Skip to content

Skip to table of contents

“Ba sé mak haʼu sei taʼuk?”

“Ba sé mak haʼu sei taʼuk?”

“Ba sé mak haʼu sei taʼuk?”

“Maski tropa sira halo funu kontra haʼu, haʼu sei nafatin tau fiar ba nia.”—SAL 27:3.

OINSÁ MAK ESKRITURA TUIRMAI NEʼE AJUDA ITA ATU HATUDU ATEN-BRANI?

Salmo 27:1

Salmo 27:4

Salmo 27:11

1. Salmo 27 ajuda ita atu hetan resposta ba pergunta saida deʼit?

TANBASÁ mak ita-nia serbisu haklaken aumenta nafatin maski mundu neʼe sai aat ba beibeik? Tanbasá mak ita kontente atu uza ita-nia tempu no forsa atu halaʼo serbisu haklaken iha mundu neʼebé nakonu ho problema ekonomia? Oinsá mak ita bele hatudu aten-brani nafatin maski ema barak taʼuk kona-ba futuru? Ita bele hetan resposta ba pergunta sira-neʼe liuhusi knananuk neʼebé Liurai David mak hakerek iha Salmo 27.

2. Kuandu ema ida taʼuk, ida-neʼe halo nia sente oinsá? Maibé ita bele fiar saida?

2 David komesa knananuk neʼe hodi dehan: “Jeová mak haʼu-nia naroman no haʼu-nia salvasaun. Ba sé mak haʼu sei taʼuk? Jeová mak abrigu ba haʼu-nia moris. Ba sé mak haʼu sei taʼuk?” (Sal 27:1) Kuandu ema ida taʼuk, ida-neʼe halo nia sente sai fraku no la bele halo buat ida. Maibé, ema neʼebé tau fiar ba Jeová sei iha aten-brani no la sente taʼuk. (1 Ped 3:14) Kuandu ita halo Jeová nuʼudar ita-nia abrigu hodi tau fiar ba nia, ita bele fiar katak ita “hela ho seguru no sei la hanoin resin kona-ba taʼuk ba susar”. (Prov 1:33; 3:25) Tanbasá?

“JEOVÁ MAK HAʼU-NIA NAROMAN NO HAʼU-NIA SALVASAUN”

3. Oinsá mak Jeová sai ita-nia naroman? Saida mak ita presiza halo?

3 Kuandu Bíblia hatete katak “Jeová mak haʼu-nia naroman”, ida-neʼe katak Jeová mak hanorin lia-loos hodi hasai ita husi nakukun laran. (Sal 27:1) Naroman neʼebé leno iha dalan bele hatudu perigu ruma ka buat ruma neʼebé hanetik ita atu laʼo ba oin. Maibé naroman neʼe la hasai problema, tan neʼe ita rasik mak presiza sees husi perigu sira-neʼe. Hanesan neʼe mós, Jeová esplika mai ita kona-ba buat neʼebé akontese daudauk iha mundu neʼe no mós fó avizu kona-ba perigu sira neʼebé bele kona ita. Liuhusi Bíblia, nia fó matadalan mai ita. Maibé atu matadalan neʼe ajuda ita, ita rasik mak presiza halo tuir matadalan sira-neʼe. Se ita halo nuneʼe, ita bele sai hanesan ema neʼebé hakerek salmu, neʼebé sai ‘matenek liu fali ninia inimigu’ no ‘mestre sira’.—Sal 119:98, 99, 130.

4. (a) Tanbasá mak David hatete katak Jeová mak ninia salvasaun? (b) Bainhira mak Jeová sei salva ninia atan sira?

4 David nia Liafuan iha Salmo 27:1 hatudu katak David nunka haluha kona-ba oinsá mak Jeová salva nia iha tempu uluk. Porezemplu, Jeová salva nia husi leaun no ursu, no mós ajuda nia atu manán Golias. Liutiha tempu balu, Jeová mós salva David husi Liurai Saul neʼebé koko atu oho nia ho diman. (1 Sam 17:37, 49, 50; 18:11, 12; 19:10) Tan neʼe mak David hatete katak Jeová mak ninia salvasaun. Hanesan Jeová salva David iha tempu uluk, nia mós sei salva ninia atan sira iha futuru. Bainhira mak Jeová sei halo nuneʼe? Kuandu ‘terus boot’ sei mai.—Apok 7:14; 2 Ped 2:9.

