1-2. Ino ty ifandrambesa ty Mpitoriteny 11:6 amy ty asa fitoriagne?

TENA liagne ty ndaty amy ty tane ila’e agne naho fa itoriagne i talily soay. Hoe te hirehake amo o mpitorio zay iareo tie: ‘Taia avao inareò?’ Faie tsy hoe izay ty amy ty tane ila’e. Tsy tea iareo naho irehafagne miomba an’Andrianagnahare ndra ty Baiboly. A manao akore ka ty ndaty amy ty tane misy azo? Ndra mandrambe iareo ndra tsy mandrambe, le tea i Jehovah naho manohy mitory avao tika amparake ty isaontsia’e tie: ‘Vita hinane zay!’

² Fa nanondro andro hamaragna’e ty asa fitoriagne ty Jehovah. Ho avy ty fara’e naho fa vita o asa iohoe. (Mat. 24:14, 36) Faie amparake ty hiavia izay, akore ty hampisehoantika fa mankatò i lily tihoey tika tie: “Ko ajanogne i tagna’oy”? *​—Vakio ty Mpitoriteny 11:6.

3. Ino ty hodinehentika ato?

³ Tamy i lahatsoratse taloha itoỳ tika, le nandineke raha efatse hagnampe antika ho mpitory mahatrea vokatse. (Mat. 4:19) Fa amy itoy indraike tika, le handineke raha lahibey telo hagnampe antika ho tapa-kevetse hitory avao ndra inogn’inogne raha sarotse atrehentikagne. Ino iaby zay? Tsy tondregne amy ty raha amy ty tontolo toy, manam-paharetagne naho managne finoagne matanjake.

4. Nagnino tika ro mila mifantoke amy i asa nampanoe i Jehovah antikagney?

⁴ Fa nirehafe i Jesosy tamy i mpiana’e rey tie ino ty raha hiseho amy ty andro fara’e. Le fa nihai’e ka tie va’e hahavy iareo tsy hifantoke ndra tsy hanohy i asa fitoriagney o raha rehoe. Nampitao iareo areke ty Jesosy tie: “Miambena lognandro.” (Matio 24:42) Maro ty raha nahatondregne  o ndatio tamy ty andro i Noa. Nahavy iareo tsy hidare ty fampitaoagne nambara i Noa i raha rey. Va’e hahatondregne antikagne amy izao ka i raha maro nahatondregne i ndaty reỳ. (Matio 24:37-39; 2 Petera 2:5) Izay ty mahavy antika mila mifantoke amy i asa nampanoe i Jehovah antikagney.

5. Ino ty raha rehafe ty Asan’ny Apostoly 1:6-8 miomba ty asa fitoriagne?

⁵ Amy hinane zao tika ro tena mila mifantoke amy ty fitoriagne i talily soay. Nirehake ty Jesosy fa o mpiana’eo ty hanohy hanao o asa fitoriagne iohoe naho fa tsy ho eo sasa reke, sady hanao mihoatse ze nivita’e iareo. (Jaona 14:12) Faie izao ty raha nisy naho fa nimate ty Jesosy, niheregne nagnarato indraike ty mpiana’e ila’e. Tafara ty namelomagne aze indraike, le nanao fahagagagne reke mba hagnampeagne iareo hahazo fiagne maro. Nihararaote i Jesosy o fotoagne iohoe mba hagnamafesagne tamy iareo tie tsy misy asa lahibey mandikoatse ty asa fagnaratoagne ndaty. (Jaona 21:15-17) Taloha ty niakara i Jesosy an-dagnitse agne ka ty nirehafa’e tamy i mpiana’e rey tie hatao magneran-tane ty asa fitoriagne fa tsy amy ty tane o Israelitao avao. (Vakio ty Asan’ny Apostoly 1:6-8.) Nagnomey fahitagne i apostoly Jaona ty Jesosy taogne maromaro tafara izay mba hampisehoagne ama’e ty raha hiseho amy ty “andro i Tompo.” * Agnisa ty raha niambake nitrea i Jaona zao tihoe: Nisy anjely raike “nanagne talily soa tsy misy fara’e” hotoriegne “amy ty firenena, foko naho ty ndaty sambe hafa firehake vaho amy ty vahoake iaby.” (Apok. 1:10; 14:6) Tea i Jehovah areke naho mandrambe anjara amo o asa atao magneran-tane iohoe tika amparake ty hivita’e.

