MISY bolongam-bato fa tagnelagnela ty taogne 700 naho 600 T.K. zay ty amy ty tragno fagnajariagne ty tantara ty tanàgne voarehake amy Baiboly ao. A Jerosalema agne ty misy o tragno iohoe. Tagnate ty lakato fandevegnagne a Hebrona amo o tanà o Israelio agne ty nahatreavagne i vatoy. Misy soratse hoe izao ty ama’e: “Nozogne Yahweh Sabaot ty Hagaf ana-dahy i Hagav.” Nagnino zay ro magnaporofo fa maregne ty raha rehafe o Baibolio? Trea amy ireo fa nihay ty ndaty tamy ty andro o Baibolio soa i tahinan’Andrianagnahare tihoe Jehovah-y sady nampiasae iareo mateteke. YHWH ty fanoratagne o agnaragne iohoe amy ty rehake Hebreo. Nampiasae ty ndaty taloha mba hifanoagne fotoagne ndra hietahagne ka o lakato fandevegnagneo. Le mateteke nanoratse agnara o ndaty maromaro teo iareo, agnisa izay i tahinan’Andrianagnaharey.

Izao ty nirehafe i Profesora Rachel Nabulsi, amy ty Oniverisite i Georizia agne, miomba o soratse rehoe: “Ty fiherenkeregna ty rehake tihoe YHWH, le mampiseho fa tena lahibey o tahinagne iohoe. ... Trea amy ireo ka fa tena lahibey tamy ty ndaty ta Israely naho ta Joda tagne ty YHWH.” Trea amy izay fa tena miherenkeregne agn’arivo’e amy Baiboly ao i tahinan’Andrianagnahare tihoe YHWH amy ty rehake hebreoy. Io aza ty tena miherenkeregne ao naho oharegne amy ty agnaragne ila’e.

I rehake tihoe “Yahweh Sabaot” nitrea tamy i bolongam-batoỳ, le midika tihoe “Jehovah tompo ty tafike.” Hoe te hirehake areke zay tie tsy i tahinan’Andrianagnaharey avao ro nampiasae ty ndaty tamy ty andro o Baibolio, fa tihoe “Jehovah tompo ty tafike” ka. Tsy mahalatsa areke naho miherenkeregne in-283 amy ty Soratse Hebreo ao ty rehake tihoe “Jehovah tompo ty tafike.” Lohotsie fa amy ty boke Isaia ao, naho i Jeremia vaho i Zakaria ao.