HANOIN-HETAN KONA-BA JEOVÁ NIA AJUDA

5, 6. (a) Hodi hanoin-hetan kona-ba tempu neʼebé Jeová ajuda ita, oinsá mak ida-neʼe fó aten-brani mai ita? (b) Tanbasá mak importante ba ita atu hanoin kona-ba Jeová nia ajuda ba ninia povu iha tempu uluk?

5 Ita bele lee kona-ba buat ida neʼebé importante atu haburas ita-nia aten-brani iha Salmo 27:2, 3. (Lee. *) David sei hanoin-hetan nafatin kona-ba tempu neʼebé Jeová salva nia. (1 Sam 17:34-37) Ida-neʼe fó aten-brani liután ba nia atu hasoru situasaun susar naran deʼit. Diʼak mós ba ita atu hanoin-hetan kona-ba tempu neʼebé Jeová ajuda ita. Porezemplu, karik ita hasoru problema ruma iha tempu uluk no ita halo orasaun ho laran kona-ba neʼe. Depois neʼe, Jeová ajuda ita hodi fó matenek no forsa atu tahan hasoru susar neʼe, loos ka lae? Ita mós hanoin-hetan oinsá mak Jeová ajuda ita atu rezolve problema ruma neʼebé hanetik ita atu serbí nia ho haksolok? Ka Ita hanoin-hetan oinsá mak Jeová loke dalan ba ita atu aumenta ita-nia serbisu ba nia? (1 Kor 16:9) Kuandu ita hanoin filafali kona-ba tempu neʼebá, ida-neʼe halo ita sente oinsá? Ita-nia fiar sai metin liután katak Jeová sei ajuda ita atu rezolve problema neʼebé boot liután ka atu tahan hasoru susar naran deʼit, loos ka lae?—Rom 5:3-5.

6 Se governu ruma mak hakarak halakon Testemuña ba Jeová nuʼudar organizasaun ida, ita sei halo saida? Istória iha tempu modernu hatudu katak governu barak koko ona atu halo nuneʼe, maibé sira la bele. Kuandu ita hanoin-hetan kona-ba oinsá mak Jeová ajuda ninia povu iha tempu uluk, ida-neʼe bele fó aten-brani mai ita atu tahan hasoru susar saida deʼit neʼebé sei akontese iha futuru.—Dan 3:28.

DOMIN BA ADORASAUN NEʼEBÉ LOOS

7, 8. (a) Tuir Salmo 27:4, saida mak David husu ba Jeová? (b) Saida mak templu boot neʼebé laʼós ema nia liman mak halo? Oinsá mak ita halaʼo ita-nia adorasaun iha templu neʼe?

7 Buat ida tan neʼebé ajuda ita atu haburas ita-nia aten-brani mak ita-nia domin ba adorasaun neʼebé loos. (Lee Salmo 27:4. *) Iha David nia tempu, “Jeová nia uma” mak tabernákulu, neʼebé hanesan tenda, no David rasik mak halo arranju oioin atu ninia oan Salomão bele harii Jeová nia templu neʼebé kapás tebes. Liutiha tinan atus ba atus, Jesus esplika katak tempu sei toʼo mai bainhira ema la presiza bá templu iha Jerusalém atu adora Jeová. (Joao 4:21-23) Iha Ebreu kapítulu 8 no 10, apóstolu Paulo hatete kona-ba templu boot ida seluk neʼebé ‘laʼós ema nia liman mak halo’, no esplika katak templu neʼe komesa iha tinan 29 kuandu Jesus hetan batizmu hodi fó ninia an atu halo tuir Jeová nia hakarak. (Ebr 10:10) Templu neʼe mak arranju ida neʼebé Jeová halo atu ita bele adora nia iha dalan neʼebé nia simu liuhusi Jesus nia sakrifísiu. Oinsá mak ita halaʼo ita-nia adorasaun iha templu boot neʼe? Hodi halo orasaun ba Jeová “ho laran loos no nakonu ho fiar”, no hodi haklaken ho aten-brani kona-ba nia. Ita mós halaʼo adorasaun iha templu neʼe kuandu ita tuir reuniaun no halo adorasaun nuʼudar família. (Ebr 10:22-25) Kuandu ita haburas ita-nia domin ba adorasaun neʼebé loos, ida-neʼe sei ajuda ita atu kontinua halo buat hirak-neʼe iha loron ikus sira.

