1. Ino ty tsapa hevetse natrehe i Josefa, le akore ty natao’e?

 NIATREKE tsapa hevetse ty Josefa ana-dahy i Jakoba tie indraike. Nisy ampela nirehake tama’e tie: ‘Avia handre amako.’ Valy i Potifara, i sefo i Josefay o ampela iohoe. Faie tsy nimete handre amy i ampelay ty Josefa. Va’e hisy ndaty amy izao hieretseretse tie: ‘Nagnino ty Josefa ro nandietse?’ I Potifara tsy eo. Ankoatse izay, ndevo ty Josefa. Azo i ampelay natao areke ty hampijale aze naho tsy mete reke. Faie ndra tie teo zay, le tsy nimete handre amy i ampelay reke ndra tie nirehake tama’e isan’andro aza i ampelay. Fa nagnino? Hoe ty Josefa: ‘Akore ty hanoako ze raha raty lahibey zay sady hanota aman’Andrianagnahare?’​—Gen. 39:7-12.

2. Akore ty nahaia i Josefa tie fahotagne aman’Andrianagnahare ty mijangajanga?

² Akore ty nahaia i Josefa tie ‘fahotagne lahibey’ agnatrehan’Andrianagnahare eo ty mijangajanga? Mirehake ty Lalà i Mosesy tie: “Ko mijangajanga.” (Eks. 20:14) Fa 200 taogne tafara ty nisehoa o raha nahazo i Josefa iohoe ze lily zay vaho nisorategne. Faie ndra izay aza, le nitaka’e tie heje i Jehovah ty mijangajanga. Azo antoke fa nihay i Josefa tie naho fa namorogne ty fanambaliagne voaloha’e ty Jehovah, le lahilahy raike naho ampela raike ro nampifanambalie’e. Nirei’e ka varagne tie indroe ty Jehovah ro niaro i Saraha raza’e, tamy i lahilahy fa ho nila aze rey. Hoe izay ka fa niaro i Rebeka, valy i Isaka ty Andrianagnahare naho fa nisy ndaty te ho nila aze. (Gen. 2:24; 12:14-20; 20:2-7; 26:6-11) Naho fa nandineke o raha rehoe ty Josefa, le nanjare nihai’e tie inogne ty mete ndra tsy mete agnatrehan’Andrianagnahare eo. Nitapa-kevetse ty hagnorike ty fitsipy i Jehovah areke ty Josefa, satria tea’e Reke sady tea’e ka ty fitsipi’e.

3. Ino ty hodinehentikagne ato?

 ³ Tea hamarenagne * vao rehe? Azo antoke zay. Faie tsy voririke tika iaby, le va’e hisy voka’e amantika ty fomba fiheve ty ndaty amy ty tontolo toy ty atao tihoe hamarenagne, naho tsy mitao tika. (Isaia 5:20; Rom. 12:2) Andao areke hodinehentikagne ty atao tihoe hamarenagne, le ino ty soa ho rambesentika naho itika tea hamarenagne. Afara izay tika handineke ty raha telo hagnampe antika hampitombo ty hateantika ty fitsipy i Jehovah.

4. Ndaty manao akore o ndaty maregne zao?

⁴ Misy ndaty mihevetse ty vata’e ho ndaty maregne, ie amy izao reke mirehareha, tea mitsara ty hafa naho mihevetse ty tegna’e ho maregne ambone ty hafa. Hejen’Andrianagnahare o toetse rehoe. Tamy i Jesosy tan-tane etoỳ aza, le niboseha’e o mpitarike fivavahagne tamy ty andro’eo satria nihevetse ty tegna’e ho ndaty maregne iareo, ie amy izao iareo nitsaratsara ty hafa naho namorogne lalàna hoahy iareo manokagne. (Mpito. 7:16; Lioka 16:15) Ty ndaty tena tea manao ty maregne le tsy mihevetse ty tegna’e ho maregne noho ty hafa.

