál Primeiru, Estadus Unidus harii relasaun ho Bretaña. Tanba Bretaña ho Estadus Unidus Amérika komesa atu serbisu hamutuk iha dalan neʼebé espesiál, sira sai nuʼudar animál fuik nia ulun númeru hitu. Ulun neʼe halo saida ba feto nia bei-oan?

6. Saida deʼit mak animál nia ulun númeru hitu halo ba Maromak nia povu?

6 Lakleur depois Naʼi nia loron hahú, animál nia ulun númeru hitu ataka Maromak nia povu, katak restu husi Kristu nia alin sira neʼebé iha rai. (Mt 25:40) Jesus fó sai katak durante tempu neʼebé nia komesa atu ukun, restu husi bei-oan sei serbisu badinas iha rai. (Mt 24:45-47; Gal 3:26-29) Bretaña ho Estadus Unidus Amérika halo funu hasoru santu sira-neʼe. (Apok 13:3, 7) Durante Funu Mundiál Primeiru, Bretaña ho Estadus Unidus Amérika haterus Maromak nia povu, bandu livru sira neʼebé sira halo, no hatama irmaun sira neʼebé reprezenta atan laran-metin no matenek ba komarka. Animál fuik nia ulun hitu besik halakon serbisu haklaken. Jeová fó sai ba João iha vizaun katak ida-neʼe sei akontese. Maromak mós fó-hatene ba João katak parte segundu husi feto nia bei-oan sei mosu fali no sira sei aumenta liután serbisu haklaken. (Apok 11:3, 7-11) Istória husi Jeová nia atan sira iha tempu modernu hatudu katak buat sira-neʼe sai loos duni.

BRETAÑA HO ESTADUS UNIDUS AMÉRIKA NO AIN HUSI BESI HO RAI-MEAN

7. Estátua boot nia parte ida-neʼebé mak hanesan ho animál fuik nia ulun númeru hitu?

7 Estátua boot nia ain no mós animál fuik nia ulun númeru hitu mak Bretaña ho Estadus Unidus Amérika. Bretaña mosu husi Roma nia ukun, no tanba Estadus Unidus Amérika mosu husi Bretaña, neʼe hatudu katak nia mós mosu husi Roma nia ukun. Tanba ida-neʼe mak ain parte kraik iha besi. Maibé Daniel nia profesia hatete katak ain parte kraik mós iha rai-mean. (Lee Daniel 2:41-43. *) Buat neʼebé Daniel fó sai kona-ba estátua boot nia ain parte kraik, ida-neʼe liga ho tempu neʼebé animál fuik nia ulun númeru hitu mosu, katak tempu neʼebé Bretaña ho Estadus Unidus Amérika sai ukun boot. Maibé, hanesan buat neʼebé halo husi besi no rai-mean fraku liu fali buat neʼebé halo husi besi, nuneʼe mós ukun Bretaña ho Estadus Unidus Amérika fraku liu fali Roma nia ukun. Entaun, oinsá mak ida-neʼe akontese?

8, 9. (a) Oinsá mak ukun númeru hitu hatudu sai ninia kbiit neʼebé hanesan besi? (b) Rai-mean reprezenta saida?

8 Animál fuik nia ulun númeru hitu neʼe hatudu ona katak nia iha forsa boot hanesan besi. Porezemplu, nia hatudu nia kbiit hodi manán iha Funu Mundiál Primeiru no Segundu. No depois funu neʼe, dala balu nia hatudu ninia hahalok neʼebé toʼos hanesan besi. * Maibé, husi tempu neʼebé Bretaña ho Estadus Unidus Amérika sai ukun boot, besi neʼe kahur ona ho rai-mean.

