Ino ty rehafe o mpahay siansa marò? Nao zao raike avao ty razambey ze kila raha managne aigne naho fa henteagne o fôsilio, ty dika izay ty sisan-draha mitiry naho ty taolam-biby taloha. Nao zao magnaporofo izay ka o ADN-o. Ty anto’e mitovitovy ty ADN amy ze kila raha managne aigne.

Ino ty rehafe ty Baiboly? Rehafe ty Genesisy fa finorogne “arake ty karaza’e iaby” o raha mitirio, ty biby an-driakey naho ty an-tane etoy, vaho o vorogneo. (Genesisy 1:12, 20-25) Managne heve’e roe tihoe “arake ty karaza’e iaby.” Voaloha’e, sambe karaza’e ty biby naho ty raha mitiry, le ndra ty karaza’e raike aza le va’e hisy tsy hampitovy aze avao. Faharoe, misy biby tena tsy mitovy karazagne sady tsy afake mifanambaly. Trea boake amy ty fitantara o Baibolio ka fa tsy nivoatse erike o raha managne aigneo, fa nisy tampoke sady fa nanagne vatagne feno.

Ino ty tena maregne? Ty rehafe ty Baiboly sa ty heve i Darwin? Ino ty trea boake amy ty fikarohagne natao tagnate ty 150 taogne?

Nampitaha ADN tagnate ty biby maromaro o mpahay siansao. Nampitahae’e ka ty ahy o raha mitirio naho ty raha managne aigne tokan-tsela. Nao zao ho voaporofo amy izay fa maregne ty fampianara i Darwin. Faie tsy izay ty raha niseho.

Ino ty trea iareo boake amy i fikarohagney? Hoe ty Malcolm S. Gordon, mpikaroke miomba ty raha managne aigne, tamy 1999: “Hoe tsy raike avao fa sambe hafa ty razambey o raha managne aigneo.” Izao ka ty nirehafe’e miomba ty fampianara i Darwin: ‘Hoe tsy maregne i fampianaragne nisy hatrake amy izay tihoey raike avao ty razambey o bibio iaby. Hoe tsy raike avao ty razambey o biby tarike raikeo.’²⁹ *

Trea boake amy ty fikarohagne vaho tsy ela ka fa diso ty fampianara i Darwin. Izao ohatse ty reha i Eric Bapteste, mpahay siansa miomba ty evolisiona tamy ty gazete Mpahay Siansa Vaovao (anglisy), tamy 2009: “Tena tsy nisy porofo tie raike avao ty razambey ze kila raha managne aigne.”³⁰ Hoe ka ty Michael Rose, mpikaroke mino ty evoliosiona tamo o gazete iohoe ao: ‘Fa nialantika tsikede o fampianara i Darwin iohoe, satria fantantikagne iaby fa tsy ahatreavagne porofo. Faie mbe tsy ekentikagne ty fampianarantikagne miomba ty evolisiona ro mila ovagne.’³¹ *

Maro ty mpahay siansa mirehake fa raike vata’e ty razambey ze kila raha managne aigne, naho fa henteagne o fôsilio. Nao zao trea boake amy irey fa fiagne ty nanjare tarike raike amo o boketrakeo (sahogne), le ty biby milaly ty nanjare biby mampinono. Faie ino ty tena maregne?

Hoe ty David Raup, manam-pahaiagne miomba ty fôsily: “Tena tsy nahatrea porofo o mpikaroke amy izaò naho ty tamy ty andro i Darwin tie nivoatse erike o raha managne aigneo. Nifanohetse tanterake tamy izay ty raha trea iareo. Nisy tampoke o karazam-bibio sady zara’e naho niova ndra tena tsy niova. Maro aza ty lany taranake.”³²

Trea tamy ty ankamaroa o fôsilio fa tsy niova tagnate ty fotoagne ela bey o bibio. Tsy niova erike ho karaza’e hafa iareo. Fa sambe nanagne ty vatagne mampiambake aze iareo naho fa nisy. Mbe hafa ka ze biby nisy tafara tatoy. Henteo ohatse, o kananavio, biby magnako ty feo’e. Mbe tsy voaporofo tie nisy nitovitovy ama’e tie taloha, le ho azo rehafegne tie razambei’e.

Ty ankamaroa o karazam-bibio iaby aza ro niboake agnate ty fotoagne fohe. Atao ty manam-pahaiagne tihoe Vanim-potoagne Cambrien i fotoagne niboaha iareoy. Ombia zay?

Andao hatao tihoe mitovy halava amy ty toeragne fanoagne laboly  (1) ty halava ty fotoagne fa nisia ty tane toy. Mirefe 120 metatse eo ho eo ty halava o toeragne iohoe. Aia ho aia i Vanim-potoagne Cambrien-ey? Eo amy ty faha-105 metatse. Tagnate o vanim-potoagne iohoe ro nisy tampoke ty ankamaroa o karazam-bibio. Faie fohe ze fotoagne zay. Mba hahatakara’o izay, le andao hatao tihoe nandeha tomboke boake amy ty an-tsisy i terrain rey, le avy amy i vanim-potoagne Cambrien-ey (2). Vaho nanomboke nagnongake ty tombo’o rehe naho fa avy eo, le fa misy iaby ze biby sambe karaza’e!