8 Iha mundu tomak, Jeová nia atan sira uza sira-nia tempu barak liután atu haklaken, aprende língua oioin, no muda ba fatin neʼebé presiza haklaken-naʼin barak liután. Hodi halo hanesan neʼe, sira hatudu katak sira-nia hakarak mak hanesan David, neʼebé husu “atu haree Jeová nia laran-diʼak no atu hateke ba ninia templu ho laran-haksolok”. Jeová nia atan ohin loron mós hakarak Jeová atu haraik ninia bensaun, no maski hasoru susar naran deʼit, sira hakarak kontinua atu adora nia.—Lee Salmo 27:6. *

TAU FIAR BA MAROMAK NIA AJUDA

9, 10. Salmo 27:10 fó fiar saida mai ita?

9 David tau fiar metin ba Jeová nia ajuda, hodi dehan: “Se haʼu-nia aman rasik no inan rasik husik haʼu, Jeová rasik sei simu haʼu.” (Sal 27:10) Kuandu ita lee 1 Samuel kapítulu 22, ita hatene katak tuir loloos David nia inan-aman la husik nia. Maibé, irmaun-irmán barak ohin loron tahan hasoru susar husi família neʼebé la simu sira. Maski nuneʼe, sira hetan ajuda no protesaun husi kongregasaun kristaun neʼebé hadomi sira.

10 Sin, Jeová sempre prontu atu tau matan ba ninia atan kuandu ema seluk husik sira. Se nuneʼe, ita mós bele fiar katak nia sei ajuda ita kuandu ita hasoru susar seluk, loos ka lae? Porezemplu, se ita laran-susar kona-ba oinsá atu tau matan ba ita-nia família nia presiza loroloron nian, ita presiza hanoin-hetan katak Jeová sei ajuda ita. (Ebr 13:5, 6) Jeová komprende ninia atan sira hotu nia situasaun no hatene mós buat neʼebé sira presiza.

11. Kuandu ita tau fiar ba Jeová, oinsá mak ida-neʼe bele book ema seluk? Fó toʼok ezemplu.

11 Hanoin toʼok kona-ba estudante Bíblia ida husi rai-Libéria, naran Victoria. Mane neʼebé nia hela hamutuk husik tiha nia ho ninia oan naʼin-tolu. Maski Victoria la iha uma no la iha serbisu, maibé nia kontinua laʼo ba oin iha lia-loos toʼo hetan batizmu. Loron ida, ninia oan-feto ho tinan 13 hetan karteira neʼebé nakonu ho osan. Maibé, tanba Victoria ho ninia oan neʼe lakohi atu monu ba tentasaun atu hakarak ema seluk nia osan, sira deside atu la sura osan iha karteira laran. Duké halo nuneʼe, sira kontaktu lalais ho karteira nia naʼin, neʼebé nuʼudar soldadu. Soldadu neʼe hatete ba sira katak se ema hotu hatudu laran-moos hanesan Testemuña ba Jeová, mundu tomak sei sai fatin neʼebé diʼak liu no dame. Hodi uza Bíblia, Victoria esplika ba soldadu neʼe kona-ba mundu foun. Soldadu neʼe hakfodak no kontente hodi haree Victoria nia laran-metin, no nia fó osan barak husi karteira neʼe ba Victoria. Loos duni, ema barak iha mundu neʼe hatene katak Testemuña sira mak ema neʼebé sempre hatudu laran-moos. Tanba ita tau ita-nia fiar tomak ba Jeová katak nia sei tau matan ba ita, ida-neʼe book ita atu hatudu laran-moos nafatin.

