Tamy 19 Mey 1940 ty niterahagne ahy ta Amioûn, a Liban agne. Ie taogne tsiampeampe tafara izay, le nifindra ta Tripoli agne zahay. Ndaty bey hatea naho falefale o keleiakò, sady nahafantatse i Jehovah naho tea aze ka. Misy dime zahay ty ana i babako naho i reneko: Ampela telo, le lahilahy roe. Tsy ty hahazo vola ty raha tena lahibey tamy i ry babako, fa ty mianatse Baiboly naho mivory vaho magnampe ty hafa hahafantatse an’Agnahare.

Maro ty Kristiana voahosotse tamy ty fiangonagne nisy anay. Agnisa izay ty Michel Aboud. Ie ty nimpitarike ty fianaragne boke’ay. Ta New York agne ty nianara’e ty hamarenagne, le nanomboke nitory ta Liban agne reke tamy 1921. Tadidiko soa fa tena nihajae’e naho nampea’e ze rahavave tanora roe boake nanao Sekoly i Gileada rey zay. I Anne ty raike amo o rahavave rehoe, le i Gwen Beavor ty raike. Nanjare nimpiragnetse maifitse zahay. Tena nifale raho naho fa nahatrea i Anne ta Etazonia agne taogne maro tafara tatoy. Ie tsy ela tafara izay raho, le nahatrea i Gwen naho i Wilfred Gooch vali’e nanompo tamy i Betela i Londres an’Angletera agne.

Tsy ampe avao ty Vavolombelo i Jehovah ta Liban agne tamy i raho mbe nikedey. Faie tena nazoto  nampianatse ty hafa ty raha fanta’ay amy Baiboly ao zahay. Nanao izay zahay ndra tie nagnenjeke anay aza ty mpitarike fivavahagne ila’e. Mbe tadidiko soa ty raha ila’e nanjò anay tamy izay.

Nandeha nitory tamy i tragno bey maro mpagnofa rey zahay amy i Sana zokeko tie indraike, le nisy mpitarike fivavahagne raike zay nandeha tamy i etaze nisy i ndaty nitoria’aỳ teo. Kera nisy ndaty nirehake tama’e i rekeo. Niharatiratie’e zahay amy i Sana. Jinera’e aza ty Sana sady natose’e tamy i esikaliey, le naratse. Nisy ndaty amy izay niantso polisy. Naho fa niavy i polisỳ, le natao’e azo antoke tie nisy ndaty nikarakara ty Sana. Niente i polisy rey tamy i birò agne i mpitarike fivavahagney naho fa niavy eo. Ie naho fa niavy agne reke, le nitrea iareo tie misy basy ty tama’e. Le hoe ze sefo zay tama’e: “Ino maregne zane ty asa’o? Mampianatse o ndatio miomba an’Agnahare sa mampianatse iareo hanao raha raty?”

Nisy raha niseho raike zay ka mbe tadidiko soa. Nandeha nitory tamy i tanàgne raike mitokagne zay zahay, le nagnofa tobile i fiangona’aỳ handehana’ay agne. Nilamigne avao heike zahay naho fa niavy agne tamy ty voaloha’e. Faie niova ty raha nisy naho fa nirey ty mpitarike fivavahagne tamy i tanàgney teo tie mitory zahay, le namory ndaty reke mba hijera anay. Vinerevere iareo heike zahay. Tsy vita izay avao fa tena nitorahe iareo vato zahay, le naratse ty loha i babako. Niheregne tamy i tobile nandehana’ay agne iareo amy i reneko naho fa niavy eo, le nagnorike iareo ka zahay reketse ty taho’ay. Faie ndra tie teo zay, le tsy halignoko ty reneko nirehake hoe izao tamy i reke namafa i lio tamy i babakoy: “O Jehovah, mamelà ty helo iareo fa tsy fanta iareo ty raha atao iareo.”

