1. Ino ty raha mampahery rehafe o Baibolio miomba i Jehovah?

TEA’O vao naho ty hafoti’o ndra ty fainte’o, ndra ty tarehe’o, ndra ty haabo’o, ndra ty haboribori’o, ndra ty fahia’o ndra ty havondra’o ro itsarà o ndatio azo? Azo antoke fa tsy misy ndaty tea izay. Mampahery ty mahafantatse tie tsy manahake o ndatio ty Jehovah satria reke tsy mitsara ivela’e. Trea zay naho fa nijobogne mpanjaka hoahy o Israelio reke. Nisaontsy tamy i Samoela reke tie ty raike amy ty ana-dahy i Jese ro ho mpanjaka. Faie ia amy iareo ty hojobogne’e? Naho fa nahatrea i Eliaba, i talen’ana i Jesey ty Samoela, le nieretseretse tie: ‘Intiagne vata’e o lahy tinendre i Jehovah-o.’ Naho ty fagnentea’e aze, le tena fagneva ty ho mpanjaka ty Eliaba. Faie tsy hoe izay ty fivazohoa i Jehovah aze. Hoe reke tamy i Samoela: “Ko magnente ty fitsangana’e naho ty tarehe’e vaho ty halava’e, fa nandietse aze raho.” Ino ty lesogne ho antika? Izao ty tohy i Saontsy i Jehovah-y: “Magnente ty trea ty maso’e o ndatio, fa i Jehovah magnente ty fo.”—1 Sam. 16:1, 6, 7.

2. Tsy toko’e hitsara ivela’e tika, arake ty Jaona 7:24. Ino ty anto’e? Hazavao amy ty ohatse.

² Tsy voririke tika, le mateteke le avy le mitsaratsara ty hafa arake ze raha treantikagne ivela’e avao. (Vakio ty Jaona 7:24.) Faie tsy tena ahafantarantika raha maro miomba ty ndaty raike zay. Ndra ty dokotera mahay naho za-draha aza, le tsy tena hahay ty arete ty ndaty hotsaboe’e, naho ty raha ivela’e amy i ndatỳ avao ro hentea’e. Inogne areke ty raha tsy maintsy atao’e? Tsy maintsy tsanogna’e soa ty raha rehafe i mararey, le fantare’e ty raha tsapa’e naho ty aretegne fa nahazo aze. Va’e hampanoe’e radio aza i ndatỳ mba hahatreavagne ty agnate vata’e ao. Naho tsy manao izay reke, le va’e tsy hifanandrife amy ty arete i ndatỳ ty fagnafoly homei’e aze. Hoe izay ka tikagne. Tsy hahafantatse soa o mpiara-manompò tika naho ze  raha ivela’e amy iareo avao ro henteantika. Mila kezahentika fantaregne tie ndaty manao akore maregne iareo. Maregne fa tsy mahay ze am-po o ndatio ao manahake i Jehovah tika. Faie afake ty hamantatse soa ty hafa manahake aze tika naho mikezake mafe. Akore ty hahavitantikagne izay?

3. Nagnino ro magnampe antika hanahake i Jehovah ty fandinehagne ty tantara boake amy Baiboly ao?

³ Akore ty atao i Jehovah naho fa mifandrambe amantika mpanompo’e? Mijanjigne antika reke, mamantatse soa ze raha iaignantika amy izao naho taloha sady mitretré antika. Ho treantikagne ato fa nanao ireo ty Jehovah naho fa nifandrambe tamy i Jona, i Elia, i Hagara naho i Lota, vaho tihoe akore ty azontika anahafagne aze naho fa mifandrambe amo o mpiara-manompò tika.

