1. Nagnino ty Jesosy ro nangatake amy i Jehovah mba hiaro i mpanonjohy ty lia’e rey?

 NISY raha nangatahe i Jesosy taman-dRae’e zay tamy i halegne taloha ty namonoagne azey. Nangatake tamy i Jehovah reke mba hiaro i mpanonjohy ty lia’e rey. (Jaona 17:15, 20) Mazava hoaze fa, fa nikarakara naho niaro ndra nijilo o vahoa’eo avao ty Jehovah amparake izay. Faie nihay i Jesosy tie hagnenjeke mafe o mpanonjohy ty lia’eo ty Satana tsy ho ela. Nihay i Jesosy ka tie mila ty fagnampea i Jehovah iareo mba hahavitagne hiaretse ty fanafiha i Devoly.

2. Nagnino tika ro tsy toko’e hatahotse ty hiatreke raha sarotse, naho henteagne ty Salamo 33:18-20?

² Atao ty tontolo i Satana toy ze hahavy ty tena Kristiana amy izao hiatreke raha sarotse maro. Va’e hahavy antika ho kivy i raha rey, sady va’e mitsapa ty tsy fivalihantikagne amy i Jehovah ka aza. Faie arake ty hotreantikagne amy ty lahatsoratse toy, le tsy misy raha toko’e hampatahotse antika. Ty anto’e, mijilo antika ty Jehovah. Midika zay tie vazoho’e o olagne mahazo antikagneo, sady tena vognogne ty hagnampe antikagne reke mba hahavitantika hiaretse. Andao tika handineke tantara o ndaty roe amy Baiboly ao manoro tie “mijilo ze matahotse aze” ty Jehovah.​—Vakio ty Salamo 33:18-20.

3. Naho fa ombia tika ro va’e hahatsiaro ho irerike?

³ Kindraike tika mahatsiaro ho irerike ndra tie managne rahalahy naho rahavave maro aza amo o fiangonagneo eo. O tanorao ohatse va’e hahatsiaro ho irerike naho fa ampagnazavagne ty raha inoa iareo agnatreha o mpiara-mianatse amy iareò eo ndra naho fa mifindra fiangonagne. Va’e malahelo ka tika ndra mialy mafe amy ty hakiviagne, le mieretseretse tie mialy raike. Va’e hisalasala hirehake amy ty hafa miomba ty raha tsapantikagne areke tika satria mieretseretse tie tsy tena taka iareo ty raha mahazo antikagne. Va’e hieretseretse iaby aza tika amy i fotoagne rey  tie tsy misy midare. Manjare ketrake naho minekoneko tika naho fa mahatsiaro ho irerike ndra inogn’ino anto’e mahavy aze. Faie tsy tea i Jehovah hahatsapa izay tika. Nagnino tika ro mirehake izay?

4. Nagnino ty Elia mpaminany ro nirehake tie: “Izaho irerike avao ty sisa tavela”?

⁴ Dineho ohatse ty raha niaigna ty lahilahy tsy nivalike atao tihoe Elia. Nilay avao reke tagnate ty 40 andro, satria nifanta ty Jezebela fa tsy maintsy hamono aze. (1 Mpanj. 19:1-9) Tamy ty fara’e le nijanogne tagnate ze lakato raike zay tao ty Elia. Nirehake tamy i Jehovah reke naho fa niavy eo tie: “Izaho raike avao [ty mpaminani’o] sisa tavela.” (1 Mpanj. 19:10) Mbe nisy mpaminany hafa ty tamy i tane nisy azey agne tamy izay. Mpaminany 100 zao ty navota i Obadia mba tsy hovonoe i Jezebela. (1 Mpanj. 18:7, 13) Nagnino areke ty Elia ro nahatsapa ho irerike? Nieretseretse vao reke tie nimate iaby i mpaminany navota i Obadia rey? Sa nahatsapa izay reke satria nieretseretse tie tsy mba nisy ndaty nanompo i Jehovah niarake tama’e, ie amy izao fa nivoaporofo tie tsy tena andrianagnahare ty Bala tamy i Vohy i Karimela teo? Sa noho ireke tsy nisy nidare ndra tsy nisy ndaty nahay tie ireke anio tea o fahavalo’eo ho vonoegne? Tsy rehafe ty Baiboly ty anto’e nahavy i Elia hahatsiaro ho irerike. Faie ty raha azontikagne antoke le tihoe nitaka i Jehovah soa ty anto’e nahavy i Elia hahatsapa ho irerike, sady tena nihai’e ka ty fomba hagnampeagne i Elia.