Tsy halignoko ka izahay nitilike i longo’ay an-tanendraza’ay agne indraike zay. Nisy mpitarike fivavahagne malaza zay ty tan-tragno amy i ry dadabeiko ao tamy izay. Nihay o mpitarike fivavahagne iohoe fa Vavolombelo i Jehovah ty ry babako. Ndra tie mbe nienen-taogne raho tamy izay, le natao’e ze hahamegnatse ahy. Nagnontenea’e raho tie: “Eee! Nagnino ihe mbe tsy vita badisao?” Le nivaleako reke tie mbe kede raho. Sady mbe mila mampitombo ty raha fantako amy Baiboly ao naho magnatanjake ty finoako raho. Tsy nitea’e i toin-drehakoy, le nirehafe’e ty dadabeiko tie nao tsy nagnaja aze zao raho.

Faie tsy le mateteke niseho ty raha raty hoe io. Amy ty ankapobei’e aza, le nisoa fagnahy naho nandrambe anay soa ty ndaty ta Liban agne. Tena maro ty ndaty nitoria’ay naho nianatse Baiboly.

Tamy i raho mbe nianatse, le nisy rahalahy raike tanora boake a Venezoelà agne zay nitilike i Liban. Nivory tamy i fiangonagne nisy anaỳ tao reke, le nanomboke niarake tamy i Wafa, i zokeko ampelay. Nivaly iareo tsy ela tafara izay, le nifindra a Venezoelà agne. Nanoratse taratasy tama’ay mateteke ty Wafa. Nikezake nandrese lahatse i baba’ay reke tamy i taratasi’e rey ao mba hifindra a Venezoelà agne. Tena nimanigne anay reke, le izay ty anto’e nahavy aze nanao izay. Nagneke i heve’ey zahay tamy ty fara’e, le nifindra a Venezoelà agne.

Niavy ta Venezoelà agne zahay tamy 1953. Ta Caracas marine ty tragno ty filoham-pirenena tagne ty nisy anay. Mbe nikede moa tegna tamy izay, le tena tsy niligneko ty hahatrea i prezidày mandeha amy i tobile’e fanjaka sady lafo vilỳ, handriogne ama’ay eo.  Faie tsy nimora tamy ry babako ty nizatse ty firehake, ty kolontsaigne, ty hanegne naho ty toets’andro ta Venezoelà agne. Naho ty maregne aza, le tamy iareo vaho ho nanomboke nizatse ty fomba fiaignagne tagney ro nisy loza tena nampalahelo niseho tampoke.

Nanomboke tsy le nisalama ty babako. Hoe tsy nampino anay zay o raha iohoe, satria reke ndaty maozatse sady salama soa. I reke aza hoe tsy mba nararerare zao. Naho fa nientegne an-dapotaly agne reke, le nifantatse tie kay voa ty kansera ty ate’e. Nirasaegne reke mba hagnafahagne i aretegney. Faie nampalahelo fa nimate reke heregnandro raike tafara izay.

Tsy nihai’ay ty fomba ho nirehafagne ty alahelo nitsapa’ay tamy izay. Ni-13 taogne raho tamy izay. Tsy nampoize’ay o fate i baba’ay io. Nieretseretse aza zahay tie tsy ho falefale sasa fa le halahelo avao. Nisarotse tamy i reneko tamy ty voaloha’e ty nagneke tie fa tsy eo sasa ty vali’e. Faie nitsapa’ay ka tie tsy maintsy nanohy ty fiaigna’ay zahay. Nivita’ay avao ka ty niaretse i olagne ignehoe noho ty fagnampea i Jehovah. Niafake baka ta Caracas agne raho naho fa ni-16 taogne. Tena te hagnampe i keleiako rey mafe raho tamy izay.

Tamy ze fotoagne zay avao ka ty Sana, i zokeko ampelay, ro nanambaly ze rahalahy atao tihoe Rubén Araujo zay. Boake nanao Sekoly i Gileada o rahalahy iohoe, le niheregne ta Venezoelà agne. Ie naho fa tafara tatoy, le nifindra a New York agne iareo amy i Sana. Nanapa-kevetse o keleiakò fa hianatse amy i oniverisite raho. Nifindra a New York agne areke raho amy izay sady afake manohy i fianarakoy ro miarake mipetrake amy i zokeko naho i valilahikoy. Tamy i raho nitoboke tamy iareo tagney, le tena nampea iareo mba handroso ara-pagnahy. Nisy rahalahy matotse maro ka ty tamy i fiangonagne mampiasa firehake espaniola a Brooklyn agney. Nifale raho fa nanjare nahafantatse i Milton Henschel naho i Frederick Franz; sambe nanompo tamy i Betela i Brooklyn tagne iareo.

