Ta Saint Paul, a Minnesota, Etazonia eto raho ro naterake tamy 1954. Katolika zahay. Tsy le azo nirehafegne tihoe nanan-karena zahay faie tsy nahantra ka. Dime zahay ty ana i babako naho i reneko, le izaho ty anake faharoe. Tamy izaho mbe nikede, le nianatse tamy ty lakilasy o Katolikao agne. Mpiserivy lamesa raho tamy izay faie zara’e naho mba nahay Baiboly. Nino raho tie misy ty Andrianagnahare sady ireke ty namorogne ze kila raha. Faie tsy tena nino raho tie hahavita hagnampe ahy hanompo aze o fivavahagne nisy anay iohoe.

Tamy ty taogne voaloha’e nianarako miomba ty lalàna, le nisy Vavolombelo i Jehovah nitory tamako. Sahiragne nanasa lamba raho tamy izay. Faie soa fagnahy i mpivaly rey, le nirehake iareo tie mbe hiheregne. Izao ty raha nagnonteneako iareo naho fa niheregne iareo: ‘Fa nagnino ty fiaigna o ndaty raty fagnahio ro hoe soasoa naho oharegne amy ty fiaigna ty ndaty soa fagnahy? Akore ty hahavy o ndatio ho sambatse?’ Nimey iareo i boke tihoey raho, Ny Fahamarinana Izay Mitarika ho Amin’ny Fiainana Mandrakizay naho Baiboly Fandikan-tenin’ny Tontolo Vaovao. Maintso soasoa zay ty fogno i  Baibolỳ! Nagneke hianatse Baiboly ka raho, le maro ty raha nanjare nifantako. Tena nifale raho naho fa nahay tie ty Fanjakàn’Andrianagnahare ty hinday ty tane toy amy ty hoavy. Nekeko tie tsy hahavita hagnatanterake ty raha rehafe’e o mpitondra an-tane etoio. Ndra mahavy o ndatio hijale naho hihara ty tsy rare’e aza ty raha atao iareo.

Nanokan-tegna hoahy i Jehovah raho tamy ty voalohan-doha ty taogne 1982, le natao badisa raho tafara kede izay tamy i havoriambey vondrom-paritse manao tihoey tie “Ny Fahamarinan’ilay Fanjakana.” Tamy ty tragnom-pokonolo raike ta Saint Paul tao zay ty nanoagne o havoriambey iohoe. Niheregne tamo o tragnom-pokonolo iohoe agne raho heregnandro tafara igne satria tao ty nisiagne i fagnadignagne hoahy ze te hanao mpisolovavay. Nireiko tamy ty voalohan-doha ty volagne Oktobra tie niafake raho, le nanomboke nanao mpisolovava raho tamy izay.

Nisy Betelita raike ta Brooklyn agne zay nifankatrea tamako tamy i havoriambey tihoe “Ny Fahamarinan’ilay Fanjakana” ignehoe. I Mike Richardson ty agnara’e. Nirehake tamako reke tie nanjare nisy sampan-draharaha miomba ty lalàna ty amy i foibey agne. Le avy le nitsiaroko i reha i tandapa etiopiana amy Asan’ny Apostoly 8:36 aoy sady nieretseretse raho tie: ‘Ino koahe ty misakagne ahy tsy hiasa amy ze sampan-draharaha zay?’ Nandefa fangatahagne hanompo amy i Betela agne areke raho.

Niboseke ty babako naho i reneko naho fa nanjare Vavolombelo i Jehovah raho. Nagnontane ahy ty babako tie: ‘Akore zane i asa amy maha i mpisolovava azoy naho hiasa amy Betela agne rehe?’ Le nihazavaeko tama’e tie an-tsitrapo ty asa ataoko agne faie mahazo vola fagnampeagne kede raho isam-bolagne naho fa manjare Betelita.