5. Ino ty atao tihoe hamarenagne, naho ty Baiboly ro henteagne? Mirehafa ohatse.

⁵ Toetse tena fanjaka ty hamarenagne. Naho boriboriegne, le midika tihoe manao ty maregne agnatreha i Jehovah eo o rehake iohoe. Amy Baiboly ao ty rehake tihoe “hamarenagne” le managne heve’e tihoe miaigne mifagnarake amy ty fitsipy i Jehovah. Nagnomey lily o mpivarotseo ohatse ty Jehovah tie toko’e ho “vato balantsy tsy mavande” avao ro hampiasà iareo. (Deot. 25:15) Midika areke zay tie naho te ho maregne agnatrehan’Agnahare eo ty Kristiana raike le tsy toko’e havande amy ze asa atao’e. Tea rare’e ka ty ndaty manao ty maregne. Heje’e naho fa misy ndaty anoagne ty tsy rare’e. Mandineke ty heve i Jehovah heike ty ndaty tena manao ty maregne vaho izay manapa-kevetse, soa tie ‘hampifale i Jehovah’ ty raha atao’e.​—Kol. 1:10.

6. Nagnino tika ro afake matoky ty fitsipy i Jehovah miomba ty soa naho ty raty? (Isaia 55:8, 9)

⁶ Rehafe ty Baiboly tie Loharano ty hamarenagne ty Jehovah. Izay ty mahavy Aze hatao tihoe “anjomba ty hamarenagne.” (Jer. 50:7; f.a.p.) I Jehovah raike avao ro manan-jò hamaritse ty atao tihoe soa naho ty raty, satria ie ty Mpamorogne ze kila raha iaby. Voririke ka reke, le ie ro tena mahay ty atao tihoe mete naho tsy mete ambonentikagne. (Ohab. 14:12; vakio ty Isaia 55:8, 9.) Faie namboaregne mitovy vintagne aman’Andrianagnahare tika, le midika zay fa vitantika ty magnorike ty raha saontsie’e tihoe mete ndra tsy mete. (Gen. 1:27) Sady teantikagne ty manao izay. Ty hateantika i Raentikagne an-dagnitse agney ty mandrisike antika hanahake aze arake ze vitantikagne.​—Efes. 5:1.

7. Nagnino tika ro mipay fitsipike? Hazavao amy ty ohatse.

⁷ Mandrambe soa tika naho fa magnorike ty fitsipy i Jehovah miomba ty soa naho ty raty. Hai’o vao tie ino ty anto’e? Ino ohatse ty raha hiseho naho ty banke tsikiraidraike ro mamaritse ty sandam-bola’e? Hiterake korontagne zay. Va’e ho mate ka zao ty marare ila’e naho ohatse tsy magnorike ty fitsipike miomba ty fitsaboagne ndaty marare o dokoterao naho o rasazeo. Natao mba hiarovagne antika areke o fitsipikeo. Hoe izay ka fa miaro antika ty fitsipin’Andrianagnahare miomba ty soa naho ty raty.

8. Ino ty fitahiagne mandigne ze tea manao ty soa?

 ⁸ Tahie i Jehovah ze magnorike ty fitsipi’e. Hoe ty fampitamà’e: “Ze ndaty maregne ro handova ty tane toy, sady ho velogne nainai’e etoy.” (Sal. 37:29) Mba fa nivetsevetse’o vao tie hanao akore ty firaisan-tsaigne naho ty filamina vaho ty ho hasambara o ndatio naho sambe magnorike ty fitsipy i Jehovah iaby? Tea i Jehovah hiaigne amy ze fiaignagne zay rehe. Managne anto’e maro hiteavagne ty hamarenagne areke tika. Akore ty hampitomboantikagne ty hateantika o toetse iohoe? Andao tika handineke raha telo hagnampe antika amy izay.

9. Ino ty hagnampe antika ho tea hamarenagne?

⁹ Dingagne 1: Teao ty Jehovah i magnomey antika i fitsipike reỳ. Naho itika te ho tea hamarenagne, le mila mampitombo ty hateantika i Jehovah i manan-jò hametrake fitsipike miomba ty soa naho ty ratỳ. Arakarake ty itomboa ty hateantika i Jehovah, ty hahavy antika te hiaigne mifagnarake amy i fitsipi’e rey. Magnamaregne izay ty tantara i Adama naho i Eva. Naho nitea i Jehovah iareo, le ho nankatò ty lili’e.​—Gen. 3:1-6, 16-19.

