Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

TOKO FAHA-13

Ty Fivazohoan’Andrianagnahare ty Aigne

Ty Fivazohoan’Andrianagnahare ty Aigne
  • Akore ty fivazohoan’Andrianagnahare ty aigne?

  • Akore ty fivazohoa’e ty fagnafahagne ajaja?

  • Akore ty atao mba hiambenagne ty aigne?

1. Ia ty namboatse ze raha miaigne?

HOE ty Jeremia mpitoky: “I Jehovah ro Andrianagnahare vata’e. Andrianagnahare velogne reke.” (Jeremia 10:10) I Jehovah Andrianagnahare ka ty namboatse ze raha miaigne. Hoe ty reha ze raha an-dagnitse agne namboare’e: “Ihe ro namboatse ze kila raha iaby naho zoton’arofo’o ty naha eo naho ty namboaragne aze.” (Apokalypsy 4:11) Hoe ty Davida Mpanjaka naho fa nitsiriry an’Andrianagnahare: “Ihe ty niboaha o aigneo.” (Salamo 36:9) Raha nimein’Andrianagnahare o aigneo.

2. Inogne iaby ty raha nimein’Andrianagnahare hivelomantikagne?

2 Magnomey ze raha hivelomantikagne ka ty Jehovah. (Asan’ny Apostoly 17:28) Magnomey antikagne hanen-kohanegne, rano hinomegne, tioke hiaignagne, vaho tane hitobohagne reke. (Vakio Asan’ny Apostoly 14:15-17.) Namboatse izay reke mba hahasoasoa ty fiaignantikagne. Faie toko’e hianatse naho hagnorike ze raha andilia’e tikagne mba hisy tsiro’e amantikagne ty fiaignagne.—Isaia 48:17, 18.

KO ATAO AMBANEN-DRAHA TY AIGNE

3. Akore ty ahafantaragne fa nihejen’Andrianagnahare ty famonoagne i Abela?

3 Teàn’Andrianagnahare tsy hanao ambanen-draha ty aigne tikagne. Ndra ty fiaintikagne zay ndra ty fiay ty ndaty hafa. Nente-kaboseke taman-drahalahi’e Abela ty Kaina, ana i Adama naho i Eva. Nampitao aze ty Jehovah fa va’e hahavy aze hanao hakeo bey ty fanoa’e izay. Tsy nidarea i Kaina i fampitaogney fa ‘namofoke an-drahalahi’e Abela reke sady namono aze.’ (Genesisy 4:3-8) Izay ty nahavy i Jehovah nanaze i Kaina.—Genesisy 4:9-11.

4. Akore ty namatopatohan’Andrianagnahare tamy ty Lily i Mosesy fa sarobily vata’e ty aigne?

4 Nagnomey lily o Isiraelitao ty Jehovah, tagnarivo tao’e tafara atoy, mba hahafale aze ty fanompoa iareo. Lily i Mosesy ty nanognonagne aze fa i Mosesy mpitoky ty nampiasae’e naho fa nagnomey aze reke. Rinehake ao tie: “Ko mamono ndaty.” (Deoteronomia 5:17) Izay ty nahafantara o Isiraelitao tie sarobily aman’Andrianagnahare vata’e ty aigne, le tsy toko’e hanao ambanen-draha ty fiay ty ndaty hafa ka iareo.

5. Akore ty toko’e ho fiheverantikagne ty fagnafahagne ajaja?

5 Akore ka ty amy ty fiay ty ajaja mbe vesaregne? Rehafegne amy ty Lily i Mosesy ao ka fa tsy mete ty manao raha mahafate ty ajaja mbe vesaregne. Sarobily amy i Jehovah vata’e ndra ty fiay ty ajaja mbe vesaregne. (Vakio Eksodosy 21:22, 23; Salamo 127:3.) Ty dika izay tsy mete ty magnafake ajaja.

6. Inogne ty anto’e tsy alaignantikagne ndaty?

6 Akore ty toko’e ho fiheverantikagne ty fiay ty ndaty hafa naho tsy manao ambanen-draha ty aigne tikagne? Hoe ty Baiboly: “Ze malaigne ty rahalahi’e, le mpamono ndaty sady fa fanta’areo fa tsy misy mpamono ndaty managne i havelogne nainai’ey ama’ao.” (1 Jaona 3:15) Naho te ho velogne nainai’e tikagne, le toko’e hombotagne agnate fontikagne ao ty fankalaignagne fa izay ty mahavy o hampiarotegneo. (1 Jaona 3:11, 12) Mianara mifankatea tikagne.