Faie nisy asa tsy maintsy nivitaeko zay hey, le tamy 1984 raho vaho izay nanomboke niasa tamy Betela i Brooklyn a New York agne. Tinendre hiasa tamy ty Sampan-draharaha Miomba ty Lalàna raho tie tao. Treako tie tena mete amako zay satria vaho boake niasa tamy fitsaragne tey raho.

Tamy Novambra 1983, le nisy tragno a Jersey City, a New Jersey agne vinily i fandaminagne. Stanley Theater ty agnara’e. Nila nihavaozegne ty jiro naho ty tiòn-drano tao, le nangatake alalagne o rahalahio. Nihazavae iareo tamo o manam-pahefàgneo tie hatao anjomba fanoa ty Vavolombelo i Jehovah havoriambey o tragno iohoe. Faie tsy nagneke izay o manam-pahefàgneo satria naho henteagne ty lalàna, le tsy mete naho hisiagne tragno fivavahagne ty amy ty toeragne maro mpivarotse naho birò. Ie amy izao toeragne hoe izay ty misy i Stanley Theater. Nangatake alalagne indraike i rahalahy rey faie mbe tsy nagneke avao o manam-pahefàgneo.

Nente i fandaminagne tamo o fitsaragneo ey areke i raharahay. Vaho heregnandro ty niasako tamy Betela ao tamy izay. Faie tsy  vaovao tamako ty raharaha ara-pitsaragne hoe izay satria vaho roe taogne taloha io raho ro niasa tamy ty fitsaragne ta Saint Paul agne. Hoe ty raike tamo o mpisolovava i fandaminagneo: “Fa maro ty raha natao tamo o tragno iohoe tao. Fa nisy mpihira nihira ohatse ty tao, nisambàgne filma naho raha hafa manahake ireo. Le nagnino zane ro tsy mete naho hatao tragno fivavahagne?” Nandineke i olagney i fitsaragney, le nirehake tie tsy nagnaja ty zo o ndatio hivavake ty Tanà i Jersey. Nampiboake lily ka i fitsaragney tie tsy maintsy mey iareo alalagne mba hagnavao ty raha amy i tragnoy ao ty fandaminagne. Nitreako nanomboke tamy izay tie nitahy ty fandamina’e ty Jehovah naho fa nampiasa o lalànao mba hampandrosoagne ty asa’e. Tena fale raho fa nandrambe anjara tamy izay!

Tena maro ty raha nihavaozegne tamy i tragnoy, le nanjare anjomba fanoagne havoriambey. Nampiasaegne hanoagne fizaràgne diploma o tragno iohoe tsy ampe tao’e raike tafara izay. Tao ty nizaràgne ty diploma ty kilasy faha-79 tamy ty Sekoly i Gileada tamy 8 Septambra 1985. Tena fale raho fa afake nampiasa ty raha nianarako miomba ty lalàna mba hampandrosoagne ty asa i Fanjakagney. Teako mandikoatse i asako talohay o asa nataoko iohoe. Tsy nieretsereteko tie mbe maro ty tombotsoa homey i Jehovah ahy.

Tamy 1980 tagne ho agne, le mateteke o dokoterao naho o lapotalio ro tsy nagneke naho fa nisy Vavolombelo i Jehovah nangatake mba tsy hampidiragne lio. Tena nisahiragne o ampela mivesatseo satria mateteke o mpitsarao ro nieretseretse tie tsy managne zo handietse tsy hampidiragne lio iareo. Nirehake aza iareo tie va’e ho mate i ampelay naho tsy ampidiragne lio, le hanjare tsy hanan-drene i ana’ey.

Naho fa boake niterake ohatse ty Rahavave  Nicoleau tamy 29 Desambra 1988, le nikararàke avao ty lio’e sady tsy nimete nijanogne. Natahoragne ho mate reke tamy izay, le nagnontane aze i dokotera’ey tie azo ampidiragne lio vao reke. Faie nandietse ty Rahavave Nicoleau. Ie nimaray igne, le nangatake alalagne tamo o mpitsarao ty dokotera tamy i lapotalỳ tao mba hampidiragne lio ama’e. Le avy le nagneke i mpitsaray. Faie tsy mba nagnenga i Rahavavey ndra i vali’e hagnazava ty heve’e i mpitsaray sady tsy nampahafantare’e iareo ka tie nimei’e alalagne hampiditse lio ama’e i lapotalỳ.

