1-2. a) Naho fa manao akore ro va’e ho sarotse amantikagne ty mamela heloke? b) Akore ty nampisehoa i Denise tie namela heloke reke?

 SAROTSE ama’o vao ty mamela heloke? Maro amantikagne ty mahatsapa izay, lohotsie naho nirehake ndra nanao raha namparare ty fontika ty hafa. Faie azontikagne atao ty tsy ho boseke sasa sady hamela heloke. Mareho moa ty raha niaigna i rahavave Denise. a Tena niambake ty raha natao’e mba hamelagne ty helo ty hafa. Boake nitilike i foibey ty Vavolombelo i Jehovah vaho nisokafegney ty Denise naho ty keleia’e tamy ty taogne 2017. Amy iareo mandeha molỳ, le nisy tomabile hafa nidofotse i tobile iareoy. Tsy nahatsiaro tegna ty Denise tamy izay. Naho fa nahatsiaro tegna reke, le nihai’e tie naratse bey i ana’ey sady nimate ty Brian vali’e. Hoe ty Denise: “Nikivy naho nivali-doha raho.” Naho fa tafara tatoy, le nifanta’e tie tsy tihoe nimamo ndra nisy raha nahatondregne aze i soaferay tamy igne. Nivavake tamy i Jehovah areke ty Denise mba hahavita’e mifehe ty fihetseham-po’e.

² Nitsepahegne i soafera nidosy iareoy satria voarohirohy ho namono ndaty. Naho voaheloke reke, le tsy maintsy ho gadra. Faie nirehake tamy i Denise mialoha ty raike amy i mpitsara rey tie, miankigne amy ty raha horehafe’e avao ty lilim-pitsaragne haboake. Hoe ty Denise: “Hoe raha nitohinegne indraike zay i baekoy, sady le hoe nilignagne sira gony raike zay. Nitsiaroko indraike i raha fara izay ty raty tamy ty fiaignakoy.” Niavy tamy i tragno fitsaràgney tao ty Denise heregnandro tsiampeampe tafara tatoy sady niomagne hirehake amy i ndaty nagnoho-doza ty keleia’ey. Ino ty nirehafe’e? Nangatake tamy i mpitsaray reke mba hamindra fo amy i ndatỳ. b Naho fa  nitapetse ty reha’e, le nipoke ty ranomaso i mpitsaray. Le hoe reke: “Mbe tsy nahatrea raha hoe izao raho tagnate ze 25 taogne naha mpitsara ahy zay. Mbe tsy nisy ndaty nanagne ty maregne nangatake tie, amindragne fo i ndaty nanao raty tama’ey. Mbe tsy naharey rehake feno hatea naho famindram-po hoe izao raho.”

 3. Ino ty nandrisike i Denise hamela heloke?

³ Ino ty nagnampe i Denise hamela heloke? Nisaintsaigne ty fomba famelà i Jehovah heloke reke. (Mika 7:18) Naho mankasitrake ty famelà i Jehovah ty helontika ka tikagne, le izay ty handrisike antika hamela ty hafa.

 4. Ino ty raha tea i Jehovah hataontikagne? (Efesianina 4:32)

⁴ Tea i Jehovah naho mamela heloke tanterake tikagne manahake ty namelà’e antika. (Vakio ty Efesianina 4:32.) Mitamà reke tie vognogne hamela ze ndaty nanao raha nampalahelo antikagne tika. (Sal. 86:5; Lioka 17:4) Amy ty lahatsoratse toy tikagne, le handineke raha telo hagnampe antika vao mainke hotea mamela heloke.

KO HAMAIVAGNEGNE TY RAHA TSAPA’O

 5. Arake ty Ohabolana 12:18, ino ty va’e ho tsapantikagne naho nanafintohigne antika ty hafa?

⁵ Va’e tena halahelo tikagne noho ty raha nirehafe ty hafa ndra natao’e tamantikagne, lohotsie naho ragnetse maifitse antika ndra ndaty agnisa ty keleiantika ty nanao izay. (Sal. 55:12-14) Hoe tinomboke mesa zay tikagne naho fa azo ty raha hoe izay. (Vakio ty Ohabolana 12:18.) Va’e mbe hitagne ty alahelontikagne avao ndra hagnamaivagne ty raha tsapantikagne tika. Manahake ty ndaty voatomboke faie magnenga i mesay amy i ferey eo avao tika naho manao izay. Manahake izay avao ka fa tsy ho sitragne ty rare ty fontikagne naho ohatse tanantika avao ndra hamaivagnentika ty alahelontikagne.