7. Inogne iaby ty raha anoe o ndatio magnamaregne fa tsy midare ty aigne reke?

7 Akore ty anoroagne fa tsy manao ambanen-draha ty aigne tikagne? Tsy te ho mate ty ankamaroa o ndatio, faie manao raha va’e hahafate aze mba hifalefaleagne. Magnosoke paraky ndra jamala ty ila’e. Misy voka’e raty amy ty fiaignagne naho mahafate ty fanoagne izay. Tsy midare ty hamasigna ty aigne ze zatse manao o raha rehoe. Maloto ty fivazohoan’Andrianagnahare o raha rehoe. (Vakio Romanina 6:19; 12:1; 2 Korintianina 7:1.) Naho teàntikagne hampifale aze ty fanompoantikagne, le toko’e hisintahantikagne zay. Va’e ho sarotse ty fanoagne izay faie hagnampe antikagne ty Jehovah. Ho teà’e tikagne naho tsy manao ambanen-draha ty aigne nimei’e.

8. Inogne ty anto’e toko’e hitaoantikagne lognandro?

8 Tsy manao ambanen-draha ty aigne tikagne naho mitao tsy ho azon-doza. Tsy hanaotao fahatane tikagne ndra hanao fihisàgne magnoho-doza ndra tie mahafalefale antikagne ty mihisa aze. Hitao soa ka tikagne naho fa mandefa tognabile sady tsy manao fihisàgne maràgne. (Salamo 11:5) Izao ty lily nimein’Andrianagnahare o Isiraelitao, naho fa namboatse tragno etaze: “Naho fa magnoregne tragno vaovao rehe, le tsotaho hatae, hiarikatoke ty lavaranga’e ambone. Tsy mone hampité lio amy i tragno’oy rehe. Kera avao hisy ndaty ho tonta boake’ey.” (Deoteronomia 22:8) Magnorike ty fanoroagne agnate o lily iohoe ao rehe, naho fa mamboatse soa ty tohatse an-tragno’o ao mba tsy hisy hipolatitse naho ho tonta sady haratse. Naho managne tognabile rehe, le kolokolò soa tsy hagnoho-doza. Ambeno soa ty tragno’o naho ty tognabile’o mba tsy hagnoho-doza azo naho ty ndaty hafa.

9. Akore ty hiheverantikagne ty fiay ty biby naho toe midare ty aigne tikagne?

9 Akore ty toko’e hiheverantikagne ty fiay ty biby? Masigne amy i Mpamboatsey ty fiay o bibio. Engà’e hamono biby o ndatio ho hanegne, hamboaragne akanjo naho hiarovagne ty vatagne amy ty loza. (Genesisy 3:21; 9:3; Eksodosy 21:28) Faie tsy mete ty mampijale ndra mamono biby mba hifalefaleagne avao. Ze manao izay tsy midare ty hamasigna ty aigne.—Ohabolana 12:10.

TY MAHA SAROBILY TY LIO

10. Akore ty anoroan’Andrianagnahare fa misy ifandrambesa’e ty aigne naho ty lio?

10 Naho fa namono i Abela ty Kaina, le hoe ty Jehovah tama’e: “Inao ty lion-drahalahi’o mitoreo amako boake an-taney.” (Genesisy 4:10) Ty fiay i Abela o atao’e tihoe lio i Abelao. Nisazeagne ty Kaina fa namono i Abela. Le hoe mitoreo amy i Jehovah mba hanao raha vantagne ty lio i Abela ndra ty fiai’e. Fantatse tafara ty Ranobey faha i Noa fa nisy ifandrambesa’e ty lio naho ty aigne. Voa-katae naho agnagne sady voavoan-draha kidikidike avao ty nihane o ndatio taloha i Ranobeỳ. Nisaontsy tamy i Noa naho i ana’e rey ty Jehovah tafara i Ranobeỳ tie: “Hano’areo iaby ze biby velogne mihetseketseke. Atoloko anareo iaby reo, manahake ty nagnomeako anareo ty ahetse maintso.” Faie hoe ka reke tamy iareo: “Ao tsy hohane’areo ty nofotse mbe misy aigne, ndra mbe misy lio.” (Genesisy 1:29; 9:3, 4) Izay ty magnamaregne fa mifandrambe ty aigne naho ty lio, tie amy i Jehovah.