9 Ba tempu kleur ona Jeová nia atan sira hakarak tebes atu komprende kona-ba estátua nia ain parte kraik katak sá. Daniel 2:41 fó sai katak ain neʼebé halo husi besi no rai-mean mak “ukun” ida deʼit, laʼós barak. Tan neʼe, rai-mean reprezenta buat sira neʼebé iha Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia laran neʼebé halo sira-nia ukun sai fraku liu fali Roma nia ukun neʼebé hanesan besi. Daniel fó sai katak rai-mean neʼe mak “ema oioin”, ka ema baibain. (Dan 2:43) Iha Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia ukun laran, ema sei hamriik hodi defende sira-nia direitu liuhusi organizasaun oioin, hanesan organizasaun neʼebé defende ema nia direitu, organizasaun neʼebé tau matan ba serbisu-naʼin sira, no grupu sira neʼebé hakarak ukun an rasik nuʼudar nasaun. Ema baibain neʼe hanetik Bretaña ho Estadus Unidus Amérika atu uza sira-nia kbiit neʼebé toos hanesan besi. Liután neʼe, ideia polítiku neʼebé la hanesan no rezultadu eleisaun neʼebé partidu ida la manán maioria, ida-neʼe mós halo fraku ukun-naʼin sira neʼebé iha kbiit, atu nuneʼe sira ladún bele kumpre sira-nia planu. Daniel fó-hatene nanis kona-ba ukun neʼe, hodi dehan: “Ukun neʼe sei iha forsa kona-ba buat ruma no fraku kona-ba buat seluk.”—Dan 2:42; 2 Tim 3:1-3.

10, 11. (a) Saida mak sei akontese ba estátua nia “ain”? (b) Saida mak ita komprende kona-ba estátua nia ain-fuan sira?

10 Toʼo ohin loron, Bretaña ho Estadus Unidus Amérika kontinua iha relasaun espesiál, no dala barak sira serbisu hamutuk atu mete ba buat barak neʼebé akontese iha mundu. Profesia sira kona-ba estátua boot no animál fuik hatudu ho klaru katak la iha ukun seluk neʼebé sei troka Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia ukun. Maski ukun ikus neʼe fraku liu se kompara ho ain besi, katak Roma nia ukun, maibé ukun ikus neʼe sei la naksobu rasik.

11 Estátua nia ain-fuan sira reprezenta buat ruma ka lae? Hanoin toʼok buat tuirmai neʼe: Iha vizaun seluk, Daniel esplika ho klaru kona-ba númeru sira. Porezemplu, nia esplika kona-ba númeru dikur sira neʼebé mosu iha animál fuik oioin nia ulun. Ida-neʼe hatudu katak númeru dikur sira-neʼe reprezenta buat importante. Maibé, kuandu Daniel koʼalia kona-ba estátua, nia la esplika kona-ba númeru ain-fuan sira. Entaun, ida-neʼe hatudu katak númeru ain-fuan sira la importante, no neʼe hanesan ho liman rua no ain rua mós la importante. Maski nuneʼe, tanba Daniel dehan katak ain-fuan halo husi besi no rai-mean, ida-neʼe ajuda ita atu komprende katak Bretaña ho Estadus Unidus Amérika mak ukun neʼebé sei domina hela mundu bainhira “fatuk” neʼebé reprezenta Maromak nia Ukun kona estátua nia ain.—Dan 2:45.

BRETAÑA HO ESTADUS UNIDUS AMÉRIKA NO ANIMÁL FUIK HO DIKUR RUA

12, 13. Animál fuik nia dikur rua reprezenta saida? Nia halo saida?

12 Maski Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia ukun mak hanesan besi neʼebé kahur ho rai-mean, maibé vizaun neʼebé Jesus fó sai ba João hatudu katak ukun neʼe sei kontinua atu iha kbiit boot durante loron ikus sira. Oinsá? João haree vizaun ida kona-ba animál fuik neʼebé iha dikur rua no koʼalia hanesan samea boot. Animál fuik neʼe reprezenta saida? Tanba animál fuik neʼe iha dikur rua, neʼe katak governu rua neʼebé halo serbisu hamutuk. Nuneʼe, animál fuik reprezenta Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nia ukun, no sira hamutuk halo buat ruma neʼebé espesiál.—Lee Apokalipse 13:11-15.

