1, 2. a) Raha nimeigne manao akore ty sarobily ama’o? b) Inogne ty mahasarobily i solovoigney amy ze raha nimeigne azo iaby?

INOGNE ty raha fanjaka tsy misy hoe’e niazo’o amparake izay? Tsy ty halafo vili’e ty maha fanjaka aze. Tsy ty drala nilany ama’e ka ro amantaragne ty hasarobili’e. Faie naho fa mahasambatse azo sady paliae’o amy ty fiaigna’o ty raha nimeigne azo, le sarobily ama’o vata’e.

² Va’e maro ty raha irie’o ho meigne azo, faie raike avao ty miambake amy iareo iaby. Boake aman’Andrianagnahare o raha iohoe. Maro ty raha nimein’Andrianagnahare o ndatio, faie ty nanoagne solovoigne i Jesosy Kirisity ro raha fanjaka tsy misy hoe’e boake ama’e. (Vakio Matio 20:28.) Ho treantikagne amy ty toko toy atoagne, fa tsy misy raha sarobily nimeigne mihoatse i solovoigney, fa io ro hahasambatse azo sady paliae’o. Io ty nanoroa i Jehovah ty hatea’e azo.

3. Inogne o solovoigne zao, le inogne hey ty raha toko’e hazava amantikagne vaho izay ho fantantikagne ty maha sarobily aze?

³ Naho boriboriegne ty atao tihoe solovoigne, le raha  nanoe i Jehovah handrombahagne o ndatio amy ty tahigne naho ty fate. (Efesianina 1:7) Andao hey tikagne handineke ty raha niseho tamy i tonda i Edenay agne, amy izay ho azontikagne o fampianara ty Baiboly iohoe. Toko’e hazava amantikagne ty raha nafoe i Adama naho fa nanao hakeo reke. Izay tikagne vaho hahafantatse ty hasarobily i solovoigney.

4. Inogne ty raha soa niazo i Adama tamy tie mbe nivoririke ty fiaigna’e?

⁴ Naho fa namboatse i Adama ty Jehovah, le nagnomey aze raha fanjaka tsy misy hoe’e. Tsy inogne zay fa ty aigne voririke. Inogne ty raha fanjaka niazo i Adama boake amy izay? Voririke ty vata’e naho ty sai’e, le tsy ho narare, tsy ho niantetse vaho tsy ho nimate reke. Niambake ka ty nifilongoa’e tamy i Jehovah fa voririke reke. Mirehake ty Baiboly fa “anak’Andrianagnahare” reke. (Lioka 3:38) Ty dika izay nifandoetse amy i Jehovah Andrianagnahare reke, manahake ty anake lahilahy maloetse ty rae’e bey hatea. Nisaontsy tamo o ana’e iohoe ty Jehovah, le nagnomey iareo asa fanjaka naho nampahafantatse aze ze raha nandilia’e iareo.—Genesisy 1:28-30; 2:16, 17.

5. Inogne ty teà ty Baiboly horehafegne amy tihoe namboaregne manahake “ty vintan’Andrianagnahare” ty Adama?

⁵ Manahake “ty vintan’Andrianagnahare” ty namboaragne i Adama. (Genesisy 1:27) Tsy tihoe tie nitovy taman’Andrianagnahare ty fitsangana i Adama naho ty tarehe’e. Nianarantikagne tamy Toko 1 ao fa Fagnahy tsy trea maso ty Jehovah. (Jaona 4:24) Ty dika izay tsy nofotse naho lio ty vata’e. Ty dika tihoe manahake ty vintan’Andrianagnahare ty Adama, le nimeagne toetse manahake ty toetoen’Andrianagnahare reke naho fa namboaregne. Agnisa izay ty hatea, hilala, hatea raha vantagne naho ty ozatse. Nisy raha lahibey hafa ka nanahafa i Adama an-dRae’e: Nampifiliegne ze teà’e hatao reke. Ty dika izay tsy manahake ty lamasina namboaregne hanao raha raike avao ty Adama,  le tsy mete naho ampanoegne raha hafa. Ie raike avao ty nanapa-kevetse naho nijobogne ndra hanao ty soa ndra hanao ty raty. Ho nivelogne nainai’e tamy i tane Paradisay ao reke naho nijobogne hagnorike ty fagnanaran’Andrianagnahare.

6. Inogne ty raha nafoe i Adama naho fa tsy nagnorike ty fagnanaran’Andrianagnahare sady inogne ka ty voka izay tamy ty tarana’e?

