1. Akore ty toko’e hiheverantikagne i fahafahantikagne hivavake amy i Jehovah-y?

 MANAGNE tombotsoa miambake tika. Tsy ino zay fa ty fahafahagne hagnatogne i Andrianagnahare Mpamboatse ty lagnitse naho ty taney amy ty alala ty vavake. Saintsaigno heike zao: Azontika vorahegne amy i Jehovah amy ty alala ty vavake ze raha am-pontikagne ao, ndra ombia ndra ombia, le ndra inogne ndra inogne firehake ampiasaentikagne. Afake mivavake ama’e tika ndra marare an-dapotaly agne, ndra migadra am-pirizò agne. Afake matoky ka tika tie mijanjigne antika o Raentika bey hatea iohoe. Tena toko’e hankasitrahantika areke o tombotsoa sarobily iohoe.

2. Akore ty nanoroa i Davida Mpanjaka fa nihevere’e ho tombotsoa sarobily ty vavake?

² Nirambese i Davida Mpanjaka ho tombotsoa sarobily ty vavake. Hoe reke tamy i Jehovah: “Lonike abey ty vavake ataoko hanahake ty emboke magnitse voaomagne soa agnatreha’o eo.” (Sal. 141:1, 2) Raha nampiasaegne tamy ty fivavahagne maregne tao ty emboke magnitse tamy ty andro i Davida. Tena nitao soa o mpisorogneo naho fa namboatse aze. (Eks. 30:34, 35) Naho fa i Davida areke nampitovy ty vavake natao’e tamo o emboke magnitseo, le te hirehake reke tie nidinehe’e soa heike ty raha horehafe’e amy i Rae’e an-dagnitse agney. Hoe izay ka ty fagniriantikagne. Teantika naho mampifale ty arofo i Jehovah ty vavake anoentikagne.

3. Inogne ty toe-tsaigne toko’e hanagnantikagne naho fa itika mivavake amy i Jehovah, le inogne ty anto’e?

³ Naho fa mivavake tika, le toko’e hitao mba tsy hanjare ho fahazaragne avao ