Nimey i Jehovah hery o mpitory vognogne hanao ty asa’e rehoe. Tamy voalohandoha o taogne iohoe, le 225 ty ni-isa ty mpisava lalagne. Faie lasa 350 ty ni-isa iareo tamy ty fara o taogne iohoe. Nisy 8 000 eo hoe eo ka ty mpitory nagneregne tatetse tamy foibey agne tamy izay. Tena niambake zay. Trea tie tena nitahy ty kezake natao iareo ty Jehovah.

I Joseph F. Rutherford ty nitarike ty asa fitoriagne natao o Mpianatse Baibolio tamy izay. Izao ty foto-keve ty lahajaka natao’e tamy 21 Marsa 1920: “Ndaty An-tapetrisa’e Velogne amy Hinane zao ro Tsy ho Mate.” Tragno fagnenteagne cinéma, fara izay ty bey ta New York tao zay ty nahofà iareo mba hanoagne o lahajaka iohoe. Nanao ze fara’e vita’e ka iareo mba hanasagne ndaty hagnatreke o lahajaka iohoe tamy izay, le 320 000 eo hoe eo ty fanasagne zinara iareo.

Nieretsereta iareo tie ho tsy ampe avao ty ndaty ho niavy fa kay ndra nimaro. Dime arivo eo ho eo avao ty ndaty ombe i tragnoy. Faie tsy io avao ty isa ndaty niavy tao. Nisy 7000 aza noly avao. Le hoe ty Fitalakesan-davitse naboake tafara izay: “Tena niambake o fivoriagne natao o Mpianatse Baiboly iohoe! Ty anto’e, tena nimaro ty ndaty nagnatreke aze sady nampahery.”

Mpitory “Ndaty An-tapetrisa’e Velogne amy Hinane zao ro Tsy ho Matey” ty nanjare nahafantaragne o Mpianatse Baibolio tafara izay. Ty anto’e, mbe tsy nitaka iareo soa fa ty hafatse miomba i Fanjakagney ro tena mila torie iareo. Faie niambake ty zotom-po iareo. Hoe ty Ida Olmstead: “Tamy 1902 raho ty nanomboke nivory voaloha’e. Hai’ay tie maro ty fitahiagne nomanen’Andrianagnahare hoahy o ndatio iaby. Rehafe’ay avao amy ze ndaty trea’ay amy i fanompoagne ey areke ze talily soa zay.

Nanomboke nanao pirinty boke naho gazete ty rahalahy tamy Betela tao mba hagnomeagne hanegne ara-pagnahy o vahoa i Jehovah-o. Nivily fitaovagne fanoagne pirinty iareo, le nagnofa tragno etaze ta 35 Myrtle Avenue, a Brooklyn agne mba hisiagne aze. Tsy lavitse i Betela ty misy o tragno iohoe.

Niasa tamy Betela tagne ty Leo Pelle naho i Walter Kessler nanomboke tamy Janvie 1920. Hoe ty Walter: “Nirehake i mpiandraikitse ty fanoagne pirinty ta Betela taoy tamy izahay vaho niavỳ tie: ‘Mbe managne lera raike sy sasa’e nareo hampiakaragne i borotse mpisy boke amy i efetse raike ambane tane aoy.’”

Ino ka ty raha niseho maray igne? Hoe ty Leo: ‘Nasaegne nagnalio i efetse fara’e ambane tamy i tragno nahofa i Betelay zahay. Mbe tsy nahatrea  loto na-tragno hoe izay indraike raho. Faie asa i Jehovah io, le tsy nampagnino anay ty nanao aze.’

Maro ty rahalahy nazoto nandrambe anjara tamy ty asa fanoagne pirintỳ, hafara’e heregnandro tsiampeampe avao le nimaro ty Fitalakesan-davitse nivita pirinty. Enegn’alegne zao ty isa ty Fitalakesan-davitse 1 Fevrie 1920 nivita pirinty tamy i masìna fanoagne pirinty tamy i etaze voaloha’ey tao. Faie tsy tao avao ty nisia o rahalahio masìna fanoagne pirinty. Nisia iareo masìna ka ty tamy i tragno ambane tane agney, le “Battleship” ty nitokavagne aze. Nanjare itikagne avao ka ty nanao pirinty ty gazete Taon-kasambaragne nanomboke tamy 14 Avrily 1920. Tena nitahy ty kezake natao o mpanompo’e nazoto niasa rehoe ty Jehovah.