6. Ino ty hagnampe antika hifantoke amy ty fitoriagne i talily soay?

⁶ Ho vitantikagne ty hifantoke avao amo o asa fitoriagne iohoe, naho misaintsaigne ze  kila raha atao i Jehovah mba hagnampeagne antikagne tika. Mei’e hanegne ara-pagnahy maro ohatse tika amy ty alala ty boke naho gazete vita pirinty naho amy ty endreke elektronike. Eo ka ty raha nalaem-peo naho video, ty Tele JW vaho ty raha amy jw.org ao. Mba dineho hey moa zao! Adika amy ty firehake mihoatse ty 1000 zao ty raha amy jw.org ao. (Mat. 24:45-47) Tsy miray saigne ty ndaty amy ty tontolo toy noho o politikeo sady sambe hafa ka ty fivavahagne orihe iareo. Ty ila’e ka manan-karena, le ty ila’e mahantra. Fa itika mpanompo i Jehovah miiake valo tapetrisa mahery tsy hoe izay satria miharo saigne. Mampiseho zay zao ty raha nataontika tamy Joma 19 Avrily 2019. Sambe niarake nagnente video raike nagnazava ty andinin-teny hoahy ty andro tamy io ty Vavolombelo i Jehovah magneran-tane. Tamy hariva io ka, le ndaty 20 919 041 ty niarake nankalaza ty Fahatsiarovagne ty nimateza i Jesosy. Mandrisike antika hifantoke amy ty asa fitoriagne ty fisaintsaignagne tie tombotsoa ty agnisa ty ndaty nahatrea naho nagnatreke i fandaharagne rey.

7. Nagnino ty modely i Jesosy ro magnampe antika hifantoke amy ty asa fitoriagne?

⁷ Ino ka ty hagnampe antika hifantoke amo o asa iohoe? Ty fagnorihagne ty modely i Jesosy. Tsy nisy raha nengà i Jesosy hahatondregne aze mba hahavy aze tsy hitory i hamarenagney. (Jaona 18:37) Naho fa natolo i Satana aze iaby ohatse ty ‘fanjakagne amy ty tontolo toy naho ty voninahi’e,’ le tsy nagneke reke. Tsy nimete ka reke naho fa nitea o ndatio hatao mpanjaka. (Mat. 4:8, 9; Jaona 6:15) Tsy nieretseretse ty hanjare ho mpanan-karena ka ty Jesosy ndra nimegnatse naho fa nisy nanohetse aze. (Lioka 9:58; Jaona 8:59) Mila mitadidy i torohevetse nimey i apostoly Paoly o Kristianao toy tika naho te hahavita hifantoke avao amy i asantikagney ndra tie miatreke fitsapagne aza. Nandrisike iareo hanahake i Jesosy reke mba hahavy iareo “tsy ho kivy ndra ho rokake.”​—Heb. 12:3.

8. Manao akore o ndaty manam-paharetagne zao, le nagnino o toetse iohoe ro tena ilaegne amy izao?

⁸ Ty ndaty manam-paharetagne, le vognogne handigne ty fotoagne hiafaha ty raha sarotse manjò aze ndra vognogne handigne ty fotoagne hahantanteraha ty raha nirie’e fa ela. Tena nirie i Habakoka mpaminany mafe zao ty hifaragne ty raha raty ta Joda tao. (Hab. 1:2) Nitamà ka o mpiana i Jesosio fa “le avy le hiseho” i Fanjakan’Andrianagnaharey sady hagnafake iareo amy ty fampijalea o Romanao. (Lioka 19:11) Tena fa tsy lignentikagne ka ty hagnafaha ty Fanjakan’Andrianagnahare o raha ratio naho ty hiavia i tontolo vaovaoy. (2 Pet. 3:13) Faie mila manam-paharetagne tika mba ho vognogne handigne ty fotoagne fa tinondro i Jehovah hanoagne izay. Maro ty fomba ampianara i Jehovah antika mba hanam-paharetagne. Andao tika handineke izay.