10. Ino ty natao i Abrahama mba hahavy aze hahatakatse soa ty fomba fiheve i Jehovah?

¹⁰ Tena tsy teantika ty hagneregne ty hadisoagne natao i Adama naho i Eva. Ho vitantika zay naho mianatse avao ty miomba i Jehovah tika, mankasitrake ty toetse’e, sady mikezake hanahake ty fomba fiheve’e. Azo antoke fa hitombo ty hateantika i Jehovah naho itika manao izay. Dineho ohatse ty Abrahama. Tena tea’e ty Jehovah. Le ndra tie nisy fotoagne aza tsy nitaka’e ty anto’e nanoa i Jehovah raha, le tsy nanjehatse i Jehovah reke. Nampitombo ty fahafantara’e i Jehovah avao reke. Naho fa nihay i Abrahama ohatse tie nanapa-kevetse ty Jehovah fa handrava i Sodoma naho i Gomora, le nieretseretse reke tie kera ho ringane i Jehovah i “Mpitsara ty tane toy iabỳ” miarake amo o raty fagnahio o ndaty maregneo. Tsy nampino i Abrahama zay, hafara’e reke nagnontane i Jehovah tam-piambaneagne. Nanam-paharetagne tama’e ty Jehovah le namale i fagnontenea’e rey iaby. Nitaka i Abrahama areke tamy ty fara’e tie mandineke ty fo ty ndaty tsikiraidraike ty Jehovah, sady tsy hagnasaze ty ndaty maregne miarake amy ty raty fagnahy reke.​—Gen. 18:20-32.

11. Akore ty nanoroa i Abrahama fa tea’e ty Jehovah sady natokisa’e?

¹¹ Tena nisy voka’e tamy i Abrahama ty fifampirehafa iareo amy i Jehovah miomba ty tanà i Sodoma naho i Gomora. Azo antoke fa vao mainke nampitombo ty hatea’e naho ty fagnaja’e i Rae’e an-dagnitse agney zay. Faie nisy raha nitsapa ty fatokisa i Abrahama i Jehovah taogne maro tafara izay. Nisaontsy tama’e ty Jehovah tie: ‘Anò sorogne ty Isaka ana-dahi’o.’ Fa nihay i Abrahama soa ty Jehovah tamy izay, le tsy nialy varotse tama’e sasa reke. Le avy le nanao i raha nandilia i Jehovah azey reke. Faie mba alao sare an-tsaigne heike tie nanao akore ty alahelo nitsapa i Abrahama naho fa ireke niomagne hanao sorogne i ana’ey. Tsy maintsy ho nandineke laleke ty miomba i toetse i Jehovah nianara’ey reke. Nihai’e tie tsy ombia hanao ty tsy rare’e zao ty Jehovah, satria reke bey hatea. Naho henteagne aza ty raha nirehafe i apostoly Paoly, le natoky ty Abrahama tie ho vita i Jehovah ty hamelogne i Isaka amy ty mate. (Heb. 11:17-19) Ankoatse izay, fa nampitamà ty Jehovah tie ho rae ty firenena maro ty Isaka, ie amy izao mbe tsy nanagne anake ty Isaka tamy izay. Nitea i Abrahama ty Jehovah, le izay ty nahavy aze hatoky o Rae’e iohoe tie lava mete avao ty raha atao’e. Le ndra tie sarotse aza ty raha nampanoe  i Jehovah aze, le nankatò avao reke.​—Gen. 22:1-12.

12. Akore ty azontikagne anahafagne i Abrahama? (Salamo 73:28)

¹² Akore ty hanahafantikagne i Abrahama? Mila mianatse ty miomba i Jehovah avao manahake ty natao’e tikagne. Vao mainke hifandrambe maifitse ama’e naho ho tea aze tika naho fa manao izay. (Vakio ty Salamo 73:28.) Ho voaofagne ka ty feo ty fieretseretantikagne amy izay, le hitovy amy ty fomba fiheven’Andrianagnahare ty fomba fiheventika. (Heb. 5:14) Ty voka’e, naho fa misy ndaty mitaogne antika hanao raha raty, le handietse tika. Ndra ty hieretseretse ty hanao raha hampalahelo i Raentikagney naho hanimba ty fifandrambesantikagne ama’e avao aza le fa ho hejentikagne. Fa akore ka ty anoroantikagne tie tea hamarenagne tika?

