Skip to content

Skip to table of contents

Jeová mak Maromak neʼebé organiza ninia atan

Jeová mak Maromak neʼebé organiza ninia atan

“Basá Maromak laʼós Maromak runguranga nian, maibé Maromak dame nian.”—1 KORINTO 14:33.

1, 2. (a) Ulukliu, Jeová kria sé, no uza nia atu halo saida? (b) Oinsá ita bele hatene katak Jeová organiza anju sira ho didiʼak?

 JEOVÁ mak ita-nia Kriadór, no halo buat hotu iha dalan neʼebé la runguranga. Ulukliu, nia kria ninia Oan-Mane mesak. Bíblia bolu Oan neʼe nuʼudar “Liafuan” tanba nia sai lia-naʼin neʼebé hatoʼo Maromak nia liafuan. Bíblia dehan: “Horiuluk kedas iha ida neʼebé bolu nuʼudar Liafuan, no Liafuan neʼe hamutuk ho Maromak.” Liafuan neʼe serbisu ho Jeová iha lalehan durante tinan rihun ba rihun. Bíblia hatete: “Liuhusi nia mak buat hotu mosu, no la iha buat ida neʼebé mosu se la liuhusi nia.” Bainhira Jeová haruka Liafuan neʼe toʼo mai rai hodi moris nuʼudar ema perfeitu naran Jesus Kristu, nia ho laran halo tuir ninia Aman nia hakarak.—João 1:1-3, 14.

2 Antes toʼo mai rai, Jesus serbisu nuʼudar Maromak nia “badain”. (Provérbios [Amsal] 8:30) Liuhusi Jesus, Jeová kria anju sira rihun ba rihun iha lalehan. (Koloso 1:16) Kona-ba anju sira-neʼe, Bíblia dehan: “Iha rihun ida dala rihun ida neʼebé serbí [Jeová], no rihun sanulu dala rihun sanulu neʼebé hamriik iha nia futar oin.” (Daniel 7:10) Tuir Bíblia, Jeová nia anju sira mak hanesan “tropa” neʼebé organiza didiʼak.—Salmo (Mazmur) 103:21.

3. Fitun no planeta sira iha maizumenus hira? Oinsá mak fitun sira-neʼe organiza ho didiʼak?

3 Jeová mós kria fitun no planeta barak tebetebes toʼo la bele sura. Fitun sira-neʼe maizumenus hira? Tuir jornál ida iha Estadus Unidus naran Chronicle, agora sientista sira fiar katak fitun sira-neʼe sura hamutuk “sestiliaun atus tolu. . . . Númeru neʼe iha zero hamutuk 23.” (300.000.000.000.000.000.000.000) Entaun, fitun sira-neʼe namkari ho runguranga ka lae? Lae, sira organiza ho didiʼak iha grupu neʼebé bolu galáksia. Galáksia ida-idak iha fitun biliaun toʼo triliaun. Maibé galáksia sira mós organiza hamutuk hodi sai grupu neʼebé boot liután.

4. Oinsá ita bele hatene katak Maromak mós organiza ninia atan sira iha rai?

4 Sin, iha lalehan, anju ho fitun no planeta sira organiza iha dalan neʼebé diʼak tebes. (Isaías [Yesaya] 40:26) Tan neʼe, ita bele fiar katak Jeová mós organiza ho didiʼak ninia atan sira iha rai. Nia halo nuneʼe hodi sira bele halaʼo ninia serbisu neʼebé importante. Entaun, mai ita haree ezemplu balu husi Bíblia neʼebé hatudu katak Jeová sempre hamutuk ho ninia povu no nia “laʼós Maromak runguranga nian, maibé Maromak dame nian”.—Lee 1 Korinto 14:33, 40.

MAROMAK ORGANIZA NINIA POVU IHA TEMPU ULUK

5. Saida mak hanetik Maromak nia hakarak atu halo mundu tomak sai paraízu?

5 Bainhira Jeová kria mane no feto primeiru, nia hatete ba sira: “Iha oan no bei-oan bá no sai barak, no halo mundu nakonu, no tau matan mundu tomak, no domina ikan iha tasi no manu sira neʼebé semo iha lalehan no kriatura hotu neʼebé book an iha mundu.” (Gênesis [Kejadian] 1:28) Jeová la kria kedas ema barak dala ida deʼit. Ninia hakarak mak Adão ho Eva atu iha oan, hodi sira-nia família aumenta ba beibeik atu halo nakonu mundu no haluan paraízu iha mundu tomak. Maibé tanba Adão ho Eva la halo tuir ona, ida-neʼe hanetik Maromak nia hakarak ba tempu balu. (Gênesis [Kejadian] 3:1-6) Lakleur, “Jeová haree katak ema nia hahalok aat sai barak iha rai no ema nia hanoin hotu iha ninia laran sempre aat”. Ikusmai, “rai sai aat ona” no “nakonu ho violénsia”. Tan neʼe, Maromak deside atu halakon buat aat hotu hodi hatún udan boot no halo rai tomak nabeen.—Gênesis (Kejadian) 6:5, 11-13, 17.