5. Akore ty natao i Jehovah mba hagnomeagne toky i Elia tie tsy irerike reke?

⁵ Maro ty fomba nagnampea i Jehovah i Elia. Nirisihe’e ohatse ty Elia mba hirehake ty am-po’e ao. Indroe reke ty nagnontane i Elia tie: “Inogne o atao’o atoy io?” (1 Mpanj. 19:9, 13) Naho fa nivorahe i Elia tamy i Jehovah ze raha tam-po’e tao, le tena nijanjigne aze Reke. Namale i Elia ty Jehovah, le natoro’e tie teo reke sady tena mahery. Nagnomey toky i Elia ka reke tie mbe maro ty Israelita manompo Aze. (1 Mpanj. 19:11, 12, 18) Azo antoke fa nahatsiaro ho naivagne ty Elia naho fa nivorahe’e tamy i Jehovah iaby ze raha tam-po’e tao, sady nirei’e ka i Jehovah namale azey. Tsy vita izay fa nisy andraikitse lahibey maro nimey i Jehovah aze. Nisaontsy tamy i Elia ohatse reke mba hagnosotse i Hazaela ho mpanjaka i Siria, le i Jeho ho mpanjaka  o Israelio, le i Elisa ho mpaminany. (1 Mpanj. 19:15, 16) Nagnampe i Elia hifantoke amy ty lafen-draha soa ty fagnomea i Jehovah aze o andraikitse rehoe. Nimei’e namagne ka ty Elia. Tsy ia zay fa i Elisa. Akore ka ty agnampea i Jehovah azo naho fa ihe mahatsiaro ho irerike?

6. Ino ty raha azo’o angatahegne amy ty vavake naho fa ihe mahatsiaro ho irerike? (Salamo 62:8)

⁶ Risihe i Jehovah rehe mba hivavake ama’e. Vazoho’e ty olagne atrehe’o, le magnomey toky azo reke tie hijanjigne azo naho fa ihe mivavake ama’e ndra ombia ndra ombia. (1 Tes. 5:17) Mampifale ty arofo’e ty mijanjigne ty vavake anoe o mpanompo’eo. (Ohab. 15:8) Ino ty azo’o rehafegne amy ty vavake naho fa ihe mahatsiaro ho irerike? Voraho amy i Jehovah ze raha am-po’o ao, manahake ty natao i Elia. (Vakio ty Salamo 62:8.) Rehafo ama’e ty raha mampinekoneko azo naho ty raha tsapa’o voka ze raha zay. Mangataha amy i Jehovah mba hagnampe azo hahavita hiatreke i raha manahiragne azo rey naho fa avy eo. Naho mahatsiaro ho irerike ndra matahotse ty hitory amy ty mpiara-mianatse ama’o ohatse rehe, le mangataha amy i Jehovah mba hagnomey azo herim-po. Azo’o atao aza ty mangatake ama’e fahendreagne mba hagnampe azo hahavita hagnazava ty raha inoa’o aman-kasoa fagnahy. (Lioka 21:14, 15) Naho ohatse rehe mialy mafe amy ty hakiviagne, le mangataha amy i Jehovah mba hagnampe azo hahavita hirehake ty miomba izay amy ty Kristiana matotse. Azo’o atao ka ty mangatake amy i Jehovah mba hagnampe i ndaty tea’o hirehafagney hahatakatse ty raha tsapa’o naho fa mirehake ama’e rehe. Ampahonigno i Jehovah areke ze raha am-po’o ao, le henteo tie akore ty fomba amalea’e ty vavake anoe’o, sady ekeo ka ty fagnampea ty hafa. Tsy le hahatsiaro ho irerike loatse rehe amy izay.

