AZO antoke fa mahafale azo ty fagnomezagne maro nimey i Jehovah sady mankasitrake aze rehe noho ireke magnenga azo hanapa-kevetse miomba ty fomba hampiasa’o irey. Fagnomezagne boake aman’Agnahare o divaio hoe ty Baiboly. Hoe reke: “Natao hampifalefale o hanegneo, le soasoa o fiaignagneo naho fa minogne divay.” (Mpito. 10:19; Sal. 104:15) Va’e fa nitrea’o tie maro ty ndaty manjare managne olagne noho ty finoman-toake. Fagnampe izay, le sambe managne ty heve’e miomba o toakeo ka o ndatio. Ino areke ty hagnampe ty Kristiana hahay handrambe fanapahan-kevetse soa?

Naho fa handrambe fanapahan-kevetse tika, le toko’e hiantehetse amy ty fomba fiheven’Agnahare fa tsy hagnorike avao ty fomba fiheve ty ndaty magnodidigne antika. Hagnampe antika ho fale amy ty fiaignagne zay.

Va’e voamare’o tie ndaty maro ty minon-toake mateteke ndra minon-toake losotse. Minon-toake ty ndaty ila’e satria mba te ho tony. Ty ila’e ka manao izay mba hahafaha’e miatreke ty olagne mahazo aze. Misy ka mieretseretse tie naho fa minon-toake losotse ty ndaty raike le manjare matotse naho matanjake.

Tsy hoe izay ty Kristiana, fa mahazo tari-dalagne boake amy i Mpamorogne bey hateay. Mampitao antika amy ty voka-draty ty fimamoagne ohatse Reke. Va’e fa nivakie’o ty raha rehafe ty Ohabolana 23:29-35 miomba ty mpinon-toake naho ty voka-drati’e. a Nahatsiaro ty fiaigna’e taloha ty naha Kristiana aze, ty androanavi-pagnahy raike a Eropa agne atao tihoe Daniel. Hoe reke: “Naho fa ninon-toake losotse raho le nanjare nandrambe fanapahan-kevetse raty. Nanjare niraty areke ty fiaignako sady nanegnegne raho.”

Akore ty hahafahantika handrambe fanapahan-kevetse soa miomba ty finoman-toake vaho ty hagnampe antika hiala amy ty loza voka ty finoman-toake maro loatse? Engao hitarike azo ty fomba fiheven’Andrianagnahare miomba ty finoman-toake.

Andao tika hagnente ty raha rehafe ty Baiboly miomba o toakeo naho ty anto’e mahavy ty ndaty ila’e hinon-toake.

Tsy mandrara o ndatio tsy hinon-toake ty Saontsin’Agnahare. Naho ty maregne aza le rehafe ty Baiboly fa ty finomagne o divaio le mahavy antika hofalefale. Hoe reke: “Mandehana mihinagne am-pifaleagne, le inomo amy ty fo falefale ty divai’o.” (Mpito. 9:7) Nisy fotoagne ka ty Jesosy naho ty mpanompo i Jehovah tsy nivalike ila’e ninogne divay.​—Mat. 26:27-29; Lioka 7:34; 1 Tim. 5:23.

Ndra tie tsy mandrara o ndatio hinon-toake aza ty saontsin’Agnahare, le rarà’e ty manao mamo. Hoe reke: “Ko mamo o divaio.” (Efes. 5:18) Rehafe’e ka fa “tsy handova ty Fanjakan’Andrianagnahare ty mamo lava.” (1 Kor. 6:10) Tena magnameloke ty ndaty minon-toake losotse ndra mamo lava ty Jehovah. Magnorike ty fomba fiheven’Agnahare miomba ty finoman-toake tika ndra tie managne ty fomba fiheve’e naho ty kolontsai’e aza ty ndaty magnodidigne antika.

Misy ty mieretseretse tie afake minon-toake maro iareo faie tsy manao mamo. Tena magnoho-doza zay. Rehafe ty Baiboly mazava soa fa mahavy ty ndaty raike hanota amy i Jehovah naho tsy hifandrambe soa ama’e ‘ty fagnandevoza o divaio.’ (Tit. 2:3; Ohab. 20:1) Nampitao ty Jesosy fa hikalagne ty ndaty raike tsy ho tafilitse amy i tontolo vaovaoy ao “ty finoman-toake losotse.” (Lioka 21:34-36) Ino ty hagnampe o Kristianao  hagnalavitse ty olagne mpahazo o ndaty mpinon-toakeo?

Tena magnoho-doza tihoe magnorike ty fomba fiheve ty ndaty maro naho fa hanapa-kevetse miomba ty finoman-toake tika. Manao ze raha mampifale i Jehovah ty Kristiana matotse naho fa hanapa-kevetse miomba ty raha hohane’e naho hinome’e. Maniahy antika hoe izao ty Baiboly: “Le ndra tie homagne ndra minogne nareo, ndra inogn’inogne atao’areo, le anò ho voninahin’Andrianagnahare ze kila raha.” (1 Kor. 10:31) Misy fagnonteneagne naho toro lala ty Baiboly hodinehentika retoa:

Minon-toake vao raho amy izay ho teà ty hafa? Hoe ty Eksodosy 23:2: “Ko magnorike ty maro mba hanao raha raty.” Nampitao o Israelitao ty Jehovah mba tsy hanahake o ndaty tsy nampifale azeo. Mahasoa antika Kristiana amy izao ka ze torohevetse zay. Naho fa ty fomba fiheve o ndatio ro orihentika le hanjare tsy hagnorike ty tari-dala i Jehovah naho ho tafasarake ama’e tika.​—Rom. 12:2.

Minon-toake vao raho amy izay trea o ndatio tie mahery? Amy ty kolontsaigne ila’e, le tsy magnahy sady eke iareo tihoe minon-toake mateteke sady maro. (1 Pet. 4:3) Faie mareho moa ty raha rehafegne amy 1 Korintianina 16:13 ao toy: “Miambena lognandro, mioregna mafe amy ty finoagne sady mikezaha hanagne herim-po naho hatanjake.” Tena afake magnampe o ndatio hatanjake vao ty finoman-toake losotse? Aha a, mifanohetse amy izay. Manimba ty fahaiagne misaigne naho ty fahaiagne manapa-kevetse ty finoman-toake losotse. Hagegeagne zay fa tsy magnaporofo tie mahery ty ndaty raike. Ty Isaia 28:7 le mirehake miomba ty ndaty tsy mahatrea ty lalagne homba’e satria mavesatse noho i toakey ty maso’e sady tsy mahay manapa-kevetse soa reke.

Boake amy i Jehovah ty tena hery le izay ty ahafahantika mifoha naho mioregne mafe amy ty finoagne avao. (Sal. 18:32) Manao izay tika satria te hitao amy ty voka-drati’e sady te hiaro ty fifandrambesantika amy i Jehovah. Nanagne fifandrambesagne marine tamy i Jehovah ty Jesosy, le maro tamo o ndatio ty nagnaja aze noho ireke nanagne herim-po sady nanao ty maregne tamy ze raha natao’e.

 Minon-toake vao raho satria tsy te hivali-doha miomba ty olagne mahazo ahy? Hoe ty mpanao salamo raike: “Naho fa nimaro ty raha nampinekoneko ahy, le nampionogne naho nampitony ahy rehe [Jehovah].” (Sal. 94:19) Naho fa mivali-doha rehe le miantehera amy ty fagnampea i Jehovah fa tsy amo o toakeo. Tsy hivali-doha rehe naho mivavake mateteke amy i Jehovah. Nisy ka ty nahatrea tie nahasoa aze ty fipaliagne torohevetse boake tamy ty namagne matotse amo o fiangonagneo eo. Naho ty maregne ty finomagne toake mba hamahàgne olagne le hanimba ty fomba fisaigna ty ndaty raike sady hahavy aze tsy hahavita hanao ty soa. (Hosea 4:11) Hoe ty Daniel, i nirehafegne taloha teoy: “Mikezake tsy hinekoneko naho tsy hagnamelo-tegna raho. Ninon-toake raho mba hiatrehako izay faie vao mainke nampitombo olagne maro sady nahavy ahy tsy hanagne namagne naho tsy hagnaja-tegna zay.” Ino ty nagnampe i Daniel? Hoe reke: “Nitreako tie ty fagnampea i Jehovah ro ilaeko. Naho fa nanao izay raho le nivitako avao ty niatreke ty olagne nahazo ahy naho ty nandrese aze.” Naho ty maregne le vognogne hagnampe antika avao ty Jehovah ndra tie hoe tsy misy raha azontika atao zay aza.​—Fil. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7.

