1-2. Ino ty raha mila ataontika lognandro ndra tie afara ty badisantikagne aza? Hazavao.

 ISAKE ombia rehe ro magnalio ty tragno’o? Va’e niliove’o soa reke taloha ty ho nipetraha’o tao voaloha’e. Faie akore naho tsy niliove’o sasa i tragno’oy tafara izay? Azo antoke fa ho naloto indraike i tragno’oy. Naho tea’o halio avao areke i tragno’oy, le mila liove’o mateteke.

² Hoe izay ka, fa ilaegne kezake mitohy ty fagnasoagne ty toe-tsaintika naho ty toetsentikagne. Taloha ty nanoagne badisa antika, le azo antoke fa nikezake mafe nanao ze fagnovàgne toko’e hatao tika mba hahavy ty ‘vatantikagne halio amy ze kila raha mandoto ty nofotse naho ty saigne.’ (2 Kor. 7:1) Faie amy izao, le mila magnorike ty toroheve i apostoly Paoly toy tika: ‘Mihavaoza lognandro.’ (Efes. 4:23) Nagnino tika ro mila manao izay lognandro? Satria naho tsy manao izay tika, le tsy ela avao le haloto agnatreha i Jehovah eo noho ty raha atao ty tontolo toy. Mba hahavy antika tsy ho trà izay, le mila mandineke mateteke ty toe-tsaintika, ty toetsentikagne naho ty fagniriantikagne tika.

3. Ino ty dika tihoe ‘havaozo lognandro ty sai’areo’? (Romanina 12:2)

³ Ino ty raha mila ataontika mba hagnavaozagne ty saintika, ndra hagnitsiagne ty fomba fiheventikagne? (Vakio ty Romanina 12:2.) Tihoe magnavao le tsy magnengohengo raha tsiampeampe avao. Ty ndaty raike zao naho magnengohengo ty  tragno’e, le tsy midika zay tie magnavao i tragno’ey reke. Tsy tihoe manao raha soa tsiampeampe avao areke tihoe magnavao ty saintikagne. Mila mandineke ty tena toetsentikagne tika, le manao fagnovàgne amy ze treantika tie mila ahitsy, amy izay hifagnarake soa amy ty fitsipy i Jehovah ty fomba fiaignantika. Toko’e hanao izay lognandro tika fa tsy kindraikindraike avao.

4. Ino ty toko’e hataontika mba hahavy ty saintika tsy hovolavolae ty tontolo toy?

⁴ Naho fa ho voririke tika vaho izay ho vitantika ty hampifale i Jehovah amy ze kila raha ataontika. Fa amy izao tika, le mila mikezake mafe vaho mahavita izay. Mareho fa tamy i Romanina 12:2 teoy ty Paoly, le nirehake tie mila magnavao ty saintikagne tika mba hahaiagne ty zoton’arofon’Andrianagnahare. Mila mandineke ty tegnantikagne heike areke tika mba hahaiagne tie tena ty fomba fiheve i Jehovah ro engantika hisy voka’e amy ty tanjontika naho ty fanapahan-keventikagne fa tsy ahy ty tontolo toy. Tsy hamolavola antika ty tontolo toy amy izay.

5. Fa marine i andro i Jehovah-y. Le ino ty raha mila saintsaignentika? (Henteo i sarey.)

⁵ Dineho ty ohatse raike toy. Tea i Jehovah tika ‘naho manao an-tsaigne avao ty fiavia i andro’ey.’ (2 Pet. 3:12) Saintsaigno zao: ‘Trea amy ty fomba fiaignako vao fa ekeko tie kede sisa le ho rava ty tontolo toy? Trea amy ty fanapahan-keveko miomba ty fianaragne naho ty asa ataoko vao fa ty fanompoagne i Jehovah ro tena lahibey amy ty fiaignako? Matoky vao raho fa hikarakara ahy naho o keleiakò avao ty Jehovah? Sa raho lava minekoneko avao miomba ty raha ara-nofo?’ Tena fale ty Jehovah naho fa mahavazoho antika mikezake mampifagnarake ty fomba fiaignantika  amy ty zoton’arofo’e.​—Mat. 6:25-27, 33; Fil. 4:12, 13.