Naho fa narine ho tapetse i taogne voaloha’e nianarako tamy i oniverisite ey, le nanomboke nandineke raho tie ino moa ty raha teako hatao amy ty fiaignako. Namaky lahatsoratse mirehake miomba ty mpanompo i Jehovah nanagne tanjogne tamy ty fanompoagne naboake tamy i gazete Fitalakesan-davitse rey raho, sady nisaintsaigneko soa i tantara rey. Nitreako tie lava falefale avao i mpisava lalagne naho i Betelita amy i fiangona’ay eo rey, le te hanahake iareo ka raho. Faie mbe tsy nivita badisa raho tamy izay. Fa ela raho ro nahatsapa tie mila manokagne ty fiaignako hoahy i Jehovah. Nanokan-tegna hoahy i Jehovah areke raho, le natao badisa tamy 30 Marsa 1957.

Naho fa nivita badisa raho, le nanomboke nieretseretse ty hanao mpisava lalagne. Tena te hanao mpisava lalagne mafe raho tamy izay, faie nitreako tie hoe sarotse zay ty hanao aze. Akore ty hahavita’o tihoe sady mianatse amy i oniverisite ey ro hanao mpisava lalagne? Nifanoratse taratasy ka zahay amo o keleiakò, le nihazavaeko tamy iareo tie nanapa-kevetse raho fa hijanogne tsy hianatse sasa,  le hiheregne a Venezoelà agne sady hanao mpisava lalagne.

Niheregne ta Caracas agne raho tamy Jona 1957. Faie nitreako tie hoe sahiragne zay o keleiakò. Nisy raike ama’ay nila niasa mba hahazoagne vola. Akore ty azoko agnampeagne iareo? Nipay asa raho, le nahatrea asa tamy i banke. Faie te hanao mpisava lalagne ka raho, sady toe izay ka ty anto’e noliako. Nanapa-kevetse raho fa sady hiasa amy i banke ro hanao mpisava lalagne. Le nanao izay avao raho tagnate ty taogne maro. Mbe liako naho nirempotse hoe izay, faie tena nifale raho.

Tena nifale ka raho naho fa nahatrea sady nanambaly i Sylvia, rahavave raike ampela soa sady tena tea i Jehovah, boake an’Alemaina agne zay. Nifindra ta Venezoelà eto reke naho ty rae aman-drene’e. Nanagn’anake roe zahay: Lahilahy raike, le ampela raike. I Michel (Mike) ty agnara i ana’ay lahilahỳ, le i Samira ty agnara i ana’ay ampelay. Nanomboke nikarakara i reneko ka raho tamy izay. Niarake nitoboke tama’ay reke. Tsy maintsy nijanogne tsy nanao mpisava lalagne areke raho mba hahafahako mamelogne o keleiakò. Faie ndra tie teo zay, le nikezake nanagne ty toe-tsay o mpisava lalagneo avao raho. Nangatake andro tsy hiasagne aza zahay amy i Sana mba hanoagne mpisava lalagne mpagnampe.

Mbe nianatse i ana’ay rey tamy ty nisehoa i raha nitantaraeko am-panomboha ty lahatsoratse toỳ. Tsy nisy raha nahaore ahy tamy izay, sady nihajae o ndaty niara-niasa tamako tamy i banke taò ka raho. Faie niteàko naho mpanompon’Agnahare ro tena ahafantara iareo ahy. Lava nieretseretse ty raha azoko natao avao raho mba hahavy o ndatio hihevetse ahy ho mpanompon’Agnahare. Nitoboke areke zahay amy i valiko, le nandineke ty toe-bola’ay. Naho mijanogne tsy miasa amy i banke sasa raho, le hahazo vola tsy fotofoto. Tsy misy ndaty ka managne trosa ama’ay. Naho izahay areke magnatsotra ty fiaigna’ay, le ho ampe hahazoa’ay ze raha paliae’ay agnate ty taogne maro ty vola anagna’ay.

Tsy mora ty nandrambe ze fanapahan-kevetse zay, faie tena nanohagne izay ty valiko naho i reneko. Nanapa-kevetse areke raho fa hanao mpisava lalagne maharetse indraike. Tena nifale raho! Fa nivognogne hanao mpisava lalagne indraike raho tamy izay, faie nisy raha tsy nampoizegne ka niseho.