7. Ino ty ianara’o amy i Mauricio?

⁷ Nimey i Jehovah asa lahibey tika iaby. Afake matoky rehe fa vazoho’e sady ankasitraha’e ze raha iaby atao’o amo o fiangonagneo eo naho amy i fanompoagney ey. (Sal. 110:3) Nagnino ty fikezaha’o ho bey atao amy ty fanompoagne ro magnampe azo naho fa ihe mahatsiaro ho irerike? Dineho ohatse ty raha natao ze rahalahy tanora raike atao tihoe Mauricio * zay. Tafara kede ty nahavita badisa aze, le niala tsikedetsikede tamy ty hamarenagne ty ragne’e raike naifitse aze. Hoe ty Mauricio: “Nanjare tsy natoky tegna raho naho fa nahatrea aze niala tamy i Jehovah. Nieretseretse raho tie: ‘Ho vitako vao ty hitagne i vava nataoko tamy i Jehovah, tamy iraho nanokan-tegna ho azey naho ty hijanogne amo o keleia i Jehovah-o eo avao?’ Nahatsiaro ho irerike raho, le nieretseretse tie tsy misy ndaty mahatakatse ty raha mahazo ahy.” Ino ty nagnampe i Mauricio? Hoe reke: “Nampitombo ty fanompoako raho. Izay ty nagnampe ahy tsy hifantoke amy ty tegnako naho amy ty raha tsapako. Nanjare nifale naho tsy le nahatsiaro ho irerike  loatse raho naho fa niarake nanompo tamy ty hafa.” Maregne fa tsy afake miarake mitory mivantagne amo o mpiara-manompò tikagne amy izao. Faie hanjare hatoky tegna tika naho miarake mitory amy iareo an-taratasy naho an-telefony. Ino ty raha hafa nagnampe i Mauricio? Hoe reke: “Nikezake ho bey atao amo o fiangonagneo eo ka raho. Nomaneko soa ty anjara ty mpianatse nimeigne ahy, le nataoko soa ka i anjaray naho fa tena nanao aze raho. I anjara rey ty nagnampe ahy hahatsapa tie sarobily amy i Jehovah naho amo o fiangonagneo raho.”

8. Ino ty raha va’e ho tsapantikagne noho ty olagne atrehentikagne?

⁸ Fa ampoizentikagne tie hiatreke olagne maro tika amo ze o andro fara’e zao. (2 Tim. 3:1) Faie va’e misy raha sarotse tsy nieretseretentikagne tie hanjò antikagne. Va’e tsy hanam-bola tampoke ohatse tika, harare mafe, ndra ho mate ty ndaty teantikagne. Va’e hinekoneko naho ho kivy tika naho fa trà ty raha hoe ireo, lohotsie naho mifanesesese i olagne rey ndra miarake avy. Faie ko haligno tie mijilo antika ty Jehovah, sady noho ty fagnampea’e ty mahavy antika hahavita hiatreke ze olagne mahazo antikagne.

9. Tantarao ty olagne natrehe i Joba.

⁹ Dineho tie akore ty fomba nagnampea i Jehovah ty lahilahy raike tsy nivalike atao tihoe Joba. Maro ty raha sarotse natrehe’e tagnate ty fotoagne fohe. Tagnate ty andro raike avao ohatse le nisy nangalatse naho namono i biby hare’e rey, le ty mpanompo’e nisy namono. Fa ty tena niloza, nimate iaby ka i ana’e tsy foe’e rey. (Joba 1:13-19) Tsy ela tafara izay, tamy i Joba mbe agnate ty nalahelo i ana’e reỳ, le nifeno bae sady nanaintaigne reke. (Joba 2:7) Tena nimafe ty raha nanjò i Joba, le nirehake reke tie: “Mampangorigne ahy ty fiaignako. Tsy te ho velogne sasa raho.”​—Joba 7:16.

10. Akore ty fomba nagnomea i Jehovah ze raha ilae i Joba mba hahavita’e hiaretse ty raha sarotse nahazo aze? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