⁶ Vinily i Adama lafo ty tsy fagnoriha’e ty fagnanaran’Andrianagnahare fa nafàtse reke hifateza’e. Nafoe’e agne ty ai’e voririke naho ty raha soa niazo’e naho fa nanagne hakeo reke. (Genesisy 3:17-19) Mampanahelo fa tsy managne aigne sarobily sasa ka ty tarana’e. Hoe ty Baiboly: “Mira amy ty nampiziliha o ndaty raike [Adama] hakeo amy ty tontolo toy, ty niziliha o fateo. Nizilike boake amo o tahigneo o fateo le mate iaby ze kila o ndaty fa sambe bey hakeo.” (Romanina 5:12) Sambe nandova hakeo boake amy i Adama ze kila ndaty. Izay ty mahavy ty Baiboly hirehake tie ‘navaro’ i Adama ho ndevo ty hakeo naho ty fate ty vatan-tegna’e naho ty tarana’e. (Romanina 7:14) Tsy avotse sasa ty Adama naho i Eva fa sitrapò iareo ty tsy nagnorike ty fagnanaran’Andrianagnahare. Akore ka ty amantikagne tarana’e?

7, 8. Inogne iaby ty dika ty atao tihoe solovoigne?

⁷ Nagnomey solovoigne ty Jehovah, handrombahagne o ndatio. Roe ty dika ty atao tihoe solovoigne. Voaloha’e, drala aloa hagnafahagne ndaty ndra hiviliagne ty raha toe fa niantegna taloha. Oharegne amy ty drala aloa hagnafahagne ajaja nisy nitavagne ty solovoigne. Faharoe, o solovoigne zao, drala aloa hagnoneragne ty vilin-draha raike. Manahake ty drala aloa ty ndaty raike hagnavahagne ty vilin’entagne sinimba’e ndra ty ndaty finere’e, o solovoigne iohoe. Naho misy ndaty nagnoho-doza, le ampandoaegne drala ndra fanagnagne tsahatse ty vily i raha sinimba’ey reke.

 ⁸ Akore ty hagnoneragne ty hafokopàtse nampibabé i Adama antikagne? Akore ka ty hagnafahagne antikagne amy ty hakeo naho ty fate? Andao hey tikagne handineke ty solovoigne nimey i Jehovah naho ty soa rambese’o ama’e.

9. Solovoigne manao akore ty nimeigne?

⁹ Aigne voririke ty nafoe, le tsy mahaonetse aze ty aigne tsy voririke. (Salamo 49:7, 8) Toko’e hitovy amy i raha nafoey ka ty raha hatao solovoigne. Izay ty mifanandrife amy ty lily rehafe ty Baiboly miomba ty raha vantagne. Izao ty rehafe’e: “Aigne ho soloagne aigne.” (Deoteronomia 19:21) Inogne ty mahasolo ty aigne voririke nafoe i Adama? Fiay o ndaty voririke avao ty mete naho asolovoigne aze.—1 Timoty 2:6.

10. Akore ty nagnomea i Jehovah i solovoigney?

¹⁰ Akore ty nagnomea i Jehovah i solovoigney? Nirahe’e ho an-tane etoy ty raike amo o ana’e voririke tan-dagnitse agne reo. Tsy ze tagnatreha’e eo avao ro nirahe’e, fa le i Anak’iso’e bakotokagney. (Vakio 1 Jaona 4:9, 10.) Sitrapò i Ana’ey ty nienga i lagnitse nitoboha’ey. (Filipianina 2:7) Nitreantikagne tamy ty toko taloha itoy, fa nanao raha mahaveregne ty Jehovah hanjiliha’e ty fiay i Ana’ey an-trò i Maria ao. Ty hery i fagnahy masin’Andrianagnaharey ty nahavy i Jesosy ho voririke naho fa naterake, fa tsy nandaira i hakeoy.—Lioka 1:35.

11. Akore ty ahavità ty lahilahy raike mandrombake ndaty maro an-tapetrisa’e?

¹¹ Akore ty ahavità ty lahilahy raike handrombake ty ndaty maro an-tapetrisa’e? Akore ty nahavy o ndaty maro rehoe hanan-kakeo? Ko haligno fa tsy nanagne aigne voririke sasa ty Adama naho fa nanan-kakeo. Izay ty nahavy ty tarana’e tsy voririke. Hakeo naho fate avao ro nafindra’e  tamy ty tarana’e. Fa i Jesosy atao ty Baiboly tihoe “Adama fara’e” ro tsy manan-kakeo naho nanagne aigne voririke. (1 Korintianina 15:45) Nisolo i Adama mba hijebagne antikagne ty Jesosy. Nagnonetse ty hakeo i Adama reke naho fa nanao sorogne ty fiai’e sady nagnorike ty fagnanaran’Andrianagnahare. Izay ty ninday fampitamagne hoahy ty tarira i Adama.—Romanina 5:19; 1 Korintianina 15:21, 22.