 6. Va’e hanao akore ty fihetsentikagne naho nanafintohigne antika ty hafa?

⁶ Va’e le avy le ho boseke tikagne naho fa misy ndaty manafintohigne antika. Rehafe ty Baiboly tie, va’e ho boseke tika kindraike. Faie mampitao ka reke tie tsy toko’e hengantikagne hifehe antikagne ze habosehagne zay. (Sal. 4:4; Efes. 4:26) Fa nagnino? Satria mateteke le ty raha tsapantikagne ro mandrisike antika hanao raha. Misy voka’e soa ka naho voafehe soa o habosehagneo. (Jak. 1:20) Tadidio fa ara-dalàna tihoe boseke, faie anjarantikagne ty mifily tie le lia’e ho boseke avao vao tikagne.

 7. Ino ka ty raha hafa va’e hotsapantika naho nampalahelo antika ty hafa?

⁷ Va’e halahelo tikagne naho tsy soa fagnahy amantikagne ty hafa. Izao ohatse ty nirehafe i rahavave Ann: “Nisaraha i babako ty reneko tamy tie iraho mbe nikede, le nanambaly i ampela niteza ahikey reke. Nahatsapa ho irerike raho. Naho fa niterake iareo, le hoe nisoloagne zay raho. Nahatsapa ho tsy nilaegne iaby aza raho.” Izao ka ty nirehafe i rahavave Georgette naho fa nagnitsakitsake aze ty vali’e: “Ni-mpinamagne zahay amparake ty naha ajaja anay sady niarake nanao mpisava lalagne. Tena narare ty foko.” Hoe ka ty rahavave Naomi: “Tsy nieretsereteko tie hanao raha hampalahelo ahy ty valiko. Naho fa nirehake reke tie nangalatse nagnente sare vetaveta, le nahatsapa ho voafitake raho.”

 8. a) Ino iaby ty anto’e mahavy antika hamela heloke? b) Ino ty soa azontika naho mamela heloke tika? (Henteo ty efajoro tihoe: “ Akore Naho Nanao Raha Nampalahelo Antika ty Hafa?”)

 ⁸ Tsy afake mifehe ty raha rehafe ty hafa ndra ty raha atao iareo amantikagne tika, faie afake mifehe ty raha havalentikagne iareo. Mateteke le ty mamela ro fomba tena soa anoagne izay. Ino ty anto’e? Satria teantika ty Jehovah, le tea’e naho mamela heloke tikagne. Naho lava boseke avao tika sady tsy mamela heloke, le hanaotao fahatane sady va’e harare. (Ohab. 14:17, 29, 30) Mareho moa ty raha niaigna i rahavave Christine. Hoe reke: “Naho fa boseke ndra malahelo raho, le manjare tsy le somimoke. Manjare mihinagne hanegne tsy mahasalama raho, tsy azon-droro sady sarotse amako ty mifehe ty raha tsapako. Misy voka’e tamy ty fanambaliako naho ty fifandrambesako tamy ty hafa ze raha zay.”

 9. Nagnino tika ro tsy toko’e hitagne am-po?

⁹ Ndra tie tsy manao dingagne amantikagne aza ty ndaty nanao raha nahaboseke antika, le azontikagne atao ty tsy magnenga i raha natao’ey hisy voka’e amantika. Amy ty fomba akore? Hoe ty Georgette, i nirehafegne taloha teoy: “Elaela vaho nivitako ty nagnaligno ty raha natao i valiko talohay naho ty tsy niboseke ama’e sasa. Faie naho fa nanao izay raho, le tena nahatsiaro ho maivankivagne.” Tsy harare fo tika naho tsy mitagne am-po. Manao soa amy ty vatantikagne ka tika naho manao izay satria handeha soa avao ty fiaignantika sady hankamamy izay tika. (Ohab. 11:17) Faie akore naho mbe tsy vognogne hamela heloke rehe?