¹⁰ Nijilo i Joba ty Jehovah. Nitea i Jehovah ty Joba, le nimei’e aze ze raha nilae’e mba hagnampeagne aze hahavita hiaretse naho tsy hivalike. Nisaontsy tamy i Joba ty Jehovah mba haniahiagne aze tie tsy misy fetra’e ty fahendreagne anagna’e sady mikarakara o raha finoro’eo Reke. Nisaontsy miomba i biby mahaveregne namboare’e rey ohatse reke. (Joba 38:1, 2; 39:9, 13, 19, 27; 40:15; 41:1, 2) Nampiasa lahilahy tsy nivalike tanora atao tihoe Eliho zay ka ty Jehovah mba hagnatanjake naho hampahery i Joba. Nagnomey toky aze ty Eliho tie lava mamale soa ty mpanompo’e miaretse hatrake ampara’e ty Jehovah. Faie nandrisike i Eliho mba hanoro hevetse i Joba ka ty Jehovah. Nampea i Eliho ohatse ty Joba mba tsy hifantoke amy ty tegna’e, le nitiahive’e ka ty Joba tie kidikidy avao reke naho oharegne amy i Jehovah, i Mpamorogne ze kila raha iabỳ. (Joba 37:14) Nisy raha ka nampanoe i Jehovah i Joba. Nisaontsie’e ty Joba mba hivavake hoahy i nama’e telo lahy nanota rey. (Joba 42:8-10) Akore ty agnampea i Jehovah antika amy izao naho fa itika miatreke raha sarotse?

11. Nagnino ty Baiboly ro magnampe antika naho fa itika miatreke raha sarotse?

¹¹ Tsy misaontsy amantika manahake ty natao’e tamy i Joba ty Jehovah tie amy izao. Faie misaontsy amantika amy ty alala ty Saontsi’e ndra ty Baiboly reke. (Rom. 15:4) Mampahery antika zao i fanantenagne amy ty hoavy mei’e antika rey. Mieretsereta ohatse andinin-teny tsiampeampe boake amy Baiboly ao afake mampahery antika naho fa itikagne miatreke raha sarotse. Amy ty Soratse Masigne ao ty Jehovah, le magnomey toky antika tie tsy misy raha ‘hahavita hampisarake antikagne amy ty hatea’e’, agnisa izay i fitsapagne mafe maro rey. (Rom. 8:38, 39) Magnomey toky antika ka  ty Jehovah tie “agnila ze mitoka aze eo” reke. (Sal. 145:18) Misaontsy amantika ty Jehovah tie, naho itika miantehetse ama’e, le ho vitantikagne ty hiaretse ze fitsapagne mahazo antika naho ho falefale avao ndra tie mijale aza. (1 Kor. 10:13; Jak. 1:2, 12) Maniahy antika ka ty Saontsin’Agnahare tie mihelagne avao o fitsapagne mahazo antikagneo naho oharegne amy ty fitahiagne nainai’e homei’e antikagne. (2 Kor. 4:16-18) Mampitamà antika ty Jehovah tie haringa’e ty Satana Devoly i foto i olagne mahazo antikagne amy izao rey naho ze raty fagnahy manahake aze. Azo antoke ze fampitamagne zay. (Sal. 37:10) Ino iaby zao ty andinin-teny mampahery lani’o tsianjery afake hagnampe azo hahavita hiaretse ty fitsapagne hatrehe’o amy ty hoavy?

12. Ino ty raha tea i Jehovah mba hahavy antika handrambe soa boake amy ty Saontsi’e?

¹² Tea i Jehovah naho manokagne fotoagne mba hianaragne tsy tapake ty Baiboly naho hisaintsaignagne ty raha nivakientikagne ao tika. Naho fa itika amy izay ka mampihatse ze raha ianarantikagne, le hitombo ty finoantika sady hanjare hifandrambe maifitse amy i Raentikagne an-dagnitse agney. Ty voka’e, ho tapa-kevetse hiaretse ty fitsapagne mahazo antikagne tika. Mey i Jehovah fagnahy masigne ka ze miantehetse amy ty Saontsi’e. O fagnahy masigne io ty magnomey antika ‘hery mihoatse ty ahy o ndatio’ mba hahavitantikagne hiaretse ty raha sarotse mahazo antikagne.​—2 Kor. 4:7-10.

13. Nagnino i hanegne ara-pagnahy boake amy ty “mpanompo mahihitse naho mahimbagne” rey ro magnampe antika hiaretse ty raha sarotse mahazo antikagne?