Manjare mampisalasala ty mpikaroke ila’e mino ty evolisiona areke ty fampianara i Darwin. Nirehake ohatse ty Stuart Newman, tamy 2008, fa mila havaozegne ty fampianaragne miomba ty evolisiona. Trea hoe reke fa nisy biby nisy tampoke, le mila hazavaegne ty anto izay. Hoe reke: “Nampiasaegne avao ty fampianara i Darwin, mba hagnaporofoagne fa nisy ty evolisiona, ndra i fiovagne lahibey amy ty raha managne aigne raikey, le nahavy aze ho raha managne aigne hafa. Faie mino raho fa tsy hasia o ndatio dika’e sasa io, mitovy amy i fampianaragne hafa nentegne nagnaporofoagne o evolisionaoy.”³³

Akore areke ty amo o fôsily nagnaporofoagne fa o fiagneo ro nanjare biby tarike raike amo o boketrakeo, le o biby milalio ty nanjare biby mampinono? Magnaporofo vata’e vao rey fa tena misy ty evolisiona? Aha’a. Mbe maro ty raha mampisalasala.

Voaloha’e, somare atao o mpahay siansao mitovitovy habey o sare ty fôsily alaha’e agnate boke aò, mba hagnaporofoagne fa niova ho biby mampinono ty biby milaly. Faie naho ty maregne jabajaba ty biby ila’e, le kedekede ty ila’e.

Faharoe, tsy voaporofo tie misy ifandrambesa’e o biby rehoe. Fa nisy an-tapetrisa’e taogne ty ila’e vaho nisy ty hafa, arake ty tombatombagne atao o mpahay siansao. Hoe ty Henry Gee, manam-pahaiagne miomba ty biby: “Nifagnalavitse bey ty fotoagne niaigna o biby rehoe, le tsy trea amy ty fôsily iareo ty ifandrambesa’e, ty dika izay ia ty razambey ty aia le ia ty tarana ty aia.”³⁴ *

Izao ty nirehafe i Malcolm Gordon miomba ty fôsily o fiagneo naho ty biby tarike raike amo o boketrakeo: ‘Tena tsy ampe ty fôsily anagnantikagne, faie tsy vatse isahegne ty karazam-biby nisy taloha. Tsy misy fomba ahafantaragne areke tie niova kede sa niova bey o biby rehoe, sa tena tsy niova. Tsy fantatse ka tie ino ty itoviza’e.’³⁵ *

Nirehake ty gazete Vaovao Miomba o Taneo (anglisy), tamy 2004, fa hoe “filma hagnaporofoagne ty evolisiona” o fôsilio. Faie ty tapa’e kede amy i filmay avao ro manoro ty fampianaragne miomba ty evolisiona.³⁶

Sare amy ty pelikily ro nagnamboaragne o filmao tie taloha. Andao hatao tihoe nampiasagne sare 100 000 ty filma raike. Nisy ndaty raike mba te hamantatse ty hevetse lahibey amo o filma iohoe, faie sare 100 tamy i pelikilỳ avao ro nisy. Mbe tsy nihentea’e iareo, le fa nanombatombagne avao reke tie hoe izao ndra hoe izao ty fandeha i filmay. Naho fa nihenteagne o sare reo, le ty dime ama’e avao ty nagnamaregne i eretsere’ey. Trea tamo o sare 95 reo ka fa tena hafa ty hevetse lahibey amy i filmay. Mete vao naho mbe mizizo avao reke tie maregne i heve’e, ndra tie sare dime avao aza ty porofo anagna’e. Ke ndra nalaha’e arake ze iteava’e aze o sare dime reo mba hifagnarake amy ty eretsere’e? Tsy soa vao naho magneke reke tie, tsy mitovy tamy i eretsere’ey i filmay naho henteagne o sare 95 rehoe?

Mitovy amo o ndaty mizizo amy ty heve’e iohoe o mpino ty evolisionao. Fôsily tsiampeampe avao ty mba trea’e, mitovy amy i sare 100 tamy i sare 100 000 rey. Faie trea amy ty ankamaroa o fôsily rehoe fa zara’e naho miova o biby sambe karaza’eo. Nagnino areke o mpikarokeo ro tsy mete magneke izay? Hoe ty mpanoratse raike atao tihoe Richard Morris: “Fa nino avao o mpahay siansao tie nivoatse erike o raha managne aigneo. Tsy te hiova hevetse iareo, ndra tie fa trea’e aza tie tsy maregne zay. Naho fa magnazava miomba ty fôsily iareo, le atao’e avao ty hampifandrambesagne izay amy ty evolisiona, satria izay ty eké ty ankamaroa’e.”³⁷

Tsy te hiova hevetse vata’e o mpino ty evolisionao, ndra tie fa trea boake amy ty fikarohagne miomba ty ADN naho ty fôsily aza fa tsy nivoatse erike o bibio. Mbe alaha’e arake ty iteava’e aze avao o fôsilio. Ke ndra i tihoey tsy te hiala amy ty fampianaragne orihe ty ankamaroa ty mpahay siansa iareo? *

Akore ty heve’o? Ty Baiboly sa ty heve i Darwin ro maregne naho fa henteagne i porofo rey? Dineho ty raha fa nitreantikagne retoa:

• Tsy “tsotra” o selao.

• Tsy mampino tihoe nisy ho aze teo avao ze kila raha agnate o selao ao.

• Tena bey pitsopitso’e o ADN-o sady miankigne amy io ty asa o selao. Tsy misy dika’e ty programa o ordinaterao naho ty fitaovagne hafa natao itamiriagne fagnazavagne naho oharegne ama’e.

• Trea boake amy ty fikarohagne miomba ty ADN fa tsy raike avao ty razambey ze kila raha managne aigne. Nisy tampoke ty ankamaroa o karazam-bibio naho fa dinehegne o fôsilio.

Akore areke ty heve’o? Tsy trea’o vao fa maregne i rehafe ty Baiboly tihoey nisy namorogne ze kila raha managne aigne? Faie maro ty mirehake fa mifanohetse amy ty siansa ty ankamaroa ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty famorognagne. Maregne vao zay? Ino ty tena rehafe ty Baiboly?