11. Nihejen’Andrianagnahare hatao akore o liò tamy ty andro faha i Noa?

11 Tsy homagne lio tikagne, naho toe midare ty aigne. Izao ty nandilia i Jehovah o Isiraelitao: “Fa naho misy ... mitsatsa mahazo biby hako ndra vorogne tsy faly hanegne, le haili’e an-taneo ty lio’e, vaho izay holembefa’e lemboke; ... izay ty nahavy ahy nirehake tamy ty tarana o Isiraelio tie: “Ko hanegne ty lio o nofotseo.” (Levitikosy 17:13, 14) Ndra tie fa 800 taogne taloha izay ty nandilian’Andrianagnahare i Noa voaloha’e tie ko homagne lio, le mbe nandrara izay avao ka reke tafara izay. Nazava ty teà i Jehovah hambara, nengà’e hihinan-kena ty mpanompo’e, faie rinara’e tsy hihinagne lio fa handembeke aze an-taneo. Naho fa nanao izay iareo le hoe nagneregne ty lio i bibỳ taman’Andrianagnahare.

12. Inogne ty lily miomba ty lio nimeigne tamy i fagnahy masigney sady mbe orihegne hatrake amy hinane zao?

12 Manahake izay avao ka ty raha andiliagne ty Kirisitianagne. Nivory o apositolio naho o mpiandraikitse kirisitianagne voaloha’eo, handineke ze lily horihe ty Kirisitianagne iaby. Izao ty hevetse nitapake: “Fa zoto i fagnahy masigney naho izahay ty tsy hanovogne raha mavesatse anareo, mandikoatse ty raha toe hambena’areo toagne: Falio’areo ty raha nanoagne sorogne boake amo masimasio, ty lio naho ty biby mate boboke vaho ty filagne ty ndaty tsy valy.” (Asan’ny Apostoly 15:28, 29; 21:25) Izay ty mahavy antikagne ho ‘faly lio.’ Hambagne avao ty falaignan’Andrianagnahare ty fanoagne masimasy, ty filagne ty ndaty tsy valy naho ty fifaliagne lio.

Hampizilike toake amy ty lalan-dio’o vao rehe naho ampifalie ty dokotera toake?

13. Nagnino ty ndaty faly lio ro tsy mipaoke hanjilihagne lio amy ty vata’e? Hazavao amy ty ohatse.

13 Mbe faly ka vao ty fanjilihagne lio amy ty vatagne? Eka. Intoy misy ohatse: Ampifalie ty dokotera toake rehe. Ty minogne toake avao vao ro tsy mete, fa tsy magninogne naho azilike amy ty lalan-dio’o i toakey? Tsy izay! Manahake izay ka ty fifaliagne lio. Tsy manjilike lio amy ty vatantikagne tikagne ndra atao akore ndra atao akore. Naho magnorike i lily manao tihoey tikagne tie falio ty lio, le tsy hagnenga ndra ia ndra ia hanjilike lio amy ty vatantikagne.

14, 15. Naho mirehake amy ty Kirisitianagne raike i dokoteray tie ho mate reke naho tsy anjilihagne lio, inogne ty raha toko’e hatao’e?

14 Akore ty toko’e hatao ty Kirisitianagne naho naratse mafe reke, le toko’e ho rasaegne? Akore ty atao naho mirehake i dokoteray tie ho mate reke naho tsy anjilihagne lio? Maregne fa tsy te ho mate reke. Te hiaro o aigne sarobily nimein’Andrianagnahareo reke, le hagneke ze fitsaboagne tsy anjilihagne lio. Hipay fitsaboagne tsy anjilihagne lio reke naho misy sady hagneke ze raha mahasolo lio.

15 Handika ty lilin’Andrianagnahare vao ty Kirisitianagne, amy izay miaigne elaela amy ty tontolo toy eto? Hoe ty Jesosy: “Ze te handrombake ty fiai’e ro hamoe aze fa ze mamoe ty fiai’e amy ty fagnorihagne ahy ro hahazo aze.” (Matio 16:25) Tsy te ho mate tikagne. Faie va’e tsy ho velogne nainai’e tikagne, naho tsy magnorike ty lilin’Andrianagnahare mba handrombahagne ty fiaintikagne. Mahilala tikagne, naho matoky tie vantagne ty lilin’Andrianagnahare. Toko’e hino tikagne fa, naho sagnatria mate, le hahatsiaro antikagne i Mpagnomey Aigney, naho fa hamelogne ty mate sady homei’e antikagne indraike i fiaigne sarobilỳ.—Jaona 5:28, 29; Hebreo 11:6.