6, 7. (a) Tanbasá mak Jeová salva Noé? (Haree dezeñu iha pájina 21.) (b) Saida mak akontese ba ema neʼebé la rona ba Noé nia avizu?

6 Maibé Maromak la halakon ema hotu ho Rai-Nabeen neʼe. Iha Jeová nia haree, Noé mak “ema neʼebé laran-loos” no “laʼo ho Maromak”. Jeová haruka Noé atu halo ró boot hodi fó matadalan hotu neʼebé nia presiza atubele salva nia ho ninia família no animál sira. (Gênesis [Kejadian] 6:8, 9, 14-16) Noé ho ninia família halo tuir duni buat hotu neʼebé Jeová haruka. Ikusmai, bainhira sira ho animál tama ona iha ró laran, “Jeová taka odamatan”.—Gênesis (Kejadian) 7:5, 16.

7 Antes neʼe, Noé fó avizu ba ema seluk kona-ba Rai-Nabeen, maibé sira la rona. (2 Pedro 2:5) Iha tinan 2370 molok Kristu, Jeová halo Rai-Nabeen hodi “halakon buat hotu neʼebé moris iha rai” maibé salva Noé ho ninia família neʼebé tama iha ró laran. (Gênesis [Kejadian] 7:23) Ema hotu ohin loron mak bei-oan husi Noé, ninia oan sira ho sira-nia feen. Maibé ema neʼebé la rona ba Noé nia avizu lakon sira-nia moris.

Ema naʼin-ualu neʼebé halo tuir buat neʼebé Maromak organiza hetan salvasaun husi Rai-Nabeen (Haree parágrafu 6, 7)

8. Kuandu Maromak haruka ema Izraél atu tama iha rai neʼebé Nia promete, Nia organiza sira oinsá?

8 Tinan 800 liu tiha husi tempu Rai-Nabeen, Maromak organiza ema Izraél nuʼudar nasaun ida. Ninia arranju neʼe kona sira-nia moris tomak, liuliu sira-nia adorasaun. Porezemplu, Jeová organiza grupu amlulik nian no ema Levi nian, no nia mós organiza grupu feto balu hodi “serbí iha odamatan atu tama ba tenda reuniaun nian”. (Êxodo [Keluaran] 38:8) Maibé liutiha tempu balu, bainhira Jeová haruka nasaun Izraél atu bá hela iha rai-Kanaán, sira sai taʼuk no lakohi bá. Tan neʼe, Jeová hatete ba sira: ‘Imi ida sei la tama iha rai neʼebé haʼu jura atu imi sei hela, só Caleb no Josué deʼit mak bele tama.’ Josué ho Caleb deʼit mak hatoʼo liafuan diʼak bainhira bá hafuhu rai neʼebé Maromak promete. (Números [Bilangan] 14:30, 37, 38) Ikusmai, Jeová fó knaar ba Josué atu dirije ema Izraél. (Números [Bilangan] 27:18-23) Kuandu sira besik ona atu tama iha rai-Kanaán, Jeová hatete ba Josué: “Sai aten-brani no forsa bá. Keta taʼuk ka nakdedar, tanba Jeová ó-nia Maromak hamutuk ho ó iha fatin neʼebé deʼit neʼebé ó bá.”—Josué (Yosua) 1:9.

9. Rahab sente oinsá kona-ba Jeová no Ninia povu?

9 Maromak Jeová sempre hamutuk ho Josué iha fatin neʼebé deʼit. Porezemplu, iha tinan 1473 molok Kristu, ema Izraél sira toʼo ema Kanaán nia sidade ida naran Jerikó. Josué haruka espiaun naʼin-rua atu hafuhu sidade neʼe, no iha neʼebá sira hasoru feto ida naran Rahab, neʼebé moris nuʼudar feto-aat. Kuandu mane sira iha sidade Jerikó buka espiaun sira-neʼe atu kaer, Rahab subar sira iha ninia uma-kakuluk. Rahab hatete ba sira: “Haʼu hatene duni katak Jeová sei fó rai neʼe ba imi, . . . tanba ami rona kona-ba oinsá Jeová hamaran bee iha Tasi Mean iha imi-nia oin . . . no saida mak imi halo ba ema Amori nia liurai naʼin-rua.” Nia hatutan tan: “Jeová imi-nia Maromak mak Maromak iha lalehan iha leten no iha rai iha okos.” (Josué [Yosua] 2:9-11) Rahab ho ninia família apoia povu Izraél nuʼudar Jeová nia organizasaun iha tempu neʼebá. Tan neʼe, kuandu ema Izraél manán sidade Jerikó, Jeová salva Rahab ho ninia família. (Josué [Yosua] 6:25) Sin, Rahab hamtaʼuk Jeová no Ninia povu.