6. Ino ty raha mila ataontikagne avao?

⁶ Mila mandineke ty toe-tsaintika mateteke naho manao ze fagnovàgne ilaegne atao tika. Hoe ty Paoly tamo o Korintianao: “Mikezaha handineke ty vata’areo avao mba hahitavagne tie amy ty finoagne ao nareo ndra tsy ao, sady fantaro soa avao tie manao akore ty vata’areo.” (2 Kor. 13:5) Tsy tihoe mandeha mivory naho mandrambe anjara amy ty fanoampoagne mateteke avao tihoe “amy ty finoagne ao.” Tafilitse amy io ka ty toe-tsaintika, ty fagniriantika naho ty anto’e mahavy antika hanao raha. Mila magnavao ty saintika lognandro areke tika. Manao izay tika naho mamaky ty Saontsin’Agnahare sady mikezake hitovy fomba fihevetse ama’e, le manao ze fagnovàgne ilaegne atao mba hahavy ty fomba fiaignantika hampifale aze.​—1 Kor. 2:14-16.

7. Ino ka ty raha mila ataontika naho ty Efesianina 4:31, 32 ro henteagne, le nagnino zay ro va’e tsy ho mora ty manao aze?

⁷ Vakio ty Efesianina 4:31, 32. Mila ‘miakanjo i toetse vaovaoy’ ka tika, ankoatse tihoe magnitsy ty toe-tsaintika. (Efes. 4:24) Mitake kezake mafe boake amantika zay. Agnisa ty raha mila ikezahantikagne mafe ohatse ty hiala amy ty toetse raty retoagne: Lolompo, o habosehagneo, naho o havigneragne mafeo. Nagnino ro va’e ho sarotse amantika ty hanao izay? Satria va’e fa ho mafe oregne amantika ao i fahazaran-draty rey. Rehafe ty Baiboly tie misy ndaty “tsy ela boseke” naho “mora midabadoa.” (Ohab. 29:22) Va’e tena mila mikezake mafe ty ndaty managne o fahazaragne rehoe vaho hahavita hiova, ndra tie afara ty badisa’e aza. Magnamaregne izay ty fitantaragne magnarake toy.

8-9. Nagnino ty tantara i Stephen ro manoro tie ilaegne kezake mitohy ty fagnafahagne ty toetse taloha?

⁸ Tsy nimora tamy i rahalahy Stephen ty nifehe ty haboseha’e. Hoe reke: “Mbe nila nikezake mba tsy ho mora boseke avao raho ndra tie fa nivita badisa aza. Nisy nangalatse ty radio i tobilekoy, tamy izahay nitory isan-tragno indraike zay. Niheagneko i ndatỳ, le ie naho fa narine aze raho, le napò’e i radioy le nilay reke. Naho fa nitantarako tamy i mpiara-manompo niarake nitory tamako rey ze raha zay, le hoe ze androanavi-pagnahy raike zay tamako: ‘O Stephen, ho natao’o akore i ndatỳ naho nitrà’o?’ Nampandineke ahy o fagnonteneagne iohoe, sady nandrisike ahy hikezake avao ho tea filongoagne.” b

⁹ Va’e mieretseretse tika tie fa tsy managne ty fahazaran-dratintikagne taloha sasa. Faie trea amy ty tantara i Stephen fa va’e mbe hiseho tampoke zay. Naho izay ty manjò azo, le ko kivy sady ko mieretseretse tie tsy ho vita’o ty hanagne i toetse kristiana rey. Ndra i apostoly Paoly aza nagneke hoe izao: “Naho fa te hanao raha soa raho, le agnateko atoagne avao ty raty.” (Rom. 7:21-23) Managne fahazaran-draty ialia’e naho fa Kristiana iaby satria tsy voririke. Manahake o loto militse an-tragnontikagne ao rey i fahazaragne rey. Mila mikezake avao areke tika mba halio. Akore ty hanoantika izay?

10. Akore ty hialiagne amo o fahazaran-dratio? (1 Jaona 5:14, 15)

¹⁰ Mivavaha amy i Jehovah miomba i fahazaragne ikezaha’o ialàgney, le matokisa rehe fa hijanjigne naho hagnampe azo reke. (Vakio ty 1 Jaona 5:14, 15.) Tsy hanao fahagagagne mba hagnafahagne i fahazaran-dratỳ ty Jehovah, faie afake magnomey hery azo  reke mba hahavy azo tsy ho rese. (1 Pet. 5:10) Manoa raha ka mifagnarake amy i vavake natao’oy, le ko manao raha hahavy azo ho mora rese i fahazaran-drati’oy. Mitaoa naho fa magnente video, fandaharagne amy ty tele ndra mamaky boke. Ty anto’e, misy amy i raha rey manoro fa tsy mampagnino ty managne i fahazaran-draty ialia’o rey. Ankoatse izay, le ko engagne hifantoke amo o fagnirian-dratio ty sai’o.​—Fil. 4:8; Kol. 3:2.