16. Tapa-kevetse hanao inogne ty mpanompon’Andrianagnahare?

16 Tapa-kevetse ze mpanompon’Andrianagnahare tsy mivalike fa hagnorike ty lili’e miomba ty lio. Tsy hihinagne lio iareo ndra tie atao akore ty ahandro aze. Tsy hagneke hanjilihagne lio ka iareo mba hitsaboagne aze. * Matoky iareo fa mahafantatse ze mahasoa iareo i Andrianagnahare Mpamboatse lioy. Mino izay ka vao rehe?

RAHA RAIKE AVAO TY AMPIASAGNE LIO

17. Inogne avao ty nagnengà i Jehovah ampiasaegne ty lio tamy ty andro o Isiraelitao?

17 Nagnamafe ty Lily i Mosesy fa raha raike avao ty azo ampiasagne lio. Nandily o Isiraelitao ty Jehovah tie: “Amo o liò ao ty misy ty ay o nofotseo. Le fa nampanoeko anareo amy i alitaray ey o liò handiovagne ty hakeo’areo, fa mandio hakeo ty aigne ama’ao.” (Levitikosy 17:11) Nahazo famotsoran-keloke ze Isiraelita nanao hakeo, naho fa nanao sorogne biby vaho nampitete ty lio i bibỳ tamy i alitaray eo tamy i anjomba paralaỳ ao. Vaho tan-kaelà’e atoy ty nanoagne aze tamy i hazomangan’Andrianagnaharey ao. Sorogne avao ty nampiasà o Isiraelitao lio.

18. Inogne ty soa rambesentikagne amy ty nampitsopahagne ty lio i Jesosy?

18 Tsy manao sorogne biby sady tsy mampitsopake liom-biby ambone alitara eo sasa ty Kirisitianagne vata’e amy hinane zao fa tsy fehé ty Lily i Mosesy. (Hebreo 10:1) Mifanandrife amy ty sorogne sarobily nanoe i Jesosy Kirisity Anak’Andrianagnahare ty lio natsopa o Isiraelitao tamy i alitaray eo. Nianarantikagne tamy Toko faha-5 ao fa namoe ty fiai’e ho antikagne reke naho fa nagneke ty hampitsopahagne ty lio’e ho sorogne. Nandeha an-dagnitse agne reke tafara izay sady nanolotse indraike avao ho an’Andrianagnahare ty vily i lio’e natsopakey. (Hebreo 9:11, 12) Izay ty mahavy antikagne hahazo famotsoran-kakeo naho havelogne nainai’e. (Matio 20:28; Jaona 3:16) Tsy moramora ty nampiasagne o liò tamy izay! (1 Petera 1:18, 19) Tsy ho voarombake tikagne naho fa tsy mino tie sarobily vata’e ty lio natsopa i Jesosy.

Akore ty anoroa’o fa sarobily ama’o ty aigne naho ty lio?

19. Inogne ty raha toko’e hataontikagne naho te ho votsotse amy ty lio o ndatio?

19 Isaorantikagne ty nagnomea i Jehovah Andrianagnahare aigne antikagne! Tsy mandrisike antikagne hirehake amy ty ndaty hafa vao zay tie ho velogne nainai’e ka iareo naho mino ty sorogne nanoe i Jesosy? Himaneantikagne ty fanoagne izay naho mira hevetse amy i Jehovah tikagne, tie tsy moramora ty fiay o ndatio. (Vakio Ezekiela 3:17-21.) Naho manao soa o andraikitse iohoe tikagne, le hanahake i apositoly Paoly. Hoe reke: “Votsotse amy ty lio o ndaty iaby raho fa tsy mba nimahimahigne nirehake tama’areo ze zoton’arofon’Andrianagnahare.” (Asan’ny Apostoly 20:26, 27) Tsy manao ambanen-draha ty aigne vata’e tikagne naho fa mirehake amo o ndatio ty miomba an’Andrianagnahare naho ty raha safirie’e.

^ feh. 16 Naho mipay fagnazavagne miomba ty fitsaboagne mahasolo ty fanjilihagne lio rehe, le henteo ty peje 13-17 amy ty bokekele manao tihoe: Akore ty Andrombaha o Liò ty Fiai’o? (malagasy), naboa ty Vavaolombelo i Jehovah.