Skip to content

Skip to table of contents

Hakarak hatene?

Hakarak hatene?

Hakarak hatene?

Iha Jesus nia tempu, oinsá mak ulun-naʼin relijiaun sira-nia hanoin kona-ba ema neʼebé la eskola boot?

Iha Jesus nia tempu, ulun-naʼin relijiaun sira no ema boot sira iha rai-Israel, la gosta ema neʼebé la eskola boot. Ema fariseu hatete kona-ba sira: “Ema-lubun boot neʼe neʼebé la hatene ukun-fuan hetan malisan bá!”—Joao 7:49.

Tuir livru sira-neʼebé ema matenek sira hakerek, ulun-naʼin relijiaun no ema boot sira hatún ema neʼebé la eskola boot hodi bolu sira ‘am ha’árets’, ka “ema rai-naʼin”. Foufoun, liafuan neʼe ema uza iha dalan neʼebé hatudu respeitu kuandu koʼalia kona-ba ema husi fatin ida, inklui ema kiak ka ema neʼebé iha naran-boot.—Gênesis (Kejadian) 23:7, 2 Reis (Raja-Raja) 23:35; Ezequiel (Yehezkiel) 22:29.

Maibé, iha Jesus nia tempu, liafuan neʼe ema uza kuandu koʼalia kona-ba sira neʼebé la hatene Moisés nia Ukun-Fuan, ka ema neʼebé la tuir amlulik judeu sira-nia kostume hotu-hotu. Livru seluk neʼebé ema judeu hakerek, fó avizu atu labele hela iha ema am ha’árets ida nia uma. Tuir livru ensiklopédia ida (The Encyclopedia of Talmudic Sages), mestre ida ho naran-boot, Rabbi Meir, nia hanorin hanesan neʼe: “Kuandu aman ida fó ninia oan-feto atu kaben ho ema am ha’árets ida, neʼe hanesan nia kesi nia oan-feto no fó ba leaun nia ibun.” Livru Talmude temi fali amlulik ida seluk neʼebé hatete katak “ema neʼebé la eskola boot sei la hetan moris-hiʼas”.

Iha Bíblia laran, naran César iha arti saida?

Naran César mak apelidu ba Gaio Júlio César, neʼebé sai liurai ba nasaun Roma iha tinan 46 molok Kristu. Iha liurai seluk neʼebé ukun Roma tuir nia mós uza naran César, inklui liurai tolu neʼebé temi iha Bíblia laran, porezemplu, Augusto, Tibério no Claúdio.—Lucas 2:1; 3:1; Apostolu 11:28.

Iha tinan 14 liutiha Kristu, Tibério sai liurai, no nia ukun durante tempu neʼebé Jesus halaʼo ninia serbisu haklaken. Nia mak liurai neʼebé ukun kuandu Jesus hatán ema nia pergunta kona-ba selu impostu, hodi dehan: “Fó fali ba César buat neʼebé César nian; no ba Maromak buat neʼebé Maromak nian!” (Marcos 12:17) Entaun, Jesus nia liafuan sira-neʼe la’ós deʼit kona-ba liurai Tibério. Maibé liafuan “César” reprezenta governu iha tempu neʼebá.

Maizumenus iha tinan 58, kuandu apóstolu Paulo sente katak ninia kazu la hetan justisa, nia uza ninia direitu nuʼudar sidadaun Roma ida hodi husu atu bá toʼo César. (Apostolu 25:8-11) Hodi halo nuneʼe, Paulo la husu atu ba toʼo Nero, neʼebé ukun daudaun, maibé nia hakarak atu bá hetan tesi-lia iha tribunál neʼebé aas liu iha nasaun Roma.

Kuandu tempu liu ba daudaun, naran César iha ligasaun ho sira neʼebé ukun. No maski liurai hotu iha Roma iha tempu neʼebá mate ona, maibé naran neʼe ema uza nafatin nuʼudar títulu deʼit ba sira neʼebé ukun.

[Dezeñu iha pájina 31]

Denáriu osan-mutin neʼebé iha Tibério nia oin