TY HAGNAMPE AZO TSY HO BOSEKE SASA

10. Nagnino ro toko’e hengantikagne handeha ty fotoagne mba hahasitragne ty fontika? (Henteo ka i sare rey.)

¹⁰ Ino ty hagnampe azo tsy ho boseke sasa? Engao handeha ty fotoagne. Naho fa avy nitsabo ohatse ty ndaty raike naratse, le mila fotoagne ampe soa reke mba hahasitragne aze. Va’e mila fotoagne ka tikagne mba hahasitragne ty fontikagne vaho izay mahavita mamela amy ty fo.​—Mpito. 3:3; 1 Pet. 1:22.

11. Nagnino ty vavake ro hagnampe azo hamela heloke?

 ¹¹ Mivavaha, le angataho ty Jehovah mba hagnampe azo hamela heloke. c Nihazavae i Ann, i nirehafegne taloha teoy tie akore ty nagnampea ty vavake aze. Hoe reke: “Nangatake tamy i Jehovah raho mba hamela’e ty tsikiraidraike ama’ay keleian-draike satria tsy mete ty raha natao’ay. Le avy eo raho nanoratse taratasy hoahy i babako naho i vali’e vaovaoy sady nirehafeko tamy iareo tie namela iareo raho.” Nagneke ty Ann fa tsy mora ty nanao izay. Faie hoe reke: “Mitamà raho fa hanjare hianatse ty miomba i Jehovah ty babako naho i vali’ey noho iraho namela heloke manahake i Jehovah.”

12. Nagnino tika ro toko’e hatoky i Jehovah fa tsy ty fihetseham-pontikagne? (Ohabolana 3:5, 6)

¹² I Jehovah ro atokiso fa tsy ty fihetseham-po’o. (Vakio ty Ohabolana 3:5, 6.) Lava maha onigne ze raha mahasoa antika avao reke. (Isaia 55:8, 9) Sagnatria aze ty hampanao raha hanimba antikagne. Kanao areke ty Jehovah mandrisike antikagne hamela heloke, le afake matoky tikagne tie hahasoa antikagne zay. (Sal. 40:4; Isaia 48:17, 18) Mifanohetse amy izay fa naho matoky ty fihetseham-pontikagne tika, le tsy ombia hahavita hamela heloke. (Ohab. 14:12; Jer. 17:9) Hoe ty Naomi, i nirehafegne taloha teoy: “Tamy ty voaloha’e, le nagnamaren-tegna raho tie rare’e ty ahy naho tsy namela i valiko noho ireke nagnente sare vetaveta. Natahotse raho tie kera mbe hanao raha mampalahelo ahy indraike reke ndra ho haligno’e tie tena nisy voka’e raty i raha natao’ey. Nino ka raho fa niony i Jehovah soa ze raha tsapako zay. Faie nitakako tie ndra tie mahatakatse soa ty raha tsapako aza ty Jehovah, le tsy midika zay tie mitovy hevetse amako reke. Oni’e soa ty raha tsapako sady oni’e ka tie mitake fotoagne ty hahasitragne ty foko, faie tea’e hamela heloke raho.” d

 OVAO TY FIHEVERA’O TY HAFA

13. Arake ty Romanina 12:18-21, ino ty raha mila ataontikagne?

¹³ Naho fa mamela ty ndaty nampalahelo antikagne tika, le tsy tihoe tsy mirehadrehake sasa i raha nisehoy avao, fa misy raha hafa ka mbe mila ataontikagne. Ty hampisy filongoagne ty tanjontikagne, lohotsie naho rahalahy ndra rahavave i ndatỳ. (Mat. 5:23, 24) Mila mifily ty hamindra fo tikagne fa tsy ho boseke, le hamela heloke fa tsy hitagne am-po. (Vakio ty Romanina 12:18-21; 1 Pet. 3:9) Ino ty hagnampe antika hahavita izay?

