Hagnente ty agnate’ao

Hizilike amy ty lohahevetse

Atao i Jehovah mahazo engegne nainai’e ty tahina’e

Fagnonteneagne Boake amo o Mpamakio

Fagnonteneagne Boake amo o Mpamakio

Nagnino ty lahatsoratse amy ty Fitalakesan-davitse Jona 2020 manao tihoe ‘Hohamasinegne Abey ty Tahina’o’, ro magnampe antika hahatakatse soa ty miomba i tahina i Jehovah-y naho ty zo’e hinday?

Nianarantika tamo o lahatsoratse iohoe ao fa misy aly hevetse tena lahibey mahavoakasike ze kila raha manan-tsaigne iaby. Tsy ino zay fa ty fagnamasinagne ty tahina i Jehovah. Mifandrambe amy izay ty miomba ty zo’e hinday, le tihoe ty fomba fitondra’e vao ro fara’e soa. Mbe mifandrambe amy i aly hevetse miomba ty fagnamasinagne ty tahina i Jehovah-y ka tihoe, ho vita o ndatio vao ty tsy hivalike aman’Agnahare.

Faie ho hamafesentika ato tie tena raha lahibey ty miomba ty tahina i Jehovah naho ty fagnamasinagne aze. Fa nagnino tika ro mirehake izay? Andao tika handineke anto’e telo.

Nanomboke tamy i goreve ta Edena tagney ty Satana ro nandratiraty ty tahina i Jehovah

Voaloha’e, nandratiraty ty tahina i Jehovah ndra nanimba ty laza’e ty Satana tamy i tonda i Edenay tagne. Naho fa nametrake fagnonteneagne tamy i Eva ty Satana, le te hirehake ankolake tie Andrianagnahare makégne ty Jehovah sady tsy ara-drare’e ka ty lily nimea’e iareo mirovaly. Novà i Satana ty raha nisaontsie i Jehovah, sady nirehake reke fa mandagnitse ty Andrianagnahare. Nandratiraty ty tahina i Jehovah ndra ty laza’e reke. Izay ty nahavy aze hanjare “Devoly,” midika tihoe “mpandratiraty.” (Apok. 12:9; Jaona 8:44) Tsy nankatò an’Agnahare naho nigoreve tamy ty fitondra’e ty Eva satria nino ty vande i Satana. (Gen. 3:1-6) Hatrake amy izao ty Satana le mbe manohy mirehake vande miomba i Jehovah naho mandratiraty i tahina’ey avao. Manjare tsy mankatò i Jehovah ka areke ze mino i vande’ey. Ty fagnaratiratiagne ty tahina i Jehovah ty raha fara’e izay ty tsy rare’e amy ty mpanompon’Agnahare. Io ty foto ty fijaleagne maro naho ty haratiagne amy ty tontolo toy eto.

Faharoe, mba hahasoa ty raha finorogne manan-tsaigne iaby, le nitapa-kevetse ty hagnamaregne ty tahina’e ty Jehovah mba hagnaporofoagne fa diso i vande iaby rey. Tena raha lahibey amy i Jehovah zay. Hoe reke: “Tsy maintsy hohamasineko ty agnarako.” (Ezek. 36:23) Nirehafe i Jesosy mazava soa ty raha toko’e ho lahibey amy ty mpanompo i Jehovah tsy mivalike iaby naho fa iareo mivavake. Hoe reke: “Hohamasinegne abey ty tahina’o.” (Mat. 6:9) Mateteke ty Baiboly ro magnasongadigne ty maha lahibey ty magnomey engegne ty tahina i Jehovah. Eretsereto ty ohatse tsiampeampe retoa: “Omeo engegne ty Jehovah fa fagneva izay ty tahina’e.” (1 Tan. 16:29; Sal. 96:8) “Manoa hira fideragne hoahy ty tahina’e bey voninahitse.” (Sal. 66:2) “Homeiko voninahitse nainai’e ty tahina’o.” (Sal. 86:12) Hoe ka ty Jesosy tamy ireke tamy tempolỳ ao, tie indraike zay: “Omeo engegne Baba ty tahina’o.” Le hoe ty navale i Jehovah aze boake an-dagnitse agne: “Fa nagnomey engegne aze raho, sady mbe hagnomey engegne aze indraike.”​—Jaona 12:28. a