MAROMAK NIA ORGANIZASAUN IHA APÓSTOLU SIRA-NIA TEMPU

10. Ba ulun-naʼin relijiaun judeu sira, Jesus hatete saida? Tanbasá?

10 Bainhira Josué lori ema Izraél halo funu hasoru ema iha rai-Kanaán, sira manán sidade barak. Maibé ikusmai, ema Izraél sai toman atu la halo tuir Jeová nia ukun-fuan. Durante tinan atus ba atus toʼo Jesus nia tempu, sira nafatin ulun-toos hodi lakohi halo tuir Jeová no ninia profeta sira. Tan neʼe mak Jesus bolu sira iha Jeruzalein nuʼudar ‘ema neʼebé oho profeta sira’. (Lee Mateus 23:37, 38.) Jeová la simu ona ulun-naʼin relijiaun judeu sira tanba sira la laran-metin ba nia. Jesus hatete ba sira: “Maromak nia Ukun sei foti tiha husi imi no fó fali ba nasaun neʼebé halo tuir ninia hakarak.”—Mateus 21:43.

11, 12. (a) Oinsá mak Jeová hatudu katak nia komesa haraik bensaun ba organizasaun foun ida? (b) Sé-sé deʼit mak tama iha organizasaun foun neʼe?

11 Lakleur depois Jesus ramata ninia moris iha rai, Jeová husik tiha nasaun Izraél. Maibé neʼe la dehan katak Jeová la iha ona ninia organizasaun hodi halaʼo ninia hakarak iha rai. Nia komesa uza grupu foun husi ema neʼebé halo tuir Jesus Kristu nia hanorin, no grupu neʼe hahú husi loron Pentekostes iha tinan 33. Iha loron neʼe, Jesus nia dixípulu sira maizumenus ema naʼin-120 mak halibur iha sidade Jeruzalein no “derrepente deʼit tarutu ida mosu husi lalehan hanesan anin makaʼas, no uma laran tomak sai nakonu ho lian neʼe”. Tuirmai, sira haree “ahi-lakan sira neʼebé hanesan nanál, no neʼe tun hodi hela iha sira ida-idak nia leten, no sira hotu sai nakonu ho espíritu santu, no sira hahú koʼalia lia oioin hodi tuir buat neʼebé espíritu fó ba sira atu koʼalia”. (Apóstolu 2:1-4) Akontesimentu neʼe hatudu katak Jeová hamutuk ho Kristu nia dixípulu sira nuʼudar organizasaun foun.

12 Iha loron neʼebá kedas, maizumenus ema naʼin-3.000 mak tama iha Jeová nia organizasaun foun. Bíblia mós hatete katak “loron-loron Jeová kontinua lori ema barak tan neʼebé nia salva hodi sai dixípulu”. (Apóstolu 2:41, 47) Jesus nia dixípulu sira halaʼo ho didiʼak sira-nia serbisu haklaken. Bíblia dehan: “Maromak nia liafuan kontinua sai buras, no dixípulu kontinua aumenta barak tan iha Jeruzalein.” Ema barak neʼebé laran moos no “amlulik lubun mós sai fiar-naʼin”. (Apóstolu 6:7) Liután neʼe, bainhira Jeová komesa lori “ema husi nasaun seluk” atu tama iha kongregasaun kristaun, nia hatudu ho klaru katak nia sei apoia organizasaun foun neʼe.—Lee Apóstolu 10:44, 45.