12. Tanbasá mak ita bele kontinua serbí Jeová maski ita bele lakon serbisu ka osan? Fó toʼok ezemplu.

12 Ezemplu ida tan mak haklaken-naʼin ida neʼebé seidauk hetan batizmu iha rai-Serra Leoa, naran Thomas. Hanoin toʼok kona-ba ninia situasaun. Nia serbisu nuʼudar mestre, maibé nia seidauk simu ninia saláriu besik tinan ida. Atu simu osan neʼe, nia presiza bá hasoru diretór eskola. Maibé diretór neʼe mak ulun-naʼin igreja ida, no nia hatete ba Thomas katak Testemuña ba Jeová sira-nia fiar mak kontra malu ho igreja nia fiar, no haruka Thomas atu husik ninia fiar se nia lakohi lakon serbisu. Thomas hili atu para serbisu maski nia lakon osan neʼebé eskola deve besik tinan ida ona. Maibé, depois neʼe, nia hetan fali serbisu seluk neʼebé atu hadiʼa rádiu no telemovel. Ezemplu hanesan neʼe, no mós ezemplu barak seluk tan, hatudu duni katak se ita tau fiar ba Jeová, ita la presiza taʼuk katak ita sei kuran buat neʼebé ita presiza. Tanba Jeová mak kria buat hotu no sempre proteje ninia povu, ita hatene duni katak nia sei tau matan ba ita.

13. Tanbasá mak irmaun-irmán sira neʼebé hela iha rai neʼebé kiak uza sira-nia tempu barak liu atu haklaken?

13 Irmaun-irmán neʼebé hela iha rai neʼebé kiak, sira barak uza sira-nia tempu barak liu atu haklaken. Tanbasá? Sukursál ida esplika katak ema barak la iha serbisu, entaun, sira iha tempu barak atu estuda Bíblia iha loron. Irmaun-irmán sira mós iha tempu barak liu atu haklaken. Liután neʼe, fasil ba ema neʼebé moris iha situasaun susar atu simu katak ita moris iha loron ikus sira. Iha rai ida seluk, haklaken-naʼin barak iha estuda Bíblia tolu ka liu. Misionáriu ida neʼebé serbí tinan 12 ona iha rai neʼe hatete katak irmaun-irmán sira uza tempu barak liu atu haklaken no estuda Bíblia ho ema tanba sira moris ho simples no ladún iha buat ruma neʼebé hanetik sira atu bá haklaken.

14. Iha dalan saida deʼit mak Maromak proteje ninia atan sira?

14 Jeová promete katak nia sei ajuda, proteje, no salva ninia atan sira nuʼudar grupu ida, no ita tau fiar ba promete neʼe. (Sal 37:28; 91:1-3) Ema neʼebé moris liu ‘terus boot’ mak ema-lubun boot duni. (Apok 7:9, 14) Entaun, durante loron ikus sira-neʼe, Jeová sei proteje nafatin ninia atan sira hodi la husik buat ida atu halakon ninia povu. Jeová mós proteje sira hodi fó buat hotu neʼebé sira presiza atu tahan hasoru susar oioin no hametin sira-nia relasaun ho nia. No iha Armagedon, Jeová sei salva ninia atan sira-nia moris.

“OH, JEOVÁ, HANORIN HAʼU KONA-BA ITA-NIA DALAN”

15, 16. Oinsá mak halo tuir Maromak nia hanorin lori rezultadu diʼak ba ita? Fó toʼok ezemplu.

15 Se ita hakarak hatudu aten-brani, ita presiza nafatin simu Maromak nia hanorin. David hatete: “Oh, Jeová, hanorin haʼu kona-ba Ita-nia dalan, no lori haʼu iha dalan loos.” (Sal 27:11) Hodi simu Maromak nia hanorin, ita presiza buka-hatene no halo tuir buat neʼebé Bíblia hatete no matadalan sira neʼebé mai husi Jeová nia organizasaun. Porezemplu, irmaun-irmán barak halo sira-nia moris sai simples liu hodi selu hotu sira-nia deve no faʼan sasán neʼebé sira la presiza. Tan neʼe, kuandu situasaun ekonomia sai aat, sira ladún iha problema kona-ba osan. Duké uza tempu barak atu manán osan hodi hola buat neʼebé sira la presiza, sira bele uza tempu barak liu atu haklaken. Entaun, ita hotu presiza husu ba ita-nia an: ‘Haʼu prontu ka lae, atu halo tuir buat hotu neʼebé haʼu lee iha Bíblia no livru sira neʼebé mai husi atan laran-metin no matenek maski dala ruma haʼu sente susar atu halo tuir?’—Mt 24:45.