14. Ino ty raha toko’e hikezahantikagne hatao, le ino ty anto’e?

¹⁴ Toko’e hikezake hitsikombe ty fomba fivazohoa i Jehovah i ndaty nanafintohigne antikagney tika. Mifily ty hipay ze raha soa amo o ndatio ao ty Jehovah. (2 Tan. 16:9; Sal. 130:3) Sambe treantika amo o ndatio ao iaby ndra ty soa ndra ty raty. Faie naho mipay ty soa amo o ndatio ao tikagne, le ho mora amantikagne  ty hamela ty helo iareo. Izao ohatse ty nirehafe i rahalahy Jarrod: “Treako fa mora amako ty mamela ty helo ty rahalahy raike naho ampitahaeko amy ty hamaro ty raha iteavako aze i raha nanafintohigney.”

15. Nagnino ro soa ty mirehake amy ty ndaty raike tie mamela aze rehe?

¹⁵ Agnisa ty raha lahibey toko’e ho eretseretegne hatao ka ty mirehake amy i ndatỳ tie namela aze rehe. Ino ty anto’e? Hoe ty Naomi, i nirehafegne taloha teoy: “Nagnontane ahy ty valiko tie:‘Mamela ahy vao rehe?’ Faie niboheagne raho naho fa hanokake ty vavako le hirehake tie ‘mamela azo raho.’ Nitreako tamy igne tie tsy tena namela aze tamy ty foko raho. Nivitako avao naho fa tafara tatoy ty nirehake ama’e i rehake telo manan-kery rey, le tihoe: ‘Mamela azo raho.’ Nipoke ty ranomaso’e naho fa nirehake izay tama’e raho. Gaga raho fa nahatsapa ho velombelogne reke naho fa namela aze raho sady ndra iraho ka nahatsapa ho tony. Nanomboke tamy izay, le nikezake natoky aze indraike raho sady nanjare mpinamagne maifitse ka zahay.”

16. Ino ty raha nianara’o miomba ty famelan-keloke?

¹⁶ Tea i Jehovah hamela heloke tika. (Kol. 3:13) Faie ndra tie eo zay, le va’e tsy ho mora amantika ty hamela ty hafa. Faie hovitantika ty hanao izay naho tsy magnamaivagne ty raha tsapantikagne tika sady mikezake mifehe ty fihetseham-pontika. Afake mifantoke amy ty raha soa amo o ndatio ao tikagne tie amy izay.​—Henteo ty efajoro tihoe: “ Dingagne Telo Hagnampe Azo Hamela Heloke.”

MIFANTOHA AMY TY SOA AZO BOAKE AMY TY FAMELAN-KELOKE

17. Nagnino ro mahasoa antika ty mamela heloke?

¹⁷ Managne anto’e maro toko’e hamelagne heloke tikagne. Agnisa izay retoa: Voaloha’e, mitsikombe i Jehovah, i Raentikagne mamindra fo oy tika sady mampifale aze. (Lioka 6:36) Faharoe, te hampiseho tika tie mankasitrake ty famelà i Jehovah ty helontikagne. (Mat. 6:12) Fahatelo, te ho salama soa naho te hifandrambe soa amy ty hafa avao tikagne.

18-19. Ino ty voka’e naho mamela heloke tikagne?

¹⁸ Naho mamela heloke tikagne, le va’e hahazo fitahiagne maro tsy ampoizentika. Mareho ohatse ty raha niseho tamy i Denise, i nirehafegne taloha tagney. Tsy nifanta’e tie, kay fa nieretseretse ty hamono tegna i soaferay afara i fitsaràgney. Faie nitohigne ty fo’e naho fa nifanta’e tie namela aze ty Denise. Voka’e, nanomboke nianatse Baiboly reke.

¹⁹ Va’e hahatsapa tikagne tie agnisa ty raha tena mafe amantikagne ty mamelo heloke. Faie agnisa ty raha tena hahasoa antikagne ka io. (Mat. 5:7) Lonike areke tikagne mba hanao ze azontikagne atao, ho fanahafagne ty famelà i Jehovah heloke.