Nivakieʼo soa vao i Fitalakesan-davitse tamy ty taogne toy rey? Henteo areke naho haiʼo ty mamale ty fagnonteneagne retoa:

Ino ty tafilitse amy tihoe ‘havaozo lognandro ty sai’areo’? (Rom. 12:2)

Tsy tihoe manao raha soa avao ty dika io. Mila mandineke ty tena toetsentika tika, le manao fagnovàgne, amy izay hifagnarake soa amy ty fitsipy i Jehovah ty fomba fiaignantika.​—w23.01, p. 8-9.

Akore ty hampisehoantika fa mahay manahatsahatse tika naho fa magnente vaovao?

Mahaliagne antika ty hahatrea ty fahatanteraha ty faminania ty Baiboly amy izao. Faie tsy toko’e hanombatombagne tika satria tsy mampiharo saigne zay. Aleo mamantatse ty fagnazavagne fara’e naboa ty fandamina i Jehovah. (1 Kor. 1:10)​—w23.02, p. 16.

Ino ty tsy mampitovy ty badisa i Jesosy naho ty ahy o mpanonjohy ty lia’eo?

Tsy nila nanokan-tegna hoahy i Jehovah ty Jesosy satria fa agnisa i firenena voatokagney. Voririke ka reke, le tsy nila nibebake ndra nangatake feo ty fieretseretagne malio aman’Andrianagnahare.​—w23.03, p. 5.

Akore ty fomba hagnengantika ty hafa hagnomey toin-drehake?

Ataontika fohe ty antika, le mitao tika mba tsy hirehake hevetse maro amy izay ty hafa mba afake mamale.​—w23.04, p. 23.

Ino ty dika i “Lala ty Fahamasinagne” rehafegne amy Isaia 35:8 aoy?

Voaloha’e le manondro ty lalagne nandehana o Jiosio boake ta Babilona tagneo io. Ino ka ty dika’e amy hinane zao? Anjato’e taogne taloha ty taogne 1919, le fa nisy asa natao mba ho fagnomanagne i lalagney, tsy ino zay fa ty fanoagne pirinty naho fandikagne Baiboly. Nandeha amy i ‘Lala ty Fahamasinagney’ o vahoa i Jehovah-o, le nilitse amy i paradisa ara-pagnahy ao. Hahazo fitahiagne boake amy i Fanjakagney iareo amy ty hoavy.​—w23.05, p. 15-19.

Manondro ino i ampela roe agn’ohatse amy Ohabolana toko 9 ao rey?

Mirehake “ampela raike gege” ty boke i Ohabolana, le mitarike “mban-kibory” mbeo ty fanasagne mea’e. Le ty raike ka “tena hendre” le mitarike amy “ty lala ty fahiratan-tsaigne” naho ho amy ty fiaignagne ty fanasagne mea’e. (Ohab. 9:1, 6, 13, 18)​—w23.06, p. 22-24.

Akore ty ahatreavagne fa niambane naho nahay nanahatsahatse ty Jehovah naho fa nifampirehake tamy i Lota?

Nisaontsy tamy i Lota ty Jehovah mba hiala ta Sodoma ao le hilay amy ty toeragne bey vohitse agne. Faie nagneke ty Jehovah naho fa nangatake ty hijanogne ta Zoara tao reke.​—w23.07, p. 21.

Ino ty azo ty ampela manambaly atao naho magnente sare vetaveta ty vali’e?

Toko’e ho tadidie’e fa tsy ireke ro diso. Toko’e hifantoke amy ty fifandrambesa’e amy i Jehovah reke sady hisaintsaigne ty tantara ty ampela nialy saigne rehafegne amy Baiboly ao faie nahazo fampaherezagne boake Ama’e. Afake magnampe i vali’e ka reke mba handrese i fahazaran-drati’ey.​—w23.08, p. 14-17.

Naho fa misy ndaty manohetse, le nagnino ty fahaiagne mandineke ro hagnampe antika haleme fagnahy?

Naho misy ndaty magnontane ndra manohetse, le hararaoto zay mba hianaragne mamantatse ty raha eretserete i ndatỳ ndra ty heve’e. Hagnampe antika haleme fagnahy zay naho fa mamale aze.​—w23.09, p. 17.

Ino ty azontika ianaragne boake amy ty fomba nahazoa i Maria hery?

Nangatake fagnampeagne tamy ty hafa ty Maria, naho fa nifanta’e tie hanjare rene i Mesiay reke. Nagnomey hery aze boake agnate ty Soratse Masigne ao ty anjely Gabriely naho i Elizabeta. Afake ty hahazo hery boake amo o mpiara-manompò ka tika.​—w23.10, p. 15.

Akore ty va’e hamalea i Jehovah ty vavake ataontika?

Nampitamà reke fa hijanjigne ty vavake ataontika sady hodinehe’e tie mifagnarake amy ty zoton’arofo’e vao zay. (Jer. 29:12) Ndra tie mitovy aza ty vavake ataontika, le va’e ho sambe hafa ty fomba amalea’e aze, faie hanohagne antika avao reke.​—w23.11, p. 21-22.

Mirehake miomba ty “fanantenagne” ty Romanina 5:2, faie nagnino zay ro mbe rehafegne amy ty andine’e faha-4 eo?

Naho fa maharey i talily soay o ndatio, le hanjare hitamà tie ho afake hiaigne nainai’e amy i paradisa ho an-tane etoỳ. Faie naho fa miaretse haoreagne reke le hankasitrahan’Andrianagnahare sady vao mainke hihamafe ty fanantena’e.​—w23.12, p. 12-13