9. Magnomeza ohatse mampiseho tie manam-paharetagne ty Jehovah.

⁹ Tsy misy manam-paharetagne mandikoatse i Jehovah. Nimei’e fotoagne ampe soa ohatse ty Noa mba hagnamboara’e i sambo beỳ naho mba hampitao o ndatio tie hisy safodrano. (2 Pet. 2:5; 1 Pet. 3:20) Nanam-paharetagne ka reke naho fa nagnontane aze ty Abrahama tie: ‘Tena handringagne ty ndaty raty a Sodoma naho a Gomora ao vao rehe?’ Ie amy izao tsy indraike avao ty Abrahama ty nagnontane aze izay. (Gen. 18:20-33) Tena nanam-paharetagne tamo o Israelita tsy nankatò reo ka ty Jehovah tagnate ty taogne maro. (Neh. 9:30, 31) Treantika amy izao ka tie manam-paharetagne ty Jehovah satria mbe mei’e fotoagne  ampe soa o ndatio mba ‘hahafaha iareo hibebake.’ (2 Pet. 3:9; Jaona 6:44; 1 Tim. 2:3, 4) Ty fahaiantikagne tie manam-paharetagne ty Jehovah, le mandrisike antika hanahake aze naho fa itika mitory naho mampianatse. Ty fagnoharagne agnate Baiboly ao ka ty fomba hafa ampianara i Jehovah antika mba hanam-paharetagne.

10. Ino ty ianarantikagne boake amo o mpamboleo naho henteagne ty Jakoba 5:7, 8?

¹⁰ Vakio ty Jakoba 5:7, 8. Modely ho antika o mpamboleo satria manam-paharetagne. Nagnino tika ro mirehake izay? Ty anto’e, misy raha ila’e mitiry malaky fa ty ankamaroa’e ela vaho izay mitiry. Lohotsie fa o aze misy voa’eo satria ela vaho masake soa. Enem-bolagne eo ho eo ohatse vaho izay mamoa ty raha nambolegne ta Israely agne. Mitongy o mpamboleo naho fa fotoa o asarao, le mamory vokatse iareo naho fa lohataogne. (Marka 4:28) Mila manam-paharetagne manahake o mpamboleo areke tika ndra tie tsy mora zay. Nagnino?

11. Nagnino ty faharetagne ro magnampe antika naho fa itika mitory naho mampianatse?

¹¹ Noho itika tsy voririke, le teantikagne naho le avy le treantika eo naho eo ty voka ty kezake ataontika. Mila karakarae o mpamboleo soa ohatse ty raha ambolé iareo naho tea iareo hitombo naho hamoa. Mitake faharetagne zay. Mila manam-paharetagne ka tika naho fa manao ty asa fitoriagne naho fampianaragne. Nagnino? Satria naho itika manam-paharetagne, le tsy ho kivy ndra tie tsy mitsanogne antika o ndatio. Hikezake avao aza tika hipay ze ndaty vognogne hitsanogne. Faie mbe mila manam-paharetagne ka tika ndra tie mandrambe aza ty ndaty ila’e. Ty anto’e, va’e ho elaela iareo vaho hino ty raha ianara’e. Nisy fotoagne ohatse o mpiana i Jesosio tsy le avy le nahatakatse ty raha nampianare’e. (Jaona 14:9) Va’e ho elaela ka vaho hahavita tsy hagnavakavake naho haneho hatea ty hafa ty ndaty ampianarentikagne. Ko haligno areke fa ty mambole naho manondrake avao ty  anjarantikagne fa i Jehovah ty mampitombo.​—1 Kor. 3:6.