11. Ino ty azontika atao mba hiakanjoagne lognandro i toetse vaovaoy?

¹¹ Tsy ty magnafake i toetse taloha rey avao ro toko’e hatao’o. Tena mila mikezake hanagne i toetse vaovaoy ka rehe. Akore ty hahavità’o izay? Anò tanjogne ty hanahake i Jehovah naho fa mianatse miomba ty toetse’e rehe. (Efes. 5:1, 2) Saintsaigno ohatse zao, naho fa irehe mamaky tantara amy Baiboly ao ahatreavagne tie mamindra fo ty Jehovah: ‘Mamela heloke ty hafa vao raho?’ Saintsaigno ka zao naho fa ihe mamaky miomba ty fitretréza i Jehovah ze nisahiragne: ‘Mitretré ty rahalahy naho ty rahavave mipay fagnampeagne vao raho? Le atoroko amy ty raha ataoko vao zay?’ Havaozo lognandro areke ty sai’o, le iakanjò i toetse vaovaoy. Mikezaha ka hanam-paharetagne amy ty vata’o naho fa manao izay.

12. Akore ty nagnovà ty Baiboly ty toetse i Stephen?

¹² Trea amy ty tantara i Stephen, i nirehafegne taloha teoy, fa nivita’e avao ty niakanjo i toetse vaovaoy naho fa nandeha ty fotoagne. Hoe reke: “Naho fa nivita badisa raho, le maro ty raha nahavy ahy hasiake. Tsy maintsy niala raho naho fa nisy ndaty nipay aly amako, ndra nikezake nandamigne i olagney tamy ty fomba hafa. Niderà i valiko naho ty ndaty hafa raho naho fa nitrea iareo nanao izay. Ndra izaho ka aza nigaga! Faie tsy mirehareha miomba izay raho. Treako fa o Baibolio ro tena magnova ndaty.”

13. Ino ty hagnampe antika hanao ty soa? (Galatianina 5:16)

¹³ Vakio ty Galatianina 5:16. Mey i Jehovah ty fagnahi’e masigne tika mba hagnampeagne antika hahavita handrese amy i aly hanao ty soay. Magnenga i fagnahy masigney hiasa amantikagne tika naho fa mianatse ty Saontsin’Andrianagnahare. Mahazo fagnahy masigne ka tika naho fa magnatreke fivoriagne. Afake miarake amo o rahalahy naho o rahavaventikagneo tika naho fa agne. Mialy mafe ka iareo mba hanao ty soa, sady mampahery antikagne ty mahay izay. (Heb. 10:24, 25; 13:7) Hagnomey ty fagnahi’e masigne antikagne ka ty Jehovah naho fa itika mivavake mafe ama’e mba hagnampe antika hanagne hery hialiagne amy ty fahalementikagne. Va’e tsy le avy le ho afake agne i fagnirian-dratỳ naho fa manao ireo tika. Faie hagnampe antika tsy hagnatanterake i fagnirian-draty rey o raha rehoe. Rehafe ty Galatianina 5:16 tie ze mandeha arake ty fagnahy, le “tsy hagnatanterake ty fagniria ty nofotse.”

14. Nagnino ro tena ilaegne ty mikezake hanao ty soa avao?

¹⁴ Naho fa nanao raha tika mba hanagnagne fahazaragne ara-pagnahy, le tena ilaegne ty mikezake tsy hiala amy izay naho mikezake hanao ty soa avao. Fa nagnino? Satria tsy mba miroro zao i fahavalontikagney. Tsy ino zay fa ty fagniriagne hanao raty. Ndra tie fa vita badisa aza tika, le va’e mbe mahatsapa tie te hanao i raha raty tsy toko’e hataontika rey, agnisa izay ty hangalatse, hinon-toake maro, ndra hagnente sare vetaveta. (Efes. 5:3, 4)  Izao ty raha neké ze tanora kristiana raike zay: “Agnisa ty raha tena tsy nimora tamako ty nialy amy i fagniriako te hila lahilahy manahake ahỳ. Nieretseretse raho tie fagniriagne mandalo avao rey, kay mbe misy amako ato hatrake amy izao.” Ino ty hagnampe azo lohotsie naho tena mafe i fagniriagne hanao raty rey?

15. Nagnino ro mampahery ty mahafantatse tie ‘raha mpahazo o ndatio iaby’ o fagnirian-dratio? (Henteo i sarey.)

¹⁵ Ko haligno fa tsy irehe raike avao ty mahatsapa tie tena tsy mora ty mialy amo o fagniriagne te hanao raha ratio. Hoe ty Baiboly: “Tsy misy tsapa hevetse mahazo anareo, mandikoatse ty toe mpahazo o ndatio.” (1 Kor. 10:13a) Nisorategne hoahy ty Kristiana lahilahy naho ampela ta Korinto agne o rehake rehoe. Ni-mpijangajanga, ni-mpila lahilahy ndra ampela manahake aze, naho ni-mpinon-toake ty ila’e amy iareo tie taloha. (1 Kor. 6:9-11) Mieretseretse vao rehe tie tsy ni-te hanao ireo sasa iareo naho fa nivita badisa? Tsy azo eretseretegne zay. Maregne fa voahosotse iareo, faie mbe tsy nivoririke ka. Azo antoke fa nikezake nialy tamo o fagnirian-draty rehoe lognandro iareo. Toko’e hampahery antika zay. Fa nagnino? Satria trea amy io fa ndra inogn’ino fagnirian-draty ialia’o, le fa nisy ndaty nahavita nandrese igne. Ie, vita’o ty ho “amy ty finoagne ao avao”, satria ‘fanta’o tie ampijalegne manahake izay ka ty rahalahi’o amy ty tane toy iaby.’​—1 Pet. 5:9.

16. Ino ty raha mila itaoantikagne, le ino ty anto’e?

¹⁶ Mitaoa mba tsy hieretseretse tie tsy misy ndaty afake mahatakatse ty raha sarotse atrehe’o. Ty anto’e, va’e hahavy azo hieretseretse zay tie tsy misy raha tamaegne sasa ty ama’o, sady tsy ho vita’o ty manohetse o fagnirian-dratio. Mifanohetse amy izay ty raha rehafe ty Baiboly. Hoe reke: “Faie tsy mivalike amy ty saontsi’e ty Andrianagnahare, le tsy hengà’ e hisy tsapa hevetse mihoatse ze fa tante’areo, fa naho fa misy tsapa hevetse, le hisia’e hirike hiakara’e soa tie hahatanteza’areo aze.” (1 Kor. 10:13b) Ndra inogn’ino areke fagnirian-draty tena mafe, le vitantika ty manohetse aze. Naho fa ampea i Jehovah tika, le vitantika ty tsy hagnatanterake aze.

17. Va’e tsy ho vitantika tihoe tsy hanagne fagnirian-draty zao, faie ino ty raha azontika atao?

¹⁷ Tsiarovo avao zao: Va’e hanagne fagnirian-draty tika kindraike, satria tsy voririke. Faie naho fa miseho zay, le azontika atao ty le avy le manohetse aze manahake ty natao i Josefa. Le avy le nilaisa’e malaky i valy i Potifaray. (Gen. 39:12) Vita’o areke ty tsy hagnatanterake o fagnirian-dratio.

18-19. Ino ty raha mila saintsaignentikagne naho itika te hagnavao ty saintikagne?

¹⁸ Tihoe magnavao ty saintika le midika tie mila mikezake lognandro tika mba hahavy ty toe-tsaintika naho ty raha ataontika hampifale i Jehovah. Mba hahavitagne izay, le mila misaintsaigne hoe izao mateteke tika: ‘Trea amy ty raha ataoko vao fa magneke raho tie fa kede sisa le hoavy i andro i Jehovah-y? Mikezake mba hiakanjo i toetse vaovaoy avao vao raho? Engako hitari-dalagne ahy vao ty fagnahy masy i Jehovah, amy izay ho vitako ty hanohetse o fagniria ty nofotseo?’

¹⁹ Naho fa mandineke ty vata’o rehe, le ko mitamà azo ho voririke fa mifalea amy ty kezake fa natao’o. Ko kivy naho trea’o tie mbe misy raha mila ikezaha’o. Oriho ty torohevetse amy Filipianina 3:16 ao toy: “Fa misy fandrosoagne vitantikagne, le andao tika hikezake handroso hoe izay avao.” Naho manao izay rehe, le matokisa fa hitahy ty kezake atao’o amy ty fagnavaozagne lognandro ty sai’o ty Jehovah.