13 Animál fuik neʼebé iha dikur rua book ema atu halo estátua animál fuik ho ulun hitu. João hatete katak estátua animál fuik neʼe sei mosu no depois lakon no tuirmai mosu fali. Neʼe akontese duni kuandu Bretaña no Estadus Unidus Amérika harii organizasaun ida atu halibur no reprezenta nasaun sira iha mundu. * Organizasaun neʼe mosu depois Funu Mundiál Primeiru ho naran Liga Nasaun sira-nian. Maibé, lakleur depois Funu Mundiál Segundu komesa, organizasaun neʼe lakon. Durante funu neʼe, Maromak nia povu fó sai katak tuir profesia iha Apokalipse, estátua animál fuik neʼe sei mosu fali. Sin, nia mosu fali duni nuʼudar organizasaun naran Nasoins Unidas.—Apok 17:8.

14. Tanbasá mak João bolu estátua animál fuik nuʼudar “liurai” ida?

14 João koʼalia kona-ba estátua animál fuik ho ulun hitu nuʼudar ‘liurai númeru ualu’. Maibé, neʼe la dehan katak nia mosu nuʼudar ulun númeru ualu husi animál fuik. Tuir loloos, ida-neʼe mak estátua ka ilas deʼit husi animál fuik ho ulun hitu. Kbiit neʼebé estátua neʼe hetan mai husi nasaun sira neʼebé sai ninia membru, liuliu husi nasaun boot Bretaña no Estadus Unidus Amérika. (Apok 17:10, 11) Tansá mak João bolu ida-neʼe nuʼudar “liurai”? João bolu estátua neʼe nuʼudar “liurai” ida tanba estátua neʼe simu kbiit atu halo buat ruma neʼebé kona mundu tomak.

ESTÁTUA ANIMÁL FUIK HAN FETO-AAT

15, 16. Feto-aat reprezenta saida? Ohin loron, saida mak akontese ba relijiaun sira?

15 Iha João nia vizaun, nia mós haree feto-aat ida tuur iha animál fuik neʼebé kór-mean nia leten. Animál fuik neʼe hanesan ho estátua animál fuik ho ulun hitu. Feto-aat neʼe iha naran “Babilónia boot”. (Apok 17:1-6) Feto-aat neʼe reprezenta relijiaun falsu hotu, no ida neʼebé boot liu mak relijiaun kristaun falsu sira. Hanesan feto-aat tuur iha estátua animál fuik nia leten, relijiaun falsu sira apoia organizasaun Liga Nasaun sira-nian no Nasoins Unidas, no koko atu kontrola organizasaun sira-neʼe.

16 João mós haree Babilónia Boot tuur hela iha “bee barak”. Bee barak neʼe reprezenta ema neʼebé apoia Babilónia Boot. Maibé, durante Naʼi nia loron, ema ladún apoia ona Babilónia Boot hanesan uluk. Ida-neʼe hanesan bee “sai maran”. (Apok 16:12; 17:15) Porezemplu, kuandu estátua animál fuik nian foin mosu, relijiaun sira neʼebé bolu sira-nia an kristaun mak domina rai modernu sira hanesan Europa, Amérika no seluk tan. Maibé ohin loron, ema ladún apoia no respeitu relijiaun sira-neʼe no sira-nia ulun-naʼin relijiaun nian. Tuir loloos, ema barak fiar katak relijiaun mak hamosu problema oioin. No ema balu seluk fó sai katak tenke halakon tiha relijiaun hotu.