12. Ino ty hagnampe antika hanam-paharetagne naho fa mitory amy ty longontika tsy vavolombelogne?

¹² Tena mila manam-paharetagne ka tika naho fa mitory amo o longontikagne tsy vavolombelogneo. Hagnampe antika hanam-paharetagne ty toro lalagne amy Mpitoriteny 3:7 ao toy. Hoe reke: “Misy andro itsignagne, le misy andro irehafagne.” Va’e hagniry hitsanogne ty hamarenagne o longontikagneo naho itika soa findesam-batagne. Faie toko’e ho vognogne hirehake amy iareo i hamarenagney ka tika naho fa mahatrea hirike hanoagne izay. (1 Petera 3:1, 2) Maregne fa toko’e hafana fo tika naho fa mitory naho mampianatse o ndatio, faie mila manam-paharetagne amy iareo ka tika, agnisa izay o longontikagneo.

13-14. Ia iaby ty ndaty nanam-paharetagne azontikagne tsikombegne?

¹³ Magnampe antika hanam-paharetagne ka ty modely ty mpanompo i Jehovah tsy nivalike taloha naho amy izao. Tena nirie’e i Habakoka ohatse ty handringanagne o ndaty raty fagnahio. Faie nanam-paharetagne reke, le nirehake tie: “Hitsangagne amy i toeragne fiambenakoy eo avao raho.” (Hab. 2:1) Nirehake ka ty apostoly Paoly tie te hamita ty fanompoa’e hatrake ampara’e reke mba hahazoa’e i valesoa’e an-dagnitse agney. Naseho’e areke tie nanam-paharetagne reke, le “nitory tamy ty fomba feno i talily soay” avao.​—Asa. 20:24.

¹⁴ Nisy mpivaly raike nanao Sekoly i Gileada ka tena nanam-paharetagne. Tinendre amy ty toeragne tsy le maro mpitory agne iareo tafara izay sady tsy mpivavake ty ankamaroa ty ndaty agne. Tsy ampe avao ka ty ndaty nagniry hianatse Baiboly. Ie amy izao, ty niarake nanao Sekoly Gileada tamy iareo nirehake tamy iareo tie vognogne hitsanogne iaby ty ndaty amy ty faritane iareo sady tsy sarotse ty magnampe iareo handroso ara-pagnahy. Faie nanohy nitory avao iareo mirovaly ndra tie tsy nitsanogne aza ty ankamaroa ty ndaty amy ty faritane iareo. Ie afake valo taogne tafara tatoy, le nisy mpiana iareo Baiboly raike natao Badisa. Tena nifale iareo naho fa nahatrea izay! Ino ty itoviza o mpanompo i Jehovah taloha naho amy izao rehoe? Tsy nampijanogne ty tagna’e iareo ndra nijanogne tsy nitory sasa satria nanam-paharetagne. Voka’e, nitahie i Jehovah iareo. Lonike areke tika mba ‘hanahake ze ndaty mandova i fampitamàgney noho iareo nanam-pinoagne naho faharetagne.’​—Heb. 6:10-12.

15. Ino ty hagnampe antika hanagne finoagne matanjake?

¹⁵ Hagnampe antika ho tapa-kevetse tsy hampijanogne ty tagnantikagne ka ty fanagnagne finoagne matanjake. Akore ty hahavy antika hanagne finoagne matanjake? Mila mino tika fa maregne o hafatse torientikagneo. Hagniry hagnambara aze amy ty ndaty maro tika amy izay. Fa nagnino tika ro mino fa maregne ty raha rehafe o Baibolio? Satria azo itokisagne ty fampitamagne agnate’e ao. (Sal. 119:42; Isaia 40:8) Treantikagne ka fa tanterake ze faminaniagne rehafe’e. Manao fiovagne ka o ndatio naho fa mampihatse ze raha ianara’e boake amy Baiboly ao. Ireo ty mahavy antika mino fa tena mila maharey i talily soa miomba i Fanjakagney o ndatio iaby.

16. Nagnino ty Salamo 46:1-3 ro magnampe antika hahatakatse tie naho mino i Jehovah tika, le ho tapa-kevetse hitory avao? Nagnino ka ty finoantika i Jesosy ro magnampe antika ho tapa-kevetse hitory avao?

