1. Nagnino tika ro va’e hatahotse kindraike?

 MISY fotoagne o ndatio matahotse. Mazava hoaze fa naho fa nianatse Baiboly tika, le niafake amy ty tahotse o fateo, tahotse o demoniao naho ty tahotse ze raha hiseho amy ty hoavy. Faie miaigne amy ty fotoan-tsarotse tika hinane zao, le va’e “hisy raha hampatahotse” antika agnisa izay ty aly, vono ndaty naho ty aretegne. (Lioka 21:11) Va’e hatahotse ndaty ka tika, agnisa izay o manam-pahefàgneo ndra ty keleiantika ila’e manohetse ty hamarenagne. Misy ka ty minekoneko tie tsy ho vita’e ty hiatreke ty raha sarotse amy izao ndra amy ty hoavy.

2. Tantarao ty raha niseho tamy i Davida tamy tie ireke ta Gata tagne.

² Nisy fotoagne ka ty Davida natahotse. Nanapa-kevetse ty hilay ta Gata amy ty tanà o Filisitinao agne ohatse reke, naho fa nagneagne sady nite hamono aze ty Saoly Mpanjaka. Naho fa nirey i Akisy mpanjaka i Gata fa ireke i maramila namono Filisitina “agn’ale’ey”, le “nanomboke natahotse” ty Davida. (1 Sam. 21:10-12) Ninekoneko reke tie ino ty raha hatao i Akisy ama’e. Ino ty nagnampe i Davida tsy hatahotse?

3. Arake ty Salamo 56:1-3, 11; akore ty fomba nandresea i Davida ty taho’e?

³ Mirehake ty raha nitsapa’e tamy ireke ta Gata tagney ty Davida amy Salamo 56 ao. Rehafegne ao tie tena natahotse ty Davida, faie rehafegne ao ka tie ino ty raha nagnampe aze. Niantehetse tamy i Jehovah ty Davida naho fa natahotse. (Vakio ty Salamo 56:1-3, 11.) Nanagne anto’e soa natokisagne  i Jehovah reke. Noho ty fagnampea i Jehovah, le nahatrea hevetse tsy mahazatse faie tena nandaitse ty Davida: Nanao sare minegne reke! Ndra tie toko’e ho namono i Davida aza ty Akisy, le nenga’e handeha avao reke.​—1 Sam. 21:13–22:1.

4. Akore ty fomba ahafahantika magnatanjake ty fatokisantika i Jehovah? Magnomeza ohatse.

⁴ Tsy hatahotse ka tika naho fa mitoky amy i Jehovah. Faie akore ty hagnamafesantika ze fatokisantika i Jehovah zay, lohotsie naho fa misy raha mampatahotse antika? Intoy misy ohatse. Va’e hatahotse rehe amy ty voaloha’e naho fa mahafantatse tie managne aretegne. Faie hihegne ze tahotse zay naho fa matoky i dokoteray rehe. Va’e fa nitsabo ndaty hafa marare hoe izay reke. Mitsanogne soa azo reke sady mahatakatse soa ze raha tsapa’o. Va’e horehafe’e ama’o ty fitsaboagne mete soa fa natao’e tamy ty ndaty hafa. Hatanjake hoe izay ka ty fatokisantika i Jehovah naho mandineke ty raha fa natao’e taloha, naho ty raha atao’e amy izao vaho ty raha mbe hatao’e amy ty hoavy tika. Izay ty natao i Davida. Naho fa handineke ty Salamo 56 tika, le eretsereto tie akore ty ahafaha’o magnatanjake ty fatokisa’o i Jehovah naho ty fomba handresea’o ty taho’o.

INO TY RAHA FA NATAO I JEHOVAH?

5. Ino ty raha nisaintsaigne i Davida mba hahavità’e mandrese ty taho’e? (Salamo 56:12, 13)

⁵ Ndra tie nagnoho-doza aza ty raha niaigna i Davida, le nifantoke avao tamy ty raha soa fa natao i Jehovah taloha reke. (Vakio ty Salamo 56:12, 13.) Izay ty raha nisaintsaigne i Davida tagnate ty androm-piaigna’e. Nisy fotoagne zao ohatse reke nisaintsaigne miomba ty raha finoro i Jehovah. Naniahy aze zay tie tena mahery sady tena tea o ndatio ty Jehovah. (Sal. 65:6-9) Nisaintsaigne ty raha fa natao i Jehovah hoahy ty hafa ka ty Davida. (Sal. 31:19; 37:25, 26) Ankoatse izay ka le nisaintsaigne ty raha soa fa natao i Jehovah tama’e reke. Nanohagne naho niaro aze zao ty Jehovah tamy tie ireke mbe nikede. (Sal. 22:9, 10) Ty fisaintsaignagne o raha reo ty nagnatanjake ty fatokisa i Davida i Jehovah!

6. Naho fa matahotse tika, le ino ty hagnampe antika hatoky i Jehovah?

 ⁶ Naho fa matahotse rehe, le eretsereto zao: ‘Ino ty raha fa natao i Jehovah?’ Dineho o raha finoro’eo. Tsy niforogne i Jehovah hanagne toetse mitovy ama’e naho tsy afake manompo aze o vorogneo naho o folerao. Faie vao mainke hatoky tika fa hokarakarae’e naho fa ‘magnente soa’ ty fomba ikarakara’e i raha rey. (Mat. 6:25-32) Dineho ka ty raha fa natao i Jehovah tamo o mpanompo’eo. Va’e mila mianatse ty tantara i ndaty nanagne finoagne amy Baiboly ao rey rehe, ndra ka mamaky ty raha fa niaigna i mpanompo i Jehovah amy hinaneke zao rey. a Dineho ka tie akore ty fomba fa nikarakarà i Jehovah azo. Akore zao ty nahatreava’o ty hamarenagne? (Jaona 6:44) Akore ty fa namalea’e ty vavake natao’o? (1 Jaona 5:14) Ino ty soa rambese’o isan’andro boake amy i solovoigne natao i Ana-dahi’e tena tea’ey?​—Efes. 1:7; Heb. 4:14-16.

7. Akore ty fomba nagnampea ty tantara i Daniela i Vanessa mba handresea’e ty taho’e?

⁷ Nisy raha nampatahotse natrehe i Vanessa b, rahavave raike a Haiti agne. Niantso aze isan’andro naho nandefa sms tama’e ty lahilahy raike mpiharo tanàgne ama’e, le namorese aze mba hiarake tama’e. Nirehafe i Vanessa fa tsy hanao izay reke faie tena niboseke i ndatỳ sady nagnorohoro aze. Hoe reke: “Tena natahotse raho.” Akore ty natao i Vanessa? Nanao raha mba hiarovagne ty tegna’e reke. Nagnampe aze mba hiantso o manam-pahefàgneo ty androanavi-pagnahy raike. Faie nifantoke tamy ty fomba fa niarova i Jehovah ty mpanompo’e taloha ka ty Vanessa. Hoe reke: “Ty miomba i Daniela mpaminany ty nisaintsaigneko voaloha’e. Natorake tagnate i lavake misy liona kerégney ao reke ndra tie tsy nanao raty aza. Faie niaro aze ty Jehovah. Nangatake tamy i Jehovah raho mba hamaha i olagne mahazo ahikey. Tafara izay le nanjare tsy natahotse sasa raho.”​—Dan. 6:12-22.

INO TY RAHA ATAO I JEHOVAH AMY IZAO?

8. Ino ty raha naharese lahatse i Davida? (Salamo 56:8)

⁸ Ndra tie nagnoho-doza aza ty raha niaigna i Davida tamy ireke ta Gata tagney, le tsy nifantoke tamy ze raha nahavy aze hatahotse reke. Nandineke ty raha natao i Jehovah ho aze tamy ze fotoagne zay reke. Natoky ty Davida fa mitari-dalagne naho miaro vaho mahatakatse ty raha tsapa’e ty Jehovah. (Vakio ty Salamo 56:8.) Nanagne namagne soa nanohagne aze ka reke, agnisa izay ty Jonatana naho i Ahimeleka Mpisorom-bey. (1 Sam. 20:41, 42; 21:6, 8, 9) Ndra tie nite hamono aze aza ty Saoly Mpanjaka, le niafake nilay aze avao ty Davida. Tena nirese lahatse reke tie mahaonigne soa ze raha miseho ama’e naho ty raha tsapa’e ty Jehovah.

9. Inogne ty raha ony i Jehovah amantika tsikiraidraike?

⁹ Naho fa miatreke raha sarotse mampatahotse rehe, le ko haligno fa ony i Jehovah i raha atrehe’oy naho ty raha tsapa’o. Tsy tihoe nahavazoho ty haorea o Israelita ta Ejipta tagne reo avao ohatse ty Jehovah fa ‘nifanta’e soa ka ty fijalea iareo.’ (Eks. 3:7) Nihira ty Davida tie vazoho i Jehovah ty olagne nahazo aze naho ty raha tsapa’e. (Sal. 31:7) Naho fa nijale o mpanompo i Jehovah-o sady ndra tie noho ty fanapahan-kevetse raty natao iareo aza ty nahavy izay, le mbe ‘niore avao reke.’ (Isaia 63:9) Naho fa matahotse rehe, le taka i  Jehovah soa ze raha tsapa’o sady vognogne hagnampe azo handrese ze tahotse zay reke.

10. Nagnino rehe ro rese lahatse tie mahaonigne azo sady hagnampe azo hiatreke raha sarotse ty Jehovah?

¹⁰ Naho fa miatreke raha sarotse rehe, le va’e tsy hotrea’o ty fomba agnampea i Jehovah azo. Ino ty azo’o atao? Angataho reke hagnampe azo hahatrea ty fanohagna’e. (2 Mpanj. 6:15-17) Dineho zao: Fa nisy lahajaka ndra toin-drehake tam-pivoriagne agne vao nampahery azo? Fa nisy gazete ndra video ndra i hirantika rey vao nampahery azo? Fa nisy ndaty vao nitantara tama’o ty hevetse mampahery ndra andinin-teny nitrea’e? Va’e ho halignontika ty hatea o rahalahy naho rahavaveo naho ty mahakama ara-pagnahy azontika. Faie fagnomezagne fanjaka boake amy i Jehovah rey. (Isaia 65:13; Mar. 10:29, 30) Porofo rey tie mikarakara azo reke. (Isaia 49:14-16) Porofo ka rey tie fagneva ty hatokisa’o reke.

11. Ino ty nagnampe i Aida tsy hatahotse?

¹¹ Nivoamare i Aida, mitoboke a Sénégal agne tie nanohagne aze ty Jehovah tagnate ty raha sarotse natrehe’e. Ireke ty talé iareo, le nitamà o rae aman-drene’e reo tie ireke ty hanohagne ara-bola naho hikarakara iareo. Faie naho fa nanao mpisava lalagne reke sady nagnatsotra fiaignagne, le nanjare nisahiragne ara-bola. Tena niboseke tama’e naho nitsaratsara aze o keleia’e reo. Hoe reke: “Natahotse raho kera tsy ho afake hagnampe o rae aman-dreneko reo sady haria iareo. Nagnomey tsiny i Jehovah iaby aza raho noho ireke nagnenga izay hiseho.” Tafara izay le naharey lahajaka tam-pivoriagne agne reke. Hoe indraike reke: “Naniahy ahike i lahajakay fa ony i Jehovah soa ty anto’e mahavy antika hinekoneko ndra hatahotse. Nagnampe ahike tsikedetsikede hatoky ty hatea i Jehovah ty torohevetse boake amo o androanavi-pagnahio naho ty ndaty hafa. Naho fa nivavake raho le vao mainke natoky tie hagnampe ahike ty Jehovah. Nahatsapa ho nilamin-tsaigne raho naho fa nitreako tie namale ty vavake nataoko reke.” Nisy fotoagne ty Aida nahatrea asa, le tsy tihoe ahafaha’e nanao mpisava lalagne avao zay fa nahafaha’e nagnampe o rae aman-drene’eo naho ty hafa ka. Hoe reke:  “Nianatse nitoky tanterake tamy i Jehovah raho. Amy izao, naho fa boake mivavake raho le tsy eo sasa i tahokoy.”

INO TY RAHA MBE HATAO I JEHOVAH AMY TY HOAVY?

12. Arake ty Salamo 56:9, ino ty raha natokisa i Davida?

¹² Vakio ty Salamo 56:9. Mirehake ty raha hafa nagnampe i Davida handrese ty taho’e o andine’eo. Ndra tie nagnoho-doza aza ty fiaigna’e, le nisaintsaigne’e avao ty raha mbe hatao i Jehovah ho aze amy ty hoavy. Nihay i Davida tie hamonje aze ty Jehovah amy ty fotoagne mete. Tafara ze raha iaby zay, le nisaontsy tamy i Davida ty Jehovah tie ireke ty ho mpanjaka o Israelio magnarake. (1 Sam. 16:1, 13) Natoky ty Davida fa hotanterake iaby ze raha nampitamae i Jehovah.

13. Ino ty raha azontika antoke fa hatao i Jehovah?

¹³ Ino ka ty raha ampitamae i Jehovah fa hatao’e ho azo? Tsy mitamà tika tie hiaro antika amy ty olagne iaby ty Jehovah. c Faie ko haligno fa ndra inogn’ino raha sarotse va’e hatrehe’o amy izao, le hofoagna i Jehovah iaby zay amy i tontolo vaovaoy ao. (Isaia 25:7-9) Azo antoke fa managne hery hamelomagne ty mate, hamoagnagne o aretegneo naho o mpanohetseo i Mpamorogney.​—1 Jaona 4:4.

14. Ino ty raha azontika saintsaignegne?

¹⁴ Naho fa matahotse rehe le saintsaigno ty raha hatao i Jehovah amy ty hoavy. Eretsereto ty raha ho tsapa’o naho fa tsy ho eo sasa ty Satana, tsy hisy sasa o raty fagnahio fa ze ndaty maregne ty sisa eo sady hihavoririke tsikedetsikede rehe isan’andro. Nisy fampisehoagne raike tamy ty havoriambey faritse tamy ty taogne 2014 zay, nampiseho ty raha azontika saintsaignegne miomba ty raha tamaentika. Nirehafe i raey tamy i keleia’e rey tie akore ty fomba azo irehafagne ty 2 Timoty 3:1-5 naho ampiharegne amy ty raha hisy amy i Paradisay ao. Hoe reke: “Amy i tontolo vaovaoy ao, le hisy fotoagne mahafale. O ndatio hotea ty hafa, hotea manompo i Jehovah, hiambane, tsy ho rengevoke, hidera an’Agnahare, hankatò rae aman-drene, hisaotse, tsy hivalike, tena hotea ty keleia’e, ho mora ifampirehafagne, hirehake raha soa miomba ty hafa, hahafehe tegna, haleme fagnahy, hotea ty soa, ho azo atokisagne, handefetse, hotea an’Agnahare mihoatse ty hatea’e fahafinaretagne, hotrea amy ty fiaigna’e ty maha mpivavake aze; iharineo ty ndaty hoe izay.” Fa nirehafe’o tamy ty keleia’o naho ty mpiharo finoagne tama’o ka vao tie hanao akore ty fiaignagne naho fa amy i tontolo vaovaoy ao?

15. Ndra tie natahotse aza ty Tanja, le ino ty nagnampe aze handrese izay?

¹⁵ Nagnampe ty rahavave raike atao tihoe Tanja, mipetrake a Makedonia Avaratse agne handrese ty tahotse ty fisaintsaignagne ty fitahiagne amy ty hoavy. Nanohetse aze ty rae aman-drene’e tamy tie ireke nianatse Baiboly. Hoe reke: “Le i raha agnisa i natahorako hisehoy ty niseho tamy izay. Jinera o rae aman-dreneko reo raho isake tie boake nivory. Nihorohoroe iareo hovonoegne raho naho manjare Vavolombelo i Jehovah.” Tamy ty fara’e le niroahe iareo hiala tan-tragno ao ty Tanja. Akore ty natao’e? Hoe reke: “Hahita fifaleagne nainai’e raho naho tsy mivalike. Izay avao ty nifantohako. Nisaintsaigneko avao ka ty valesoa homey i Jehovah ahike amy i tontolo vaovaoy ao noho iraho namoe raha maro amy ty tontolo toy eto sady tsy ho tsiaroko iaby ze raha raty miseho amy izao.” Tsy nivalike ty Tanja. Noho ty fagnampea i Jehovah le nahatrea toeragne hitobohagne  reke. Amy hinane zao, le manambaly rahalahy tsy mivalike ty Tanja sady tena fale iareo miarake manao ty asa fanompoagne marain-tsy hariva.

HATANJAHO TY FATOKISA’O I JEHOVAH

16. Ino ty hagnampe antika tsy hatahotse naho fa mahatrea ty fahatanteraha i faminaniagne amy i Lioka 21:26-28 aoy?

¹⁶ Agnate i haoreagne lahibeỳ ao, le “ho toragne noho ty tahotse” o ndatio. Faie hitsangagne naho hanagne herim-po o vahoan’Agnahareo. (Vakio ty Lioka 21:26-28.) Nagnino tika ro tsy hatahotse? Satria fa nianatse nitoky tamy i Jehovah tika. Nirehake ty Tanja, i nirehafegne taloha teoy fa nagnampe aze hiatreke ty raha sarotse hafa ty raha sarotse natrehe’e taloha. Hoe reke: “Nianarako tie afake magnampe antika hiatreke ze raha iaby miseho ty Jehovah sady tena hitahy antika reke. Kindraike le hoe voafehe o ndatio ty raha miseho, faie naho ty maregne le mahery mandikoatse iareo ty Jehovah. Hifaragne avao io ndra tie mafe ty miatreke izay.”

17. Akore ty hagnampea ty andinin-teny hoahy ty taogne 2024 toy antika? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

¹⁷ Amy izao le maro ty raha mampatahotse. Faie manahake i Davida, le afake mandrese o tahotseo ka tika. I vavake natao i Davida tamy i Jehovah-y ty andinin-teny hoahy ty taogne 2024 toy. Hoe reke: “Naho fa matahotse raho, le mitoky ama’o.” (Sal. 56:3) Mareho ty raha rehafe ty manam-pahaiagne miomba ty Baiboly raike toy mifandrambe amo o andine’e iohoe: “Tsy nieretseretse i raha nampatahotse azey ndra ty olagne natrehe’e ty Davida. Niantehetse tamy i afake namonje azey reke.” Saintsaigno avao o andinin-teny iohoe amy ty volagne agnate i taogney, lohotsie naho fa misy raha sarotse atrehe’o. Manokàgna fotoagne hisaintsaignagne ty raha natao i Jehovah taloha naho ty raha atao’e amy izao vaho ty raha mbe hatao’e amy ty hoavy. Tahafo ty Davida le afake hirehake rehe tie: “Naho fa matahotse raho, le mitoky ama’o.”​—Sal. 56:4.