Nirehake i dokotera nandehana’ay zay tie mivesatse ty Sylvia. Tena tsy nampoize’ay mirovaly zay, sady tena nifale zahay. Faie nieretseretse i fanapaha-keveko hanao mpisava lalagney ka raho. Mbe ho afake hanao mpisava lalagne vao raho? Namboatse ty fo’ay naho ty sai’ay zahay tsy ela tafara izay, sady  nanjare tsy niligne’ay indraike ty hiterahagne i ajaja. Faie mbe nieretseretse avao raho tie ho vitako vao ty hanao mpisava lalagne?

Nidinehe’ay areke ty tanjo’ay, le nanapa-kevetse zahay tafara izay fa hanao mpisava lalagne avao raho. Niterake ana-dahy zahay tamy Avrily 1985, le i Gabriel ty natao’ay agnara’e. Faie ndra tie teo zay, le niala tamy i asako amy i bankey raho, le nanomboke nanao mpisava lalagne indraike tamy Jona 1985. Tsy ela tafara izay, le nahazo tombotsoa ho agnisa ty Komity ty Sampagne raho. Faie tsy ta Caracas ama’ay agne ty nisy ty birò i sampagne fa 80 km miala aze, le indroe ndra intelo isan-keregnandro raho ro nandeha agne.

Ta La Victoria agne ty nisy ty birò i sampagne, le nanapa-kevetse zahay fa hifindra agne amy izay marine i Betela. Fiovagne lahibey ho anay zay. Tena teako o keleiakò sady tena mankasitrake iareo raho. Tena nagnampe ahy hahavita ty fanompoako naho ty andraikiko ty toe-tsaigne nanagna iareo. Nikarakara i rene’ay ty Baha, i zokeko ampelay. Fa nanambaly ty Mike, fa i Samira naho i Gabriel mbe tsy nanagne, le mbe nitoboke tan-tragno ama’ay ao. Tsy maintsy nienga ty nama iareo ta Caracas agne areke iareo. Tsy maintsy nikezake nizatse ty fiaignagne ta La Victoria tagne ka ty valiko, satria tsy rova bey manahake i Caracas io fa tanàgne kedekede. Nikedekede ka ty tragno nitoboha’ay tagne, le tsy maintsy nizatse izay zahay iaby. Tena maro ty raha nila novà’ay naho fa nifindra ta La Victoria tagne zahay.

Faie mbe nisy raha niova indraike. Nanambaly ty Gabriela, le i Samira ka tsy nitoboke tama’ay ao sasa, satria fa bey sady nahaleo tegna. Tinendre hanompo amy i Betela ato areke zahay amy i Sylvia tamy 2007, sady mbe manompo ao zahay hatrake amy izao. Androanavi-pagnahy zao ty Mike, i ana-dahi’ay voaloha’ey, sady sambe mpisava lalagne iareo amy i Monica vali’e. Androanavi-pagnahy ka ty Gabriel, sady manompo a Italia agne iareo amy i Ambra vali’e. Mpisava lalagne ka ty Samira, sady miasa an-tsitrapo amy i Betela ao.

Tena maro ty fanapahan-kevetse lahibey nirambeseko tamy ty fiaignako. Faie tsy nisy nanegnenako rey ndra raike. Naho naheregne indraike aza ty fiaignako, le mbe irey ty fanapahan-kevetse ho nirambeseko. Tena ankasitrahako i tombotsoa ara-pagnahy nanagnako tamy ty fanompoako i Jehovah rey. Tsapako ka tagnate ze taogne maro zay fa tena ilaegne ty mikezake mifandrambe marine amy i Jehovah avao. Afake magnomey ty fiadana’e, i ‘ambone ze kila eretseretsey’ reke, ndra inogn’ino fanapahan-kevetse rambesentika, ndra bey zay ndra kede. (Fil. 4:6, 7) Mahafale anay amy i Sylvia ty manompo amy i Betela eto. Tsapa’ay fa nitahy ty kezake nanoe’ay ty Jehovah, satria lava nieretseretse aze avao zahay isake tie nanapa-kevetse.