¹⁶ Mila mino i Jehovah ka tika, i nifotora o hafatse torientikagneoy. Mila mino i Jesosy ka tika, i tinendre i Jehovah ho Mpanjaka ty Fanjaka’eỳ. (Jaona 14:1) Ndra ino ndra ino olagne atrehentikagne, le toko’e hatoky tika fa ho  hery naho ho fitsolohagne ho antika ty Jehovah. (Vakio ty Salamo 46:1-3.) Toko’e hatoky ka tika fa mitarike ty asa fitoriagne ataontika ty Jesosy sady fa mampiasa ty hery naho ty fahefagne nimey i Jehovah aze reke hinane zao.​—Mat. 28:18-20.

17. Mirehafa ohatse raike mampiseho tie mila mitory avao tika.

¹⁷ Naho manam-pinoagne tika, le tena hatoky fa hitahy ty kezake ataontikagne ty Jehovah. Va’e tsy ho arake ty eretseretentikagne aze aza ty fomba anoa’e izay kindraike. (Mpito. 11:6) Isan’andro ohatse, le ndaty agnarivo’e ty mahatrea ty tabilò fampirantiagne o boke naho gazetentikagneo. Tena misy voka’e vao o fomba fitoriagne iohoe? Ie. Mampiseho izay ty raha niseho tantaraegne amy ty Fanompoantika i Fanjakagney Novambra 2014 (malagasy). Nisy tanora raike mpianatse tamy Oniverisite ey nagniry hanoratse miomba ty Vavolombelo i Jehovah, faie tsy nahatrea Anjomba Fanjakagne ndra raike reke. Ie heregnandro tafara izay reke, le nahatrea tabilò fampirantiagne tagnila i Oniverisite ianara’ey egne. Izay ty nagnampe aze hahatrea hevetse miomba i raha tea’e hosorategney. Nianatse Baiboly reke, le fa vita badisa amy izao sady fa mpisava lalagne maharetse ka. Mampiseho zay tie mbe maro ty ndaty mila maharey i talily soay miomba i Fanjakagney. Mandrisike antika ho tapa-kevetse hitory avao ty fahafantarantikagne izay.

18. Nagnino tika ro matoky fa ho vita ara-potoagne o asa fitoriagneo?

¹⁸ Afake matoky tika fa ho vita ara-potoagne ty asa fitoriagne. Mba dineho moa ty raha niseho tamy i andro i Noa! Naseho i Jehovah tamy izay fa tena ara-potoagne iaby ze raha atao’e. Fa nisaontsy ty Jehovah tie afake 120 taogne le hoavy i Safodranoy. Taogne maro tafara izay, le nisaontsy tamy i Noa reke mba hamboatse sambo bey. Azo antoke fa niasa mafe avao ty Noa tagnate ty 40 ndra 50 taogne teo ho eo taloha ty niavia i Safodranoy. Ndra tie tsy nitsanogne aze aza o ndatio, le nampitao iareo avao reke amparake ty nisaontsia i Jehovah tama’e tie: ‘Aziliho amy sambo bey ao amy izay i biby rey.’ Tafara izay, le ‘nahily i Jehovah i lala i samboỳ.’ Tena tamy ty fotoagne mete soa ty nanoa’e izay.​—Gen. 6:3; 7:1, 2, 16.

19. Ino ty raha tamaentikagne naho itika tsy mampijanogne ty tagnantika?

¹⁹ Tsy ho ela ty Jehovah le hisaontsy tie: ‘Vita hinane zay!’ Naho fa vita o asa fitoriagne iohoe, le handrava ty tontolo i Satana toy reke. Afara izay, le hisy tontolo vaovao ho feno ndaty maren-tane ty ambone tane etoy. Faie amparake ty hiavia izay, le lonike abey tika mba tsy hampijanogne ty tagnantika manahake i Noa, i Habakoka naho ty ndaty nitsikombe iareo. Lonike ka tika mba tsy ho tondregne amy ty raha amy ty tontolo toy eto, sady hanam-paharetagne naho tena hatoky i Jehovah vaho ty fampitamà’e.