13. Maromak nia organizasaun foun presiza halaʼo serbisu saida?

13 Kristu nia dixípulu sira la duvida kona-ba serbisu neʼebé Maromak fó ba sira. Jesus rasik mós hatudu ezemplu diʼak. Lakleur depois hetan batizmu, nia hahú kedas haklaken Maromak nia “Ukun lalehan nian”. (Mateus 4:17) Jesus mós hanorin ninia dixípulu sira atu halo serbisu neʼe. Nia hatete: “Imi sei sai haʼu-nia sasin iha Jeruzalein, iha Judeia tomak no iha Samaria, no toʼo rai nia rohan.” (Apóstolu 1:8) Jesus nia dixípulu sira hatene ho klaru kona-ba buat neʼebé sira tenke halo ka lae? Sin! Loron ida, Paulo ho Barnabé hatete ba ema judeu sira katak Jesus nia dixípulu sira sei hahú haklaken ba nasaun seluk. Sira hatete: “Jeová haruka ami ho liafuan sira tuirmai neʼe: ‘Haʼu hili ona ó nuʼudar naroman ba nasaun sira atu ó lori salvasaun ba mundu tomak.’” (Apóstolu 13:14, 45-47) Husi apóstolu sira-nia tempu toʼo ohin loron, Maromak nia organizasaun fó-hatene ba ema seluk kona-ba buat neʼebé Jeová halo atu salva ema.

JEOVÁ NIA ATAN SIRA LA LAKON SIRA-NIA MORIS

14. Saida mak akontese ba sidade Jeruzalein? Sé mak hetan salvasaun?

14 Ema judeu barak la simu liafuan diʼak no lakohi rona ba Jesus nia avizu kona-ba susar boot neʼebé sei kona sidade Jeruzalein. Nia dehan: “Kuandu imi haree soldadu sira haleʼu Jeruzalein, imi hatene bá katak nia besik ona atu lakon. Iha oras neʼe, ema neʼebé iha Judeia presiza halai ba foho, no sira neʼebé iha sidade laran tenke sai, no sira neʼebé iha toʼos labele tama fali ba sidade.” (Lucas 21:20, 21) Buat neʼebé Jesus fó-hatene nanis sai loos duni. Ema judeu sira kontra hasoru ema Roma, no iha tinan 66, tropa Roma haleʼu sidade Jeruzalein no besik atu ataka, maibé derrepente deʼit tropa neʼe fila fali ba sira-nia rai, no ida-neʼe loke dalan ba Jesus nia dixípulu sira atu halai sai husi Jeruzalein no Judeia. Sira barak hakur Mota Jordaun hodi halai ba foho. Ikusmai iha tinan 70, tropa Roma fila fali mai no halakon sidade Jeruzalein. Maibé, ema kristaun neʼebé halo tuir Jesus nia avizu hetan salvasaun.

15. Iha apóstolu sira-nia tempu, tanbasá mak kristaun sira aumenta ba beibeik?

15 Iha apóstolu sira-nia tempu, maski ema kristaun sira-nia fiar hetan koko iha dalan oioin no hasoru terus husi ema neʼebé kontra lia-loos, maibé sira aumenta ba beibeik. (Apóstolu 11:19-21; 19:1, 19, 20) Tanbasá? Tanba Maromak mak fó bensaun ba kongregasaun kristaun.—Provérbios (Amsal) 10:22.

16. Ema kristaun hotu iha apóstolu sira-nia tempu tenke halo saida deʼit?

16 Atu hametin sira-nia fiar no unidade iha kongregasaun, ema kristaun hotu iha tempu neʼebá tenke hakaʼas an. Sira presiza estuda Bíblia, tuir reuniaun beibeik no haklaken ho badinas. Kongregasaun sira iha tempu neʼebá sempre organiza ho didiʼak no iha mós katuas no atan ba kongregasaun sira neʼebé badinas hodi ajuda ema kristaun sira. (Filipe 1:1; 1 Pedro 5:1-4) Sira mós hetan laran-manas husi katuas sira neʼebé iha knaar atu vizita kongregasaun sira, hanesan Paulo. (Apóstolu 15:36, 40, 41) Kuandu ita haree oinsá ita-nia adorasaun ohin loron mak hanesan deʼit ho ema kristaun iha apóstolu nia tempu, ida-neʼe furak no halo ita kontente. Sin, ita agradese tebes tanba Jeová sempre organiza ninia atan sira! a—Haree nota iha kraik.

17. Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba saida?

17 Ita moris iha loron ikus sira, no lakleur tan Satanás nia mundu sei lakon. Maibé Maromak nia organizasaun parte rai nian laʼo daudauk ba oin, lalais liu fali uluk. Oinsá ho ita? Ita mós laʼo ba oin hamutuk ho Jeová nia organizasaun ka lae? Iha lisaun tuirmai, ita sei haree oinsá mak ita bele halo nuneʼe.

a Lee informasaun husi Menara Pengawal, 15 Jullu 2002, “Orang Kristen Menyembah dengan Roh dan Kebenaran” no “Mereka Terus Berjalan dalam Kebenaran”. Atu buka-hatene liután kona-ba Maromak nia organizasaun parte rai nian ohin loron, ita bele lee broxura Sé mak Halo Jeová nia Hakarak Ohin Loron?