Nampidiragne lio avao ty Rahavave Nicoleau tamy Joma 30 Desambra, ndra tie nandietse mafe ty vali’e naho ze longo’e narine aze teo. Ie nihariva igne, le nitsepahe o polisio ty longo i Rahavave Nicoleau naho ty androanavi-pagnahy ila’e. Ty anto’e,  nao zao iareo nisakagne o dokoterao mba tsy hampiditse lio tama’e. Niboake tamy ty vaovao ta New York naho ta Long Island agne zay tamy ty maraindray ty Sabotsy 31 Desambra.

Nandeha tamy fitsaragne ambone tagne raho tamy ty Tinainy igne, le nirehake tamy ty mpitsara raike atao tihoe Milton Mollen. Nirehafeko tama’e ty pitsopitso i raharahay sady nambarako aze fa tsy mba nitsanogne ty heve i Rahavave Nicoleau ndra ty heve i vali’e i mpitsaray nangataha i lapotalỳ alalagney, fa le avy le nagneke avao. Nampandehane i Mollen amy ty birò’e agne raho naho fa nifolakandro igne mba hiarake handineke ama’e i rahaharay naho ty lalàna mifandrambe ama’e. Niarake nandeha tagne zahay amy i Philip Brumley, i mpiandraikitse anaỳ. Nampahavie i Mollen agne ka i mpisolovava nisolo tegna i lapotalỳ. Nialy hevetse zahay ty tao sady nisy fotoagne nirehake mafe. Nanoratse tamy i fandrambesa’e an-tsoratsey ty Rahalahy Brumley tie: “Moramora avao!”, le natoro’e ahike. Soa reke fa nirehake ahy hoe izay. Ty anto’e, tena nafana fo raho naho fa nagnazava tie diso ty ahy i mpisolovava i lapotalỳ.

Ie afake lera’e raike teo ho eo, le nirehake ty Mollen tie o raharaha iohoe ty hodinehegne voaloha’e naho fa hamaray maraindray. Naho fa niakatse i birò’ey zahay, le nirehake reke tie: ‘Ho sahiragne i mpisolovava i lapotaly igne naho maray!’ Te hirehake reke tie tsy ho mora amy i mpisolovavay ty hiaro i lapotalỳ. Tsapako tamy izay fa hoe nagnomey toky ty Jehovah tie handrese zahay. Tena nahalatsa ty nahatrea tie nampiasa anay ty Jehovah mba hagnatanterake ty zoton’arofo’e.

Niasa avao zahay tamy ty hale igne mba hagnomagne ty raha horehafe’ay hamaray. Marine ty Betela i Brooklyn avao ty nisy i fitsaragney, le maro tamy i ekipa tamy i sampan-draharaha niasakoy ro nandeha tagne. Naho fa boake nitsanogne anay ty mpitsara efatse, le nanapa-kevetse iareo tie tsy toko’e ho nampidiragne lio ty Rahavave Nicoleau. Nagnomey rare’e i rahavaventikagney i fitsaragney sady nirehake tie tena tsy fagnajagne ty zo anagna o ndatio ty fampiboahagne lily miomba ty ndaty raike naho mbe tsy nitsanognagne ty heve’e.

Tsy ela tafara izay, le nihamafese ty fitsaragne fara ambone ta New York taoy tie zo i Rahavave Nicoleau ty hotsaboegne faie tsy hampidiragne lio. Io ty raike amy ty raharaha ara-pitsaragne efatse mifandrambe amy ty fampidiragne lio nandrambesako anjara. (Henteo tihoe: “ Fandreseagne Niazontikagne Tamy ty Fitsaragne Fara Ambone.”) Nagnampe ty mpisolovava tamy Betela tao ka raho naho fa nisy raharaha mifandrambe amy ty zo hikarakara ty anake, fisaraham-panambaliagne naho tane vaho tragno.