17. Lakleur tan, saida mak sei akontese ba relijiaun falsu? Tanbasá?

17 Maibé, relijiaun falsu sei la lakon ninia forsa neineik-neineik toʼo la iha ona. Feto-aat neʼe sei kontinua atu iha forsa no koko atu halo ukun-naʼin sira halo ninia hakarak. Maibé lakleur tan, Maromak sei ‘tau iha sira-nia laran atu halaʼo Nia hakarak’. (Lee Apokalipse 17:16, 17.) Jeová sei book governu sira iha Satanás nia mundu neʼe atu ataka relijiaun falsu. No feto-aat neʼe sei la bele ona domina governu sira-neʼe, no sei lakon ninia rikusoin hotu. Iha tinan 20 ka 30 liubá, ema barak hanoin katak relijiaun sei nunka lakon ninia kbiit no ema sei nafatin respeitu relijiaun. Maibé ohin loron, la hanesan neʼe. Feto-aat neʼe sei la lakon ninia forsa neineik-neineik, maibé nia sei lakon derrepente deʼit.—Apok 18:7, 8, 15-19.

ANIMÁL FUIK SIRA SEI LAKON

18. (a) Animál fuik ho ulun hitu sei halo saida? Ida-neʼe sei lori rezultadu saida? (b) Tuir Daniel 2:44, Maromak nia Ukun sei halakon ukun saida deʼit? (Haree kaixa iha pájina 17.)

18 Depois halakon tiha relijiaun falsu, Satanás sei book animál fuik ho ulun hitu, katak governu sira iha mundu neʼe, atu ataka Maromak nia Ukun. Tanba “liurai sira hotu rai neʼe nian” sei la bele ataka iha lalehan, sira sei hatudu sai sira-nia hirus ba ema iha rai neʼebé apoia Maromak nia Ukun. Rezultadu ba ida-neʼe mak sira halo funu hasoru Maromak ba dala ikus. (Apok 16:13-16; 17:12-14) Daniel fó sai kona-ba buat ida neʼebé mosu iha funu ikus neʼe. (Lee Daniel 2:44. *) Animál fuik ho ulun hitu neʼebé temi iha Apokalipse 13:1, ninia estátua, no mós animál fuik neʼebé iha dikur rua sei lakon.

19. Ita bele fiar kona-ba saida? Agora mak tempu atu halo saida?

19 Ita moris iha tempu neʼebé ulun númeru hitu mak ukun. La iha tan ulun seluk neʼebé sei mosu husi animál fuik neʼe toʼo nia sai lakon. Bretaña ho Estadus Unidus Amérika mak sei domina hela mundu kuandu relijiaun falsu lakon. Profesia sira husi Daniel no João sai loos ona. Entaun, ita bele fiar katak lakleur tan relijiaun falsu sei lakon, no funu Armagedon sei mai. Maromak fó-hatene nanis ona kona-ba buat sira-neʼe antes atu akontese. Tan neʼe, ita sei tau atensaun ba avizu sira neʼebé profeta fó-hatene nanis ka lae? (2 Ped 1:19) Sin, agora mak tempu atu halo tuir Jeová no apoia ninia Ukun.—Apok 14:6, 7.

[Nota–rodapé]

^ par. 3 Iha Bíblia, númeru 10 dala barak reprezenta buat neʼebé kompletu. Iha situasaun neʼe koʼalia kona-ba ukun sira hotu neʼebé mosu husi Roma.

^ par. 3 Daniel 7:7, 8, 23, 24: “7 Depois neʼe, haʼu kontinua haree iha vizaun iha kalan neʼe, no haʼu haree animál númeru haat. Animál neʼe halo taʼuk no aat tebes no iha forsa boot tebes. Ninia nehan sira boot no husi besi. Nia tolan no harahun buat hotu, no buat neʼebé hela, nia sama ho ninia ain. Nia la hanesan ho animál seluk hotu neʼebé mosu uluk, no nia iha dikur sanulu. 8 Haʼu kontinua hateke ba dikur sira-neʼe, no haʼu haree dikur seluk, dikur kiʼik ida, mosu iha sira leet, no iha neʼebá iha dikur tolu neʼebé fokit sai tiha iha dikur neʼe nia oin. No iha dikur neʼe iha matan hanesan ema nian, no iha ibun neʼebé koʼalia lia foti-an oioin.” “23 Neʼe mak buat neʼebé nia hatete: ‘Kona-ba animál fuik númeru haat, neʼe katak iha ukun númeru haat neʼebé sei mosu iha rai, no nia la hanesan ho ukun sira seluk. No nia sei tolan buat hotu iha rai no sei sama no harahun rai. 24 No kona-ba dikur sanulu, neʼe katak liurai sanulu sei mosu husi ukun neʼe, no liurai ida seluk tan sei mosu tuir sira no nia sei la hanesan ho sira neʼebé antes nia, no nia sei hamoe liurai tolu.’”