16 Kuandu ita halo tuir Jeová nia hanorin no ninia matadalan iha ita-nia moris, ita la iha razaun atu sente taʼuk. Porezemplu, irmaun ida neʼebé serbí nuʼudar pioneiru regulár iha Estadus Unidus, nia koko atu hetan pozisaun ida iha ninia serbisu-fatin hodi nia no ninia família bele kontinua pioneiru, maibé ninia xefe hatete katak nia sei la hetan pozisaun neʼe tanba nia la bá universidade. Se ema hatete hanesan neʼe ba ita, ita sente katak ita halo desizaun sala atu serbí nuʼudar pioneiru duké bá universidade ka lae? Maibé liutiha semana rua, xefe neʼe lakon ninia serbisu no xefe ida seluk husu ba irmaun neʼe kona-ba ninia hakarak. Irmaun neʼe hatete katak nia ho ninia feen uza tempu barak atu halo serbisu haklaken nuʼudar Testemuña ba Jeová no sira hakarak kontinua serbisu haklaken neʼe. Antes irmaun neʼe koʼalia tan buat ruma, xefe neʼe hatete: “Haʼu haree duni katak ó la hanesan ho ema seluk! Kuandu haʼu-nia aman moras todan besik atu mate, ó-nia maluk naʼin-rua mai vizita haʼu-nia aman loron-loron atu lee Bíblia ba nia. Iha tempu neʼebá, haʼu promete ba haʼu-nia an katak se haʼu iha oportunidade atu ajuda Testemuña ba Jeová, haʼu sei halo nuneʼe.” Loron tuirmai, irmaun neʼe hetan pozisaun neʼebé xefe ida uluk nian lakohi fó ba nia. Sin, kuandu ita tau uluk Jeová nia hakarak iha ita-nia moris, Jeová sei halo tuir ninia promete hodi fó buat neʼebé ita presiza iha ita-nia moris.—Mt 6:33.

HAMETIN ITA-NIA FIAR NO ESPERANSA

17. Saida mak ajuda ita atu la taʼuk kona-ba futuru?

17 David nia liafuan ajuda ita atu hatene katak importante tebes atu hametin ita-nia fiar no esperansa. Nia dehan katak se nia la “iha fiar atu haree Jeová nia laran-diʼak”, nia sei la iha esperansa ida. (Sal 27:13) Se ita la iha esperansa husi Maromak no la hatene buat neʼebé ita foin estuda iha Salmo 27 karik, ita-nia moris sei sai oinsá loos? Tan neʼe, mai ita nafatin halo orasaun ba Jeová atu nia fó forsa mai ita iha loron ikus sira-neʼe no salva ita iha loron Armagedon.—Lee Salmo 27:14. *

[Nota–rodapé]

^ par. 5 Salmo 27:2, 3: “Kuandu ema aat sira ataka haʼu hodi halakon haʼu nuʼudar haʼu-nia funu-balun no haʼu-nia inimigu, sira rasik mak sidi no monu. Maski tropa sira monta tenda atu hasoru haʼu, haʼu-nia laran sei la taʼuk. Maski tropa sira halo funu kontra haʼu, haʼu sei nafatin tau fiar ba nia.”

^ par. 7 Salmo 27:4: “Haʼu husu ona buat ida ba Jeová, neʼe mak buat neʼebé haʼu hakarak duni, katak haʼu bele hela iha Jeová nia uma iha haʼu-nia moris tomak, atu haree Jeová nia laran-diʼak no atu hateke ba ninia templu ho laran-haksolok.”

^ par. 8 Salmo 27:6: “No haʼu-nia ulun sei sai aas liu fali haʼu-nia inimigu sira neʼebé haleʼu haʼu; no haʼu sei hasaʼe sakrifísiu haksolok nian iha ninia tenda, haʼu sei kanta no halo múzika ba Jeová.”

^ par. 17 Salmo 27:14: “Hein ba Jeová; sai aten-brani bá no halo metin ita-nia laran. Sin, hein ba Jeová.”

[Pergunta estudu nian]

[Dezeñu iha pájina 23]

David hetan aten-brani hodi hanoin filafali kona-ba oinsá mak Jeová salva nia

[Dezeñu iha pájina 25]

Kuandu ita hasoru susar ekonomia nian, diʼak atu haree ida-neʼe nuʼudar oportunidade atu aumenta serbisu haklaken