13. Akore ty hahavy antika ho tea manao ty maregne avao? (Ohabolana 15:9)

¹³ Dingagne 2: Ikezaho ampitomboegne lognandro ty hatea’o ty hamarenagne. Naho teantika hatanjake ty vatantikagne, le mila mikontragne isan’andro tika. Hoe izay ka fa mila mikezake mafe tika naho teantika ty hampitombo ty hateantika ty hamarenagne. Ho vitantika vao ty hanao izay? Eka. Ty anto’e, mahay manahatsahatse ty Jehovah, le tsy hampanao antika ty raha tsy ho vitantikagne. (Sal. 103:14) Magnomey toky antika reke tie ‘tea’e ze mikezake manao ty maregne.’ (Vakio ty Ohabolana 15:9.) Naho ohatse tika managne tanjogne amy ty fanompoagne i Jehovah, le hikezake mafe mba hahatratraragne aze. Hoe izay ka ty toko’e hataontika naho itika te hanao ty maregne avao. Hanam-paharetagne amantikagne ka ty Jehovah, le hampea’e mba handroso avao tika sady hihasoa lognandro.​—Sal. 84:5, 7.

14. Inogne i fiarovan-tratra agn’ohatsey, le nagnino tika ro mila aze?

¹⁴ Misaontsy amantika ty Jehovah tie tsy magnavesatse antika o hamarenagneo. (1 Jaona 5:3) Raha ilaentikagne isan’andro aza io satria miaro antikagne. Tsiaro’o vao i fitaovagne fialiagne ara-pagnahy nirehafe i apostoly Paolỳ? (Efes. 6:14-18) Ty ino amy i fitaovagne  fialiagneo zao ty miaro ty fo o maramilao? I “fiarovan-tratray.” Hoe izay ka fa miaro ty fontikagne agn’ohatse, agnisa izay ty fagniriantikagne, ty fihetseham-pontikagne, naho ty eretserentikagne i fiarovan-tratra agn’ohatsey, le ‘ty fanoagne ty maregne’ ndra ty fagnorihagne ty fitsipy i Jehovah. Anò azo antoke areke fa agnisa ty fitaovagne fialiagne ama’o ey i fiarovan-tratra agn’ohatsey.​—Ohab. 4:23.

15. Akore ty hahavy azo hisikigne o fiarovan-tratra agn’ohatsey?

¹⁵ Akore ty hahavy azo hisikigne o fiarovan-tratra agn’ohatse iohoe? Manao izay rehe naho mandineke ty toro lala i Jehovah isake tie hanapa-kevetse. Naho fa hijobogne ty raha horehafe’o, ty hira hotsanogne’o, ty raha ho hentea’o ndra ty boke hovakie’o ohatse rehe, le saintsaigno zao: ‘Raha manao akore ty teako hameno ty foko? Hampifale i Jehovah vao ty raha toy? Sa hahavy ahy ho raty findesam-batagne, ho tea alialy, ho tea mena naho ho tea tegna, ie amy izao o raha rehoe fa saontsie i Jehovah tie raty?’ (Fil. 4:8) Naho ohatse mifagnarake amy ty zoton’arofo i Jehovah ty fanapahan-kevetse rambese’o, le hoe magnenga ty fitsipi’e hiaro ty fo’o rehe.

16-17. Nagnino ty Isaia 48:18 ro magnomey toky antika fa ho vitantikagne ty hagnorike avao ty fitsipy i Jehovah ndra ombia ndra ombia?

¹⁶ Nisy fotoagne vao rehe fa nieretseretse tie kera tsy hahavita hagnorike ty fitsipy i Jehovah naho fa afara agne? Dineho heike ty fagnoharagne nampiasae i Jehovah trea amy Isaia 48:18 aoy. (Vakio.) Mampitamà ty Jehovah tie ao tie ‘hanahake o onjan-driakeo ty hamarena’o.’ Nisy andro vao rehe fa nitsangagne amoron-driakey, le nagnente ty fitopatopa o onjan-driakeo? Naho fa avy amoro’e ey ty raike le avy ka ty magnarake. Faie fa nisy fotoagne vao rehe nieretseretse tie tsy hisy onja sasa hoavy amoron-driakey indraike andro agne? Aha’a. Ty anto’e, fa nagnonja avao o riakeo amparake izay, le azo antoke fa lava hagnonja avao.

¹⁷ Hanahake o onjan-driakeo ka ty hamarena’o. Amy ty fomba akore? Naho fa ihe handrambe fanapahan-kevetse, le dineho heike tie ino ty raha tea i Jehovah hatao’o, le anò amy izay naho fa avy eo. Ndra sarotse manao akore ty fanapahan-kevetse va’e ho rambese’o, le matokia fa ho eo avao i Rae’o bey hateay hagnomey hery azo naho hagnampe azo hahavita hagnorike ty fitsipi’e isan’andro.​—Isaia 40:29-31.