Fa nisara-baly ty Denise tamy izahay nifankatrea voaloha’e sady fa telo ka ty ana’e. Niasa reke ro sady nanao mpisava lalagne. Tapa-kevetse hanompo i Jehovah avao reke ndra tie tsy mora ty raha niaigna’e. Nahagaga ahy zay! Nagnatreke i havoriambey vondrom-paritse manao tihoey “Ireo Mpitondra Fahazavana”, ta New York agney zahay tamy 1992. Nirehake tama’e raho tamy izay tie te hifankafantatse soa ama’e. Nagneke reke, le nifanambaly zahay tao’e raike tafara izay. I Jehovah avao ty atao’e voalohan-draha tamy ty fiaigna’e. Tea misolesole ka reke. Tena fagnomezagne boake amy i Jehovah ty Denise! Maro ty valesoa nimey i Jehovah ahy amparake ze nifanambalia’ay zay.—Ohab. 31:12.

Fa ni-11 taogne naho 13 taogne vaho 16 taogne i ana’e rey tamy izahay nifanambalỳ. Te hikarakara iareo soa raho, le nivakieko naho nampihareko ze raha nirehafe o boke naho gazetentikagneo miomba tihoe akore ty hahaia’o miteza ty ana i vali’o tamy ty ndaty hafa. Nisy olagne avao hey aloha tamy ty voaloha’e, faie nifale raho satria nanjare nirambese iareo ho ragnetse azo itokisagne naho rae bey hatea naho fa nandeha ty fotoagne. Tsy mba rarà’ay zao iareo naho fa minday ty ragne iareo ho ama’ay agne. Mahafale anay ty mahatrea i tragno’ay feno tanora maro.

Nifindra ta Wisconsin eto zahay amy i Denise tamy 2013, satria fa antetse iaby ty rae aman-drene’ay le nila fikarakaragne. Faie nigaga raho satria mbe afake nanompo tamy Betela agne avao tamy izay. Nasaegne hiasa an-tsitrapo tsy maharetse raho, le nagnampe i fandaminagne handamigne raharaha ara-pitsaragne isan-karaza’e.

Tamy Septambra 2018, le nanjare lava nikohake avao raho. Namonje dokotera raho faie tena tsy nihai’e tie ino ty nahavy i aretegney. Nisy dokotera hafa nirehake tie toko’e hamonje manam-pahaizagne manokagne raho. Le naho fa namonje manam-pahaizagne manokagne raho tamy Janvie 2019, le nirehake reke tie va’e aretegne tsy le fitrea o mahazo ahio sady hisy voka’e amy ty vatako iaby.

Nanao i spaoro tena teako zay raho telo andro tafara izay. Fa mpihisa io avao raho amparake izay sady tena nahay ka. Faie nifolake ty tagnako tamy izay. Tsapako areke fa nanomboke tsy nahavita nikomandy ty fihetse ty vatako raho. Gaga raho fa vao mainke tena niharaty avao i aretekoy, le nanjare sahiragne raho naho fa nirehake naho nihetseke vaho nihinagne.

Tena fale raho satria afake nampiasa ty fahaiako miomba ty lalàna mba hagnampeagne ty fandamina i Jehovah, ndra tie kede avao aza ty mba nivitako. Fale ka raho fa afake nanoratse lahatsoratse maro sady naboake tamy ty gazete hoahy o dokoterao, o mpisolovavao naho o mpitsarao i lahatsoratse rey. Nandeha nitete tane ka raho, le nagnomey fagnazavagne mba hiarovagne ty zo o Vavolombelo i Jehovah-o mba tsy hampidiragne lio naho fa tsaboegne ndra rasaegne. Faie ndra tie eo zay, le trea tie maregne i rehake amy Lioka 17:10 tihoey: ‘Mpanompo tsy mahasoa raho, fa ze toko’e ho nataoko avao ro nataoko.’