12. Nagnamaregne inogne ty fijaleagne nahazo i Jesosy?

¹² Hazavae ty Baiboly tsikiraike ty fijaleagne niareta i Jesosy taloha ty ho nimateza’e. Natao jera biby reke, nipehegne tamy ty hatae mampijale sady naharey ty mangirifiry vaho izay nimate. (Jaona 19:1, 16-18, 30; Fagnazavagne Fagnampe’e, peje 204-206) Inogne ty nahavy aze nijale mafe hoe izay? Mbe ho treantikagne afarafara ao fa manao kitomboke ze ndaty manompo i Jehovah ty Satana. Rehafe’e fa naho misy fijaleagne mafe mahazo o ndatio, le hisintake aman’Andrianagnahare iareo. Faie ndra tie nijale mafe ty Jesosy, le tsy nivalike taman’Andrianagnahare. Izay ty magnamaregne fa mavande ty Satana. Ty raha nanoe i Jesosy ty magnamaregne fa mahavita tsy mivalike aman’Andrianagnahare ty ndaty voririke sady nampifiliegne ze teà’e hatao, ndra inogn’inogne raha anoe i Devoly. Fale ty Jehovah naho fa tsy nivalike i Anak’iso’ey!—Ohabolana 27:11.

13. Akore ty nagnomeagne i solovoigney?

¹³ Akore ty nagnomeagne i solovoigney? Nengàn’Andrianagnahare ho vonoegne i Ana’e voririkey tamy ty volagne jiosy atao tihoe 14 Nisana, taogne 33. Nanao sorogne ty fiai’e voririke “indraike avao” ty Jesosy tamy izay. (Hebreo 10:10) Nivelome i Jehovah reke naho fa niafake telo andro, le nahere’e ho fagnahy indraike. Naho fa niavy an-dagnitse agne reke, le nagnomey an’Andrianagnahare i solovoigney. Tsy inogne zay fa ty vily ty aigne voririke amy i sorogne nanoe’ey, hagnafahagne ty tarira i Adama.  (Hebreo 9:24) Nirambese i Jehovah ty sorogne nanoe i Jesosy handrombahagne o ndatio tsy ho ndevo ty hakeo naho ty fate.—Vakio Romanina 3:23, 24.

14, 15. Inogne ty raha toko’e hataontikagne naho te hahazo famotsoran-kakeo?

¹⁴ Nagnomey solovoigne ty Andrianagnahare hahavy ty ndaty tsy voririke hahazo fitahiagne. Handineke ty soa rambesentikagne manomboke amy izao naho amy ty ho avy boake amo o raha fanjaka nimeigne antikagne iohoe tikagne.

¹⁵ Famotsoran-kakeo. Le sahiragne tikagne vaho mahavita manao raha soa fa tsy voririke. Sambe anagnantikagne hakeo ndra amy ty rehake rehafegne ndra amy ty raha anoegne. Faie ndra tie eo zay, le mahazo “famotsoran-kakeo” tikagne amy ty solovoigne nanoe i Jesosy. (Kolosianina 1:13, 14) Faie tsy hahazo famotsoran-kakeo tikagne naho tsy mihalaly mafe. Miambanea naho mihalalia amy i Jehovah tikagne sady mangataha famotsoran-kakeo mifototse amy ty solovoigne nanoe i Ana’ey.—Vakio 1 Jaona 1:8, 9.

16. Inogne ty anto’e mampalio vetsevetse antikagne naho fa manompo an’Andrianagnahare sady inogne ty mahasoa izay?

¹⁶ Malio vetsevetse agnatrehan’Andrianagnahare. Tsiela mamoe fo ty ndaty raike naho fa heagne ty eretsere’e sady mihevetse ty vata’e ho tsy misy dika’e. Faie soa fagnahy ty Jehovah, le tsy mitagne agn’arofo amantikagne sasa amy ty fisia i solovoigney. Izay ty mahavy antikagne malio vetsevetse naho fa manompo aze ndra tie tsy voririke. (Hebreo 9:13, 14) Izay ka ty mahavy antikagne tsy hatahotahotse naho fa mivavake ama’e. (Hebreo 4:14-16) Milamin-tsaigne naho misy haja’e sady sambatse tikagne naho fa malio vetsevetse.

17. Inogne ty fitahiagne ho azontikagne amy ty nahafate i Jesosy?

 ¹⁷ Mitamà fa ho velogne nainai’e naho fa paradisa ty tane toy. Mirehake ty Romanina 6:23 fa “o fateo ro valen-kakeo.” Rehafegne ao ka fa “i Jesosy Kirisity Andriatompontikagne ty agnomean’Andrianagnahare havelogne nainai’e.” Fa nianarantikagne tamy Toko faha-3 ao ty fitahiagne ho azontikagne naho fa Paradisa ty tane toy. (Apokalypsy 21:3, 4) Tsy ho niazontikagne o fitahiagne rehoe naho tsy nimate ho antikagne ty Jesosy. Ty fate i Jesosy ty mahavy antikagne ho velogne nainai’e naho tsy harare. Toko’e hanoro ty hateantikagne i solovoigney tikagne naho te hahazo o fitahiagne rehoe.

18. Inogne ty anto’e iteàntikagne i solovoigney?

¹⁸ Inogne ty anto’e iteàntikagne ty solovoigne nimey i Jehovah? Sarobily ty raha raike naho fa nikezake mafe nandany ty andro’e naho nahafoe ty drala’e i nagnomey azey. Mahalem-pò ty mahatrea fa ty hatea i Jehovah antikagne ty nanoa’e izay. Tsy misy raha sarobily mihoatse i solovoigney fa nahafoe raha bey ty Andrianagnahare hagnomeagne aze. Mirehake ty Jaona 3:16 tie: “Lako loatse  ty hatean’Andrianagnahare ty tontolo toy, kanao nimei’e i Ana-dahi’e bakotokagney.” I solovoigney ty nampiboaha i Jehovah fa teà’e vata’e tikagne. Ty nahafoea i Jesosy ty fiai’e ka ty magnamaregne fa teà’e tikagne. (Vakio Jaona 15:13.) I solovoigney ty ahafantarantikagne fa tea antikagne tsikiraidraike ty Jehovah naho i Ana’ey.—Galatianina 2:20.

19, 20. Akore ty anoroa’o fa teà’o vata’e ty nagnomean’Andrianagnahare i solovoigney?

¹⁹ Akore ty anoroa’o fa teà’o vata’e i solovoigney? Voaloha’e, anò ze hahafantaragne soa i Jehovah fa ie ty nagnomey aze. (Jaona 17:3) Hagnampe azo hanao izay ty fianara’o Baiboly amy ty boke toy. Hihamafe ty hatea’o i Jehovah naho fa fanta’o soa reke. I hatea’o aze zay ka ty hahavy azo hagniry hampifale aze.—1 Jaona 5:3.

²⁰ Atorò amy ze raha atao’o fa mino ty solovoigne nanoe i Jesosy rehe. Izao ty raha rehafe ty Baiboly miomba i Jesosy: “Ze manoro ty finoa’e i Anakey ro hanagne havelogne nainai’e.” (Jaona 3:36) Akore ty anoroagne fa mino aze tikagne? Tsy atao an-drehake avao ty finoagne aze. Mirehake ty Jakoba 2:26 fa “mate ty finoagne naho tsy atoro amy ze raha atao.” Ty dika izay, toko’e hanao asa mifanandrife amy ty finoa’o rehe. Manoro ty finoantikagne i Jesosy tikagne naho fa mitsikombe aze. Tsy ty raha rineha’e avao ro horihegne fa ze raha nanoe’e ka.—Jaona 13:15.

21, 22. a) Inogne ty anto’e toko’e hagnatrehantikagne ty Mahakama Hariva i Andriatompo? b) Inogne ty ho hazavae ty Toko faha-6 naho faha-7?

²¹ Magnatreha ty Mahakama Hariva i Andriatompo anoegne isan-taogne. Namorogne raha ho tiahiegne miambake ty Jesosy tamy ty hariva ty 14 Nisana, taogne 33. “Mahakama Hariva i Andriatompo” ty anognona ty Baiboly aze. (1 Korintianina 11:20; Matio 26:26-28) Fahatsiarovagne ty nahafate i Kirisity ka ty anognonagne aze. Nandily i apositoli’e rey naho ze Kirisitianagne iaby ty Jesosy hahatsiaro  ty nahafateza’e, amy izay tsy haligno iareo fa namoe ty fiai’e voririke ho solovoigne reke. Izao ty lily nimey i Jesosy: “Tohizo avao zao ho fahatsiarovagne ahy.” (Lioka 22:19) Ty fanoantikagne i Fahatsiarovagney ro maniahy antikagne ty hatea i Jehovah naho i Jesosy naho fa nagnomey i solovoigney iareo. Toe teàntikagne vata’e i solovoigney naho fa magnatreke ty Fahatsiarovagne ty nahafate i Jesosy tikagne isan-taogne. *

²² Nagnomey solovoigne tsy misy hoe’e ty Jehovah. (2 Korintianina 9:14, 15) Ndra ty mate mbe mandrambe soa ama’e ka. Magnazava izay ty Toko faha-6 naho faha-7.