Vao mainke nahafale o mpanompo i Jehovah tsy nivalike rehoe ty nanohy nanao i asay indraike. Vao mainke niharo saigne naho niara-niasa iareo ndra tie nisy raha sarotse nitsapa ty finoa iareo aza nanomboke tamy 1917 hatrake tamy 1919. Agnisa izay zao ty fisintaha ty ila’e tamo o Mpianatse Baibolio tamy i fandaminagne. Ino ty natao mba hagnampeagne iareo?

Nisy lahatsoratse ninday ty lohahevetse tihoe “Andao Tika Hiharo Saigne” naboake tamy ty Fitalakesan-davitse 1 Avrily 1920. Izao ty voarehake ao: “Tena matoky zahay fa ze ndaty te hankatò i Jehovah, le tsy hifantoke amy ty fahadisoagne natao’e taloha fa haligno izay. Hiarake amo o vahoa i Jehovah-ò aza reke mba hanao i asa’ey.”

Maro ty nankasitrake o rehake manohigne ty fo iohoe. Izao ty nisorate ze mpivaly raike zay: “Tsapa’ay tie tsy mete ty natao’ay naho fa nijanogne tsy nitory sasa izahay tagnate ze taogne tsiampeampe lasa zay. Tapa-kevetse zahay fa hazoto hanao i asa fitoriagney indraike.” Maro ty asa nandigne o mpitory vognogne ty hanohy i asay indraike rehoe.

Nahaja ty bokentikagne tihoe “Mistery Fantatse *”, naho fa rinara tamy 1918. Nanao kezake manokagne areke o Mpianatse Baibolio mba hizaragne ty boke tihoe “ZG”, nanomboke tamy  21 Jona 1920. Naleme ty fogno’e sady hevetse tamy “Mistery Fantatse” tao ty rehafegne ao.

Tsy o mpisava lalagneo avao ty nasaegne handrambe anjara amo o kezake manokagne iohoe fa ze mpitory vita badisa nivognogne handrambe anjara iaby ka. Izao ty rehake filamatse nampiasae iareo tamy izay: “Ty fizaràgne ty “ZG” ro voalohan-draha amy ty fiaignako.” Hoe ty Edmund Hooper: “Tena niasa mafe zahay naho fa nizara isan-tragno o boke iohoe. Mbe lia’ay naho nanao kezake manokagne hoe izay! Tamy izay vaho nitaka’ay tie kay tena asa bey tsy arake ty nieretsereta’ay aze ze o mitory zao!”

Nisarotse ty nifandrambe tamy ty Mpianatse Baiboly tamy ty tane ila’e agne tagnate ty fotoa i Aly Lahibey Voaloha’ey, ie amy izao ty Rahalahy Rutherford te hampahery naho te handrisike iareo mba hanohy i asay indraike. Nandeha ta Grande-Bretagne agne, ta Eoropa agne naho tamy ty tane maro hafa agne areke ty Rahalahy Rutherford naho ty rahalahy efatse niarake tama’e.

Nandamigne havoriambey vondrom-paritse telo naho fivoriagne 12 ty rahalahy Rutherford naho fa nitilike i Grande-Bretagne. Dime alegne eo ho eo ty isa ty mpagnatreke tamy izay. Izao ty namintigna ty Fitalakesan-davitse o fitilihagne natao iareo iohoe: “Nahatsiaro ho velombelogne naho nahazo fampaherezagne o rahalahio. Tena nifale iareo satria vao mainke niharo saigne naho niara-niasa.” Natao i Rahalahy Rutherford ta Paris agne ka, i lahajaka tihoe tie: “Ndaty An-tapetrisa’e Velogne amy Hinane zao ro Tsy ho Mate.” Le avy le nifeno i tragno nanoagne azey. Nisy ndaty telo arivo eo ho eo aza nangatake fagnazavagne fagnampe’e.