^ par. 5 Maski Bretaña no Estadus Unidus Amérika iha ona maizumenus husi tinan 300 liubá, maibé João hatudu katak sira sei mosu nuʼudar ukun ida deʼit kuandu Naʼi nia loron hahú. Tuir loloos, vizaun sira neʼebé hakerek iha Apokalipse sai loos durante “loron Naʼi nian”. (Apok 1:10) Iha Funu Mundiál Primeiru mak animál nia ulun númeru hitu, katak Bretaña ho Estadus Unidus Amérika, hahú serbisu hamutuk no hatudu sira-nia kbiit nuʼudar ida deʼit.

^ par. 7 Daniel 2:41-43: “41 No kona-ba ain nia parte kraik no ain-fuan sira neʼebé ó haree, neʼe halo husi rai-mean no mós husi besi. Neʼe katak ukun neʼe rasik sei la iha unidade, maski nuneʼe nia toʼos hanesan besi, tanba hanesan buat neʼebé ó haree, besi kahur ho rai-mean neʼebé bokon. 42 No kona-ba ain-fuan sira neʼebé halo husi rai-mean no mós husi besi, neʼe katak ukun neʼe sei iha forsa kona-ba buat ruma no fraku kona-ba buat seluk. 43 Hanesan ó haree ona besi kahur ho rai-mean, neʼe katak sira sei kahur hamutuk ho ema oioin. Maibé sira sei la belit hamutuk, hanesan besi la bele kahur hamutuk ho rai-mean.”

^ par. 8 Daniel haree nanis katak liurai neʼe sei estraga buat barak iha funu neʼe. Nia hakerek: “Nia sei halo aat iha dalan neʼebé boot.” (Dan 8:24) Porezemplu, Estadus Unidus Amérika estraga buat barak kuandu nia hatún bomba atómika rua ba inimigu husi Bretaña ho Estadus Unidus Amérika nian.

^ par. 13 Haree livru Wahyu—Klimaksnya yang Menakjubkan Sudah Dekat!, pájina 240, 241, 253.

^ par. 18 Daniel 2:44: “Iha liurai sira-neʼe nia loron Maromak lalehan nian sei harii ukun ida neʼebé sei nunka lakon. Ukun neʼe rasik sei la entrega ba ema seluk. Ukun neʼe sei harahun no halakon ukun sira-neʼe hotu, no ukun neʼe rasik sei hamriik ba tempu neʼebé la bele sura.”

[Pergunta estudu nian]

[Kaixa iha pájina 17]

“UKUN SIRA-NEʼE HOTU” REPREZENTA SÉ?

Profesia iha Daniel 2:44 dehan katak Maromak nia Ukun “sei harahun no halakon ukun sira-neʼe hotu”. Profesia neʼe koʼalia deʼit kona-ba ukun sira neʼebé reprezenta parte oioin husi estátua boot.

Entaun, oinsá ho ema nia ukun sira seluk? Profesia seluk iha Apokalipse ajuda ita atu komprende liután kona-ba saida mak sei mosu ba ukun seluk. Profesia neʼe hatudu katak “liurai sira hotu rai neʼe nian” sei halibur hodi kontra Jeová “iha loron boot Maromak kbiit waʼin nian”. (Apok 16:14; 19:19-21) Entaun, neʼe hatudu katak laʼós deʼit ukun sira neʼebé iha estátua boot mak sei lakon, maibé governu hotu mós sei lakon iha funu Armagedon.