Naho fa minon-toake rehe, le henteo kera misy fahazara’o mila ovagne, le dineho zao: ‘Fa nisy tamy ty raike amo o keleiako ndra ty namako vao nirehake amako ty raha tsapa’e miomba ty fahazarako minon-toake?’ Naho izay ty raha misy le midika zay tie fa zatse minon-toake rehe ndra ka misy olagne hafa faie tsy hai’o. ‘Minogne mihoatse ty fa ninomeko amparake izay vao raho?’ Va’e izay ty fomba raike hahavy ty ndaty raike handevoze o toakeo ndra tie tsy hoe izay aza reke. ‘Sarotse amako vao tihoe tsy hinon-toake ndra tie agnate ty fotoagne kede avao aza?’ Naho izay ty raha misy le va’e fa manomboke magnandevo azo o toakeo. Va’e hidika zay tie tena mila fagnampeagne mete soa rehe mba hahafaha’o mandrese i olagney.

Satria mampisy olagne maro ty finomagne toake, le misy amy ty ila’e amo o Kristianao ro mifily ty tsy hinogne aze. Va’e hisy ka ty hifily tsy hinogne satria tsy tea. Naho fa misy ndaty raike areke  tsy minogne, le toko’e haneho hasoa fagnahy naho fagnajagne aze tika fa tsy hitsaratsara aze.

Va’e tsapa’o zao tie fahendreagne ty mametra ty raha hinome’o mifagnarake amy ze zaka’o. Va’e hametrake fitsipike miomba ty fotoagne hanoa’o izay rehe, ohatse zao indraike isan-keregnandro ndra ka minogne kedekede amy ty fotoagne fihinanagne. Misy ka ty mametra ty karazan-toake hinome’e ohatse zao divay, labiera fa tsy asia’e toake mahery ty ama’e eo sady tsy aharo’e amy ty raha inome’e zay. Naho fa fetrae ty ndaty raike mazava soa ty raha inome’e le ho mora ama’e ty hagnorike izay. Tsy hinekoneko miomba ty fihevera ty hafa ty tegna’e ty Kristiana matotse satria izay ty safidi’e, le tapa-kevetse ty hagnorike izay reke.

Naho fa mandrambe fanapahan-kevetse miomba ty finoman-toake tika le mila eretseretentika ka ty raha tsapa ty hafa miomba izay. Hoe ty Romanina 14:21: “Ndra aleo tsy mihinan-kena ndra minogne divay ndra manao raha hafa va’e hanafintohigne ty rahalahi’o.” Akore ty hampihara’o izay? Manehoa hatea. Naho fa tsapa’o tie va’e hahatafitohigne ty hafa ty finoma’o toake, le ty hatea ty hahavy azo tsy hinogne heike ty amy izay. Naho manao izay rehe le mampiseho tie tea naho magnaja ty fihetseham-po ty hafa sady mipay ze mahasoa iareo ambone ty azo.​—1 Kor. 10:24.

Ankoatse izay ka naho fa mametrake lalàna miomba ty finoman-toake o manam-pahefàgneo, le mankato izay o Kristianao. Va’e hirehake o lalàna iohoe tie fire taogne ty ndaty raike vaho mahazo minon-toake ndra ka tihoe tsy mahazo minon-toake naho fa minday tobile ndra mampiasa masìna.​—Rom. 13:1-5.

Nagnomey fagnomezagne fanjaka maro ho antika ty Jehovah sady nimea’e fahafahagne hifily ty raha hohanentika naho ty raha hinomentikagne tika. Tena soa areke naho ampiasaentika mba hampifaleagne i Raentika an-dagnitse agney ze fahafahagne nimea’e antika zay.