Nitilike i Atena, i Caire, naho i Jerosalema ka ty Rahalahy Rutherford naho i rahalahy niarake tama’e rey heregnandro tafara izay. Mba hagnenteagne ty fahaliagna ty ndaty amo o tane rehoe, le nagnoregne birò i sampagne ta Ramallah, marine i Jerosalema agne ty Rahalahy Rutherford. Niheregne ta Eoropa agne reke tafara izay, le nagnoregne birò sampagne ta Eoropa Agnivo agne sady nandamigne ty boke toko’e hatao pirinty tagne.

Nampiboake ty Taon-kasambaragne laharagne faha-27 o Mpianatse Baibolio tamy Septambra 1920. Nirehake ty fagnenjehagne iareo tamy 1918 o gazete iohoe. Niasa andro halegne avao i masìna fanoagne pirinty atao tihoe Battleship-ỳ, i nirehafegne taloha teoy, satria efatse tapetrisa mahery ty gazete Taon-kasambaragne nila natao pirinty.

 Nanjare nahafantatse miomba ty raha nanjò i Rahavave Emma Martin ty ndaty mpamaky o gazete iohoe. Mpisava lalagne ta San Bernardino, a Kalifornia agne reke. Tamy 17 Marsa 1918, le nagnatreke ty fivoriagne natao o Mpianatse Baibolio reke naho ty rahalahy telo retoagne: I rahalahy E. Hamm, i rahalahy E. J. Sonnenburg naho i rahalahy E. A. Stevens.

Nisy lahilahy raike nirahe o fanjakagneo hitsikilo iareo nagnatreke o fivoriagne iohoe. Hoe reke: “Hagnente porofo hahafahagne magnenjeke iareo ty anto’e nandenako tamo o fivoriagne iohoe fa tsy tihoe hianatse Baiboly.” Le nahatrea i boke tihoe “Mistery Fantatsey” reke tagne. Io ty porofo nagnameloha’e o Mpianatse Baiboly rehoe satria fa rinara o boke iohoe. Nitsepahagne ty Rahavave Martin naho i rahalahy telo rey andro tsiampeampe tafara izay satria nao zao nandika lalàna iareo fa nizara boke fa rinara o fanjakagneo.

Voka’e, nivoaheloke higadra telo taogne tam-pirizò agne iareo. Nangatake tamo o fitsaragneo mateteke iareo mba hagnovagne i saze iareoy faie tsy nisy voka’e zay, le ginadra iareo tamy 17 Mey 1920. Faie niova zay tsiela tafara izay.

Naho fa nanao havoriambey vondrom-paritse ta San Francisco agne ty Rahalahy Rutherford tamy 20 Jona 1920, le nitantarae’e tamo o mpagnatrekeo o raha nanjò i Rahavave Martin naho ty nama’e rehoe. Nisoregne i mpagnatreke rey naho fa naharey izay satria tsapa iareo tie tena tsy rare’e ty raha natao tamo o Kristiana rehoe. Nandefa hafatse tamy i prezida i Etazonia agne areke iareo. Izao ty nisorate iareo tamy i preziday agne: ‘Tsy rare’e ty lalàna nampiharegne tamy i Martin. Te hagnararaotse ty fahefagne anagna’e avao o fanjakagneo, le nipay fomba hamandrihagne i Martin mba hampigadragne aze.’

Maray igne avao, le avy le novà i Woodrow Wilson, i prezida i Etazoniay i saze nampiharegne tamy i Rahavave Martin, i rahalahy Hamm, i rahalahy Sonnenburg naho i rahalahy Stevens. Nafahagne tam-pirizò tagne iareo.

Maro ty raha nahafale o Mpianatse Baibolio tamy ty fara ty taogne 1920. Vao mainke nitombo ty asa natao tamy i foibey agne. Vao mainke nazoto nitory i Fanjakan’Andrianagnaharey ka iareo satria io avao ty afake mamaha ty olagne mahazo o ndatio. (Mat. 24:14) Ty fagnambaragne ty hamarenagne miomba i Fanjakagney areke ro asa tena lahibey nifantoha o Mpianatse Baibolio naho fa nanomboke ty taogne 1921.