18. Nagnino tika ro mila mitao mba tsy hitsara ty hafa?

¹⁸ Dingagne 3: Engao ho i Jehovah ro hitsara ty hafa. Naho fa itika mikezake mafe magnorike ty fitsipy i Jehovah, le mila mitao mba tsy hitsaratsara ty hafa naho hihevetse ty tegnantika ho maregne loatse. Ty anto’e, tsy manan-jò hitsara ty hafa tika. Toko’e ho tsiaroventikagne fa i Jehovah ro “Mpitsara ty tane toy iaby.” (Gen. 18:25) Tsy nimey i Jehovah fahefagne hitsara ty hafa tika. I Jesosy aza nandily antika tie: “Ko mitsara sasa amy izay rehe tsy ho tsaraegne.”​—Mat. 7:1. *

19. Akore ty nanoroa i Josefa fa natoky ty fitsarà i Jehovah reke?

¹⁹ Dineho indraike ty Josefa, i lahilahy tea manao ty maregney. Tsy nitsara ty hafa reke, ndra tie nampijale aze aza iareo. Jinera i rahalahi’e rey reke, navaro iareo ho ndevo, le ie naho fa niavy eo niresé iareo lahatse ty baba iareo tie nimate ty Josefa. Nifankahita tamy i keleia’e rey ty Josefa naho fa tafara tatoy. Fa nanagne toeragne ambone ty Josefa tamy  izay, le azo’e natao ty nampijale naho namale fate i rahalahi’e rey. Ndra i rahalahy i Josefa rey ka aza natahotse tie hamale fate iareo reke, ndra tie fa nifogne aza iareo. Faie nagnomey toky iareo ty Josefa tie: “Ko matahotse, fa tsy raha i Andrianagnahare raho naho hitsara anareo.” (Gen. 37:18-20, 27, 28, 31-35; 50:15-21) Niambane ty Josefa, le nagneke tie i Jehovah avao ro managne fahefagne hitsara i rahalahi’e rey.

20-21. Nagnino tika ro mila mitao mba tsy ho maregne loatse?

²⁰ Toko’e hanahake i Josefa tika, le engantika i Jehovah ro hitsara ty hafa. Tsy toko’e hieretseretse ohatse tika tie haintikagne ty anto’e mandrisike o rahalahy naho o rahavaventikagneo hanao raha raike. Tsy afake mamantatse ty am-po o ndatio ao tika. I Jehovah avao ro mahavita ‘mandineke ty anto’e mandrisike o ndatio hanao raha.’ (Ohab. 16:2) Tea’e ty ndaty iaby ndra inogn’ino fiavia’e naho ty kolontsai’e. Mandrisike antika ty Jehovah ‘mba hanokake midagnadagna ty fontika.’ (2 Kor. 6:13) Toko’e hikezake ho tea o keleiantika ara-pagnahio iaby areke tika fa tsy hitsaratsara iareo.

²¹ Midika ka zay tie tsy toko’e hitsaratsara o ndaty tsy mpanompo i Jehovah-o tika. (1 Tim. 2:3, 4) Nisy fotoagne vao tsy nandrambe ty ndaty nitoria’o, le nirehake rehe tie: ‘Tsy hanjare mpanompo i Jehovah zao ty ndaty tiagne’? Manao ty raha tsy anagnantika fahefagne tika naho manao izay sady mihevetse ty tegnantika ho maregne ambone ty hafa. Mbe magnomey fahafahagne “ty ndaty iaby” hibebake ty Jehovah. (Asa. 17:30) Tsiarovo avao zao, tsy manao ty maregne ze mihevetse ty tegna’e ho maregne ambone ty hafa.

22. Nagnino rehe ro tapa-kevetse fa ho tea ty hamarenagne?

²² Lonike abey ty hateantika ty fitsipy i Jehovah hahavy antika ho falefale naho ho modely hoahy ty hafa, amy izay iareo hifandrambe maifitse amantika naho amy i Andrianagnaharentikagney. Lonike abey tika mba hanao ty soa avao agnatreha i Jehovah eo. Matokia rehe fa vazoho’e ty kezake atao’o, sady tena mahafale aze ty fandrosoagne atao’o. Ko kivy areke ndra tie mindra avao aza ty tsy fanoa ty ndaty amy ty tontolo toy eto tsy maregne. Tsiarovo avao fa ‘tea i Jehovah o ndaty maregneo.’​—Sal. 146:8.