4. Ndaty nanao akore ty va’e ho fiheverantikagne i Jona? Ino ty anto’e?

⁴ Tsy le maro ty raha fantantika miomba i Jona. Va’e hieretseretse areke tika tie ndaty tsy azo atokisagne ndra ndaty tsy nankatò reke. Ty anto’e, nirahe i Jehovah hagnambara ty lilim-pitsarà’e ta Ninive agne reke faie tsy nankatò fa ndra nilay “tsy ho agnatreha i Jehovah eo.” (Jona 1:1-3) Nandeha sambo reke sady lalan-kafa ty nandehana’e. Naho ihe i nagnirake i Jonay, mbe hagnirake aze indraike vao rehe, ie amy izao reke fa tsy nankatò azo? Va’e tsy hanao izay sasa rehe. Faie i Jehovah nahavazoho tie mbe azo’e irahegne reke.—Jona 3:1, 2.

5. Ino ty raha ianarantikagne miomba i Jona naho henteagne ty Jona 2:1, 2, 9?

⁵ Trea amy ty vavake natao i Jona tie ndaty nanao akore maregne reke. (Vakio ty Jona 2:1, 2, 9.) Azo antoke fa nivavake mateteke ty Jona. Trea amy ty vavake raike natao’e zao fa ndaty nanagne toetse soa reke. Trea ao ohatse tie, ndaty niambane naho nahay nankasitrake sady tapa-kevetse ty hankatò i Jehovah reke. Azo antoke fa izay ty nahavy i Jehovah tsy nifantoke tamy ty fahadisoa’e sady namale ty vavake natao’e. Mbe neké’e ho mpaminany avao aza reke.

6. Nagnino ro tena ilaegne ty mitsanogne soa ty hafa?

⁶ Tena mila mitsanogne soa ty hafa tikagne. Faie mila miambane naho manam-paharetagne tikagne vaho hahavita izay. Ino ty anto’e? Voaloha’e, tsy le avy le hieretseretse raha raty miomba iareo tika naho managne o toetse rehoe. Faharoe, ho haintikagne tie ino ty raha tsapa iareo naho ty mahavy iareo hanao raha raike, le ho mora amantika ty hitretré iareo. Fahatelo, va’e hanjare hahafantatse ty tena maha ie aze ty ndaty raike naho fa engantika  hirehake. Ty anto’e, misy fotoagne tsy haintika ty raha tena tsapantikagne naho tsy amy itika mirehakey. (Ohab. 20:5) Hoe ty androanavi-pagnahy raike a Azia agne: “Tsy nimete ty nataoko tie indraike zay satria tsy nitsanogne soa hey raho fa le avy le nirehake avao. Nirehafeko ze rahavave raike zay mba hagnasoa ty toin-dreha’e. Tafara tatoy vaho izay nihaiko tie kay tsy le mahay mamaky teny soa reke, le tena fa kezake bey ty atao’e vaho izay reke mahavita magnomey toin-drehake.” Tena mila mahafantatse ty raha tena misy areke o androanavi-pagnahio aloha ty hagnomea iareo torohevetse.—Ohab. 18:13.

7. Ino ty azontikagne ianaragne boake amy ty raha natao i Jehovah tamy i Elia?

⁷ Sarotse amy ty rahalahy naho rahavave ila’e ty mirehake ty raha am-po’e ao, noho ty raha niaigna’e ndra ty kolontsai’e ndra fa izay ty maha ie aze. Ino ty azontika atao mba ho mora amy iareo ty hirehake amantika ze raha tsapa iareo? Tsiarovo ty raha natao i Jehovah tamy i Elia. Naho fa nilay i Jezebela reke, le tsy le avy le nivorahe’e tamy i Rae’e an-dagnitse agney ze raha tam-po’e tao naho tsy andro maro tafara tatoy. Faie nijanjigne i Jehovah soa reke tamy izay. Nampahery i Elia reke naho fa niavy eo sady nagnirake aze hanao asa lahibey. (1 Mpanj. 19:1-18) Va’e tsy le avy le hirehake amantika ze raha tsapa’e ka o mpiara-manompò, ie amy izao mila fantarentika zay. Mila manam-paharetagne manahake i Jehovah areke tika naho teantika hatoky antikagne iareo. Ie naho fa vognogne hirehake ze raha am-po’e ao amy izay iareo, le toko’e hitsanogne iareo soa tikagne.

8. Ino ty natao i Jehovah mba hagnampeagne i Hagara, arake ty Genesisy 16:7-13?

⁸ Nanao raha tsy mete ty Hagara mpanompo i Saray naho fa nanjare valy masay i Abrama. Naho fa nivesatse reke, le nambanembane’e ty Saray satria tsy mba nanagn’anake. Nisazea i Saray reke, le nilay. (Gen. 16:4-6) Noho itika tsy voririke le va’e hieretseretse tie, ‘Mahay aze zay, o haraty sai’eo!’ Faie tsy hoe izay ty fihevera i Jehovah i Hagara. Nagnirake anjely ho mbama’e mbeo reke. Naho fa nahatrea aze i anjelỳ, le nagnampe aze mba hagnitsy ty toe-tsai’e. Nirehake ka i anjelỳ fa ho maro ty tarana’e. Tsapa i Hagara fa nandineke aze ty Jehovah sady oni’e iaby ty raha nanjò aze. Tena nanohigne ty fo’e zay, le nirehake reke tie “Andrianagnahare mahavazoho” ty Jehovah.—Vakio ty Genesisy 16:7-13.

9. Nagnino ty Jehovah ro nisoa fagnahy tamy i Hagara?

⁹ Ino ty nivazoho i Jehovah tamy i Hagara tao? Oni’e soa ty raha fa niaigna’e naho ty raha niareta’e. (Ohab. 15:3) Keleiagne hebreo ty nipetraha’e, ie amy izao reke Ejipsiana. Va’e nisy fotoagne areke ty Hagara nahatsiaro ho tsy misy dika’e. Va’e ho nimanigne ty longo’e naho ty amy iareo agne ka reke. Tsy ireke raike avao ka ty valy i Abrama. Nampirafe ty lahilahy mpanompo i Jehovah ila’e tie taloha ndra tie tsy izay ty nisafirie i Jehovah tam-boaloha’e tagne. (Mat. 19:4-6) Tsy mahalatsa areke naho niterake fialognagne naho fankalaignagne tagnivo o keleiagne iohoe ze raha zay. Ony i Jehovah soa fa tsy mete ty raha natao i Hagara. Faie nisoa fagnahy tama’e ty Jehovah, satria nitaka’e soa ty fihetseham-po i Hagara naho ty raha niaigna’e.

10. Ino ty azontikagne atao naho te hahafantatse soa o mpiara-manompò tikagne?

¹⁰ Manahake i Jehovah tika naho fa mikezake hahatakatse soa ty raha iaigna o mpiara-manompò. Mikezaha areke hahafantatse soa iareo. Mirehafa amy iareo naho fa aloha ndra afara i fivoriagney. Miaraha manompo amy iareo, sady naho mete le asao hihinagne an-tragno ama’o agne iareo. Hisy raha hahagaga azo naho manao izay rehe. Nagnino? Satria  va’e ho trea’o tie kay saro-kegnatse i rahavave atao’o miavognavogney, le kay matarike i rahalahy atao’o tea vola naho harenay. A manao akore ka i keleiagne lava tara avao naho fa mivorỳ? Kay miaretse fagnenjehagne iareo. (Joba 6:29) Maregne fa tsy toko’e ‘hilitse amy ty fiaigna ty hafa tika.’ (1 Tim. 5:13) Faie soa naho mikezake mba hahafantatse ty raha iaigna iareo avao tikagne. Ho haintika soa amy izay tie inogne ty nahavy iareo hanagne o toetse iareo amy izaò.

11. Nagnino ty androanavi-pagnahy ro tena mila mahafantatse soa o agnondrio?

¹¹ O androanavi-pagnahio ro tena mila mahafantatse soa o mpiara-manompò. Ty anto’e, o androanavi-pagnahio ty tinendre hikarakara iareo. Nikezake nanao izay ty Artur, mpiandraikitse faritse, naho ty androanavi-pagnahy raike. Nitilike rahavave raike hoe saro-kegnatse naho tsy le tea mifandrambe ama o ndaty zay iareo. Hoe ty Artur: “Naho fa nifampirehake tama’e zahay vaho izay nihai’ay tie kay nimate ty vali’e taogne tsiampeampe tafara ty nifanambalia iareo. Faie mbe nivita’e avao ty niteza soa i anak’ampela’e roe rey mba haozatse ara-pagnahy. Tsy le mahatrea soa sasa ka reke tie amy izao sady kivikivy avao. Faie mbe tsy miova ty hatea’e i Jehovah sady tena matoky aze reke. Trea’ay areke fa maro ty raha azo’ay nianaragne boake ama’e.” (Fil. 2:3) Nitsikombe i Jehovah o mpiandraikitse faritse iohoe satria i Jehovah mahaonigne soa o agnondri’eo naho ze raha mahaore iareo. (Eks. 3:7) Naho mahafantatse soa o agnondrio areke ty androanavi-pagnahy, le hahavita hagnampe iareo.

12. Inogne ty voka’e naho fa nikezake hahafantatse soa ty rahavave raike tamy ty fiangonagne misy aze ty Yip Yee?

¹² Akore ty atao’o naho misy mpiara-manompo mandagìgne azo? Azo antoke fa hitretré aze rehe naho mikezake hahafantatse soa aze. Izay ty natao i Yip Yee, rahavave raike a Azia agne. Hoe reke: “Lava mirehake mafe avao ze rahavave raike tamy fiangona’ay taoy zay. Nieretseretse raho tie tsy mahalala fomba reke. Faie naho fa niarake nanompo zahay, le nihaiko tie kay nagnampe ty rae aman-drene’e nivarotse fiagne ta bezara ey reke tie taloha, le tsy maintsy nikorakorake avao mba hahazoa iareo client.” Hoe ka reke: “Tamy izay vaho nitsapako tie ilaegne ty mahafantatse soa ty raha niaigna o mpiara-manompò mba hahatakaragne ty anto’e mahavy aze manao raha raike.” Tsy mora zay faie naho te hanahake i Jehovah tika, le mila halalahentika ty fontika satria  ireke tea ty “karaza o ndaty iaby.”—1 Tim. 2:3, 4; 2 Kor. 6:11-13.

13. Inogne ty natao i anjely rey naho fa nihenekeneke ty Lota, arake ty Genesisy 19:15, 16? Le ino ty anto’e?

¹³ Nandily i Lota hinday ty keleia’e hiala a Sodoma ao ty Jehovah tie indraike. Anjely roe nitilike aze ty nagnambara o lily iohoe. Niankigna ty fiai’e zay faie tsy le avy le nankatò reke. Ty anto’e, hoe i anjely rey: “Handrava ty toeragne toy zahay.” (Gen. 19:12, 13) Ie nimaray igne, le mbe nijanogne tan-tragno iareo tao avao ty ry Lota. Nampitaoa i anjely rey indraike areke ty Lota faie le mbe “nihenekeneke” avao. Va’e hieretseretse tika tie, ‘Tsy darea i Lota ndra raike zane ty raha nisaontsie i Jehovah tama’e!’ Faie namonje iareo avao ty Jehovah. Ino ty natao’e? Noho ty “fitretréza i Jehovah aze,” le nitana i anjely rey amy ty tagna’e iareo keleian-draike sady nente iareo niakatse i tanàgney.—Vakio ty Genesisy 19:15, 16.

14. Ino ty va’e ho anto’e nahavy i Jehovah hitretré i Lota?

¹⁴ Va’e maro ty anto’e nahavy i Jehovah hitretré i Lota. Va’e natahora’e ty ndaty nitoboke marine i tanàgney, le izay ty va’e nahavy aze tsy le avy le nandeha. Nisy raha hafa ka va’e hagnoho-doza aze. Bey lavadavake ty vavasaka marine i Sodoma, le azo antoke fa nihai’e tie nisy mpanjaka roe nitonta tamy i lavake rey tao. (Gen. 14:8-12) Va’e ho ninekoneko miomba i keleia’ey ka ty Lota satria nanambaly aman’anake reke. Nimpagnarivo bey ka reke, le va’e ho nanagne tragno fanjaka ta Sodoma tao. (Gen. 13:5, 6) Tsy tali’e tsy ho nankatoava’e i Jehovah o raha rehoe. Faie tsy nifantoke tamy ty fahadisoagne nanoe i Lotay ty Jehovah fa nihevetse aze ho ‘ndaty maren-tane.’—2 Pet. 2:7, 8.

15. Misy fotoagne tika le avy le te hitsaratsara ty hafa, faie ino ty toko’e hataontikagne?

¹⁵ Tsy soa areke tihoe le avy le mitsaratsara ty hafa fa mila mikezake mafe hahatakatse ze raha tsapa’e tika. Nanao izay ty Veronica, rahavave a Eoropa agne. Hoe reke: “Hoe manahelohelo lava naho tea mivibìke ty fahatreavako ze rahavave raike zay. Natahotse hiharine aze raho kindraike. Faie hoe ka raho: ‘Naho izaho ty tamy ty pilasi’e, le teako naho mba mana-namagne raho.’ Nanapa-kevetse raho fa  hagnontane aze tie ino ty raha manjò aze. Le nivorahe’e tamako ty raha tam-po’e tao tamy izay! Nanjare nahafantatse soa aze areke raho.”

16. Nagnino tika ro toko’e hangatake fagnampeagne amy i Jehovah mba hahay hitretré ty hafa?

¹⁶ I Jehovah raike avao ty tena mahatakatse ze raha tsapantikagne. (Ohab. 15:11) Mivavaha ama’e areke mba hagnampea’e azo hahatrea ze raha vazoho’e amy ty ndaty hafa. Angataho reke hanoro azo ty fomba hampisehoa’o fa mitretré iareo rehe. Nagnampe i Anzhela hahay hitretré ty hafa ty vavake. Nanjare nisarotse tamy i Anzhela ty nifandrambe tamy i rahavave fiangonagne raike ama’e zay. Hoe reke: “Naho fa irehe tratse ty raha hoe izay, le manjare mora ama’o ty mikritike i ndatỳ. Fa ho tsy nahoako sasa aza reke. Faie nangatake tamy i Jehovah raho mba hagnampe ahy hitretré aze.” Nivalea i Jehovah vao ty vavake natao’e? Hoe reke: “Niarake nanompo zahay amy i rahavavey, le nifampirehake naharetse naho fa niavy eo. Nitsanogne aze raho sady nitretré aze. Nanjare nitombo ty hateako aze, le tapa-kevetse ty hampahery aze raho.”

17. Toko’e ho tapa-kevetse hanao inogne tika?

¹⁷ Sambe fagneva ty ho teagne naho hotretrézegne iaby o rahalahy naho o rahavaveo. Ty anto’e, miatreke olagne manahake ty nahazo i Jona, i Elia, i Hagara, naho i Lota ka iareo. Noho ty safidy natao iareo avao ty va’e nahavy izay. Ko haligno fa va’e hanao izay ka tika. Izay ty mahavy i Jehovah mandily antika mba hiara-ore amy ty hafa. (1 Pet. 3:8) Naho mankatò i Jehovah tika, le vaho mainke hiray saigne tika keleian-draike magneran-tane ndra tie sambehafa aza. Lonike areke tika ho tapa-kevetse hamantatse soa o mpiara-manompò naho hitretré iareo.