¹³ Noho ty fagnampea i Jehovah ty mahavy o “mpanompo mahihitse naho mahimbagneo” mahavita mampiboake lahatsoratse maro, video naho hira mba hagnampeagne antika hanagne finoagne matanjake naho hifoha ara-pagnahy avao. (Mat. 24:45) Mila ampiasaentikagne soa i raha mea i Jehovah antika rey. Vaho tsy ela zay le nisy rahavave a Etazonia agne zay nampiseho ty fankasitraha’e i hanegne ara-pagnahy rey. Hoe reke: “Lava nisy raha nitsapa ty tsy fivalihako amy i Jehovah avao tagnate ze 40 taogne nanompoako aze zay.” Maro ty raha sarotse natrehe’e. Nimate ohatse ty dadabei’e, narare mafe ty rae aman-drene’e le nimate ka, le ireke nivoa ty kansera indroe. Ino ty nagnampe aze hahavita hiaretse? Hoe reke: “Lava nikarakara ahy avao ty Jehovah. I hanegne ara-pagnahy mei’e amy ty alala ty mpanompo mahihitse naho mahimbagne rey ty nagnampe ahy hiaretse. Noho irey, le afake mirehake ty raha nirehafe i Joba toy raho: ‘Tsy hagneke hivalike raho, amparake ty imatezako.’”​—Joba 27:5.

14. Akore ty ampiasà i Jehovah o mpiharo finoagne amantikagneo mba hagnampeagne antika naho fa itika miatreke raha sarotse? (1 Tesalonianina 4:9)

 ¹⁴ Fa amparake izay ty Jehovah ro nampianatse o vahoa’eo hifankatea naho hifampionogne naho fa miatreke raha sarotse. (2 Kor. 1:3, 4; vakio ty 1 Tesalonianina 4:9.) Manahake i Eliho o rahalahy naho o rahavaventikagneo, le vognogne hanao raha mba hagnampeagne antika hiaretse naho fa itika miatreke raha sarotse. (Asa. 14:22) Dineho ohatse tie akore ty natao ty rahalahy naho ty rahavave tamy ty fiangonagne nisy i Diane mba hampaherezagne naho hagnampeagne aze hatanjake ara-pagnahy avao. Narare mafe ty vali’e. Hoe ty Diane: “Tena tsy mora ty niatreke ze raha zay. Faie nitsapa’ay tie nanohagne naho nikarakara anay ty Jehovah tagnate i fotoagne nahasahiragne anay rey. Maro ty raha natao i fiangona’aỳ mba hagnampeagne anay. Nitilihe iareo zahay, nantsoe iareo, naho nifihine iareo ka. Nagnampe anay hahavita hiaretse rey. Tsy mahay minday tobile raho, le natao o rahalahio naho o rahavaveo ze hahaviako am-pivoriagne agne naho amy i fanompoagney ey naho fa afake raho.” Tena fitahiagne tihoe agnisa ty keleiagne ara-pagnahy mifankatea hoe izay.

15. Nagnino tika ro matoky fa ho vitantikagne ty hiaretse ty olagne mahazo antikagne?

¹⁵ Sambe managne ty olagne atrehentikagne tika iaby. Faie tsy ombia hialy raike zao tika, arake ty nianarantikagne teo. Lava mijilo antikagne avao ty Jehovah, manahake ty atao ty rae bey hatea. Agnilantikagne eo reke, vognogne hijanjigne ty fihalaleantikagne sady vognogne ty hagnampe antikagne ka. (Isaia 43:2) Matoky tika fa ho vitantikagne ty hiaretse ty raha sarotse manjò antikagne, satria vognogne hagnomey ze raha ilaentikagne mba hahavitantika hiaretse reke. Nimei’e ty fagnomezagne retoa tikagne: Vavake, Baiboly, hanegne ara-pagnahy maro, vaho rahalahy naho rahavave bey hatea afake magnampe antika naho fa mipay izay tikagne.

16. Ino ty azontikagne atao mba hahavy antika ho karakarae i Jehovah avao?

¹⁶ Tena sambatse tika managne i Raentikagne an-dagnitse agney mijilo antikagne! “Fale ty fontikagne noho ty raha atao’e.” (Sal. 33:21) Atorontikagne tie mankasitrake ty fikarakarà i Jehovah antikagne tika naho magnararaotse i raha mei’e antika mba hagnampeagne antikagne rey. Mila manao ty anjarantikagne ka tika mba hahavy antika hampea i Jehovah avao. Ty dika izay, naho itika manao ze azontikagne atao mba hankatoavagne i Jehovah sady manao ty soa agnatreha’e eo, le hijilo antika nainai’e reke!​—1 Pet. 3:12.