Skip to content

Skip to table of contents

Caim nia feen husi neʼebé?

Caim nia feen husi neʼebé?

Lee-naʼin nia pergunta . . .

Caim nia feen husi neʼebé?

▪ “Se Adão no Eva iha oan naʼin-rua, naran Caim no Abel, Caim nia feen husi neʼebé?” Dala ruma, ema husu pergunta neʼe tanba hakarak koko, sira hanoin katak Bíblia la fó resposta. Maibé Bíblia fó informasaun neʼebé loloos hatán pergunta neʼe.

Gênesis kapítulu 3 no 4 fó informasaun tuirmai: (1) Eva mak “inan ba ema hotu neʼebé moris”. (2) Husi tempu neʼebé Caim moris, tinan barak liu tiha mak nia oho ninia alin Abel. (3) Depois Maromak duni Caim, nia sai “ema neʼebé laʼo-lemo rai no halai husi ema seluk” tanba taʼuk katak “ema ruma” bele oho nia. (4) Maromak tau sinál ida atu proteje Caim, ida-neʼe hatudu katak ninia alin sira ka família seluk karik sei koko atu oho nia. (5) “Depois”, Caim halo relasaun seksuál ho ninia feen iha rai “neʼebé hanaran rai Halai nian”.—Gênesis 3:20; 4:3, 12, 14-17.

Husi informasaun iha leten, ita bele haree katak Caim nia feen mak Eva nia oan ka bei-oan, neʼebé moris iha data neʼebé ita la hatene. Gênesis 5:4 hatete katak Adão moris toʼo tinan 930, no nia “sai aman ba oan-mane no oan-feto sira”. Bíblia la hatete katak Caim nia feen mak ninia alin-feto. Tuir loloos, tanba Bíblia temi kona-ba Caim nia feen depois Caim halai tiha, ida-neʼe hatudu katak karik tempu toʼo ba Adão no Eva atu iha bei-oan sira. Nuneʼe, feto neʼebé sai Caim nia feen mak Eva nia oan ka bei-oan ida. Tan neʼe mak livru ida kona-ba Bíblia (The Amplified Old Testament) hatete katak Caim nia feen mak “Adão nia oan ka bei-oan ida”.

Maizumenus tinan atus rua liubá, matenek-naʼin ida kona-ba Bíblia naran Adam Clarke hatete katak Maromak tau sinál ida ba Caim tanba nia taʼuk ema sei oho nia. Tuir Adam Clarke, Caim taʼuk tanba iha tempu neʼebá iha ona jerasaun barak husi Adão nia bei-oan sira, ema barak neʼebé toʼo atu “harii aldeia balu”.

Ohin loron, susar ba kultura balu atu simu katak Adão nia oan-mane sira kaben ho Adão nia oan-feto sira; ka Caim kaben ho ninia alin-feto ida ka sobriña ida. Baibain ema la simu ida-neʼe tanba sira-nia kultura bandu, ka tanba ema taʼuk oan sira sei moris ho problema isin. Maski nuneʼe, ema naran F. LaGard Smith hatete: “Klaru katak Adão nia oan sira kaben ho sira-nia maun, biin ka alin. Sira halo ida-neʼe maski iha futuru, jerasaun neʼebé tuir sira sente katak ida-neʼe la diʼak.” (The Narrated Bible in Chronological Order) No Bíblia mós hatudu katak kuandu Maromak fó ninia Ukun-Fuan ba nasaun Izraél liuhusi Moisés iha tinan 1513 molok Kristu mak Maromak foin bandu relasaun seksuál entre família neʼebé sei iha raan ida deʼit.—Levítico 18:9, 17, 24.

Ohin loron, ita dook tinan rihun ba rihun husi moris perfeitu hanesan Adão no Eva iha, iha tempu neʼebá. Ohin loron kuandu ema kaben ho sira-nia família besik, sira bele iha oan neʼebé hetan problema iha isin tanba inan-aman nia jene, maibé karik iha tempu neʼebá la iha problema kona-ba ida-neʼe. Liután neʼe, relatóriu foun balu kona-ba ema nia jene, hanesan ida neʼebé hakerek iha livru Journal of Genetic Counseling, hatudu katak kuandu ema neʼebé kaben ho tuananga, ladún iha perigu kona-ba hetan oan ho problema iha isin, maski ema barak fiar katak iha perigu boot. Ida-neʼe hatudu katak durante Adão nia tempu no mós antes Noé nia tempu, karik ema ladún hanoin kona-ba problema neʼebé mosu tanba kaben ho família besik. Tan neʼe, ita bele fiar katak Caim nia feen mak feto ida husi ninia família sira.