Fahatelo, fikasà i Jehovah ty hideragne nainai’e ty tahina’e masigne. Dineho zao: Ino ty raha hiseho magnarake, afara ty fitsapagne fara’e amy i Fanjakagne Arivo Taogne i Kristỳ? Mbe hisy aly hevetse lahibey miomba ty fagnamasinagne ty tahina i Jehovah vao amo o raha finorogne manan-tsaigneo? Mba hamaleantika izay, le andao hotiahiventika hey ty aly hevetse roe tafilitse ama’e, le ty tsy fivaliha o ndatio naho ty zo i Jehovah hinday amy ze kila raha iaby. Mbe mila manohy magnaporofo ty tsy fivaliha’e vao o ndatio tie amy izay? Aha’a. Fa voririke iareo sady fa nagnaporofo ty tsy fivaliha’e, le hahazo havelogne nainai’e. Mbe ho aly hevetse amo o raha finorogne manan-tsaigneo vao ty miomba i zo i Jehovah hindaỳ? Aha’a. Sambe hagneke ty fitondra i Jehovah ho tena soa ze raha iaby manan-tsaigne amy ze fotoagne zay sady hiharo saigne. Faie akore indraike ty miomba i tahina i Jehovah-y?

Ho voaporofo amy ze fotoagne zay tie masigne ty tahina i Jehovah, le mpavande ty Satana. Faie, le mbe ho raha lahibey amy ty anjely an-dagnitse agne naho ty ndaty an-tane etoy avao ty tahina i Jehovah. Fa nagnino? Satria iareo mbe hahatrea ty raha mahaveregne hatao i Jehovah. Dineho zao: Naho fa hagneregne i fitondragney amy i Jehovah ty Jesosy noho ireke hiambane, le hanjare “ho raha iaby hoahy ze kila raha iaby” ty Andrianagnahare. (1 Kor. 15:28) Afara izay, le ho fale ty ndaty an-tane etoy fa “hahazo fahafahagne miambake anagna ty anak’Andrianagnahare.” (Rom. 8:21) Mbe hanohy hagnatanterake ty fikasa’e avao ty Jehovah mba hahavy ty keleia’e an-dagnitse agne naho an-tane etoy hiharo saigne.​—Efes. 1:10.

Afara izay, ino ty ho tsapa ty keleia i Jehovah an-dagnitse agne naho an-tane etoy? Azo antoke fa hagniry mafe ty hidera i Jehovah iareo. Nitarihe ty fagnahy masigne ty Davida mpanao salamo, le nanoratse hoe izao: “Homeagne engegne abey ty Jehovah Andrianagnahare ... Homeagne engegne nainai’e abey ty tahina’e bey voninahitse.” (Sal. 72:18, 19) Hahatrea anto’e hideragne aze naho hanoagne izay avao nainai’e areke tika.

Mampianatse antika ty mombamomba i Jehovah iaby i tahina’ey. Maniahy antika ty hatea’e ty fisaintsaignagne i tahina’ey. (1 Jaona 4:8) Hotadidintika nainai’e ty hatea naseho i Jehovah tamy ireke namorogne antika naho ty nagnomeza’e i solovoigney. Hotsiarontikagne avao ka fa ara-drare’e ty fomba fitondra’e sady hahatreavagne ty hatea’e. Faie mbe hahatsapa ty hatea’e antika nainai’e tika. Handrisike antika zay mba hiragnetse nainai’e amy i Raentikagney sady hidera ty tahina’e nainai’e.​—Sal. 73:28.

a Mirehake ka ty Baiboly tie “noho ty tahina’e” ty hanoa i Jehovah raha. Nitarike ty vahoa’e zao ohatse reke, nagnampe iareo, nagnavotse iareo, namela ty helo iareo naho niaro ty fiay iareo. Noho ty tahina’e bey voninahitse ty nanoa’e izay.​—Sal. 23:3; 31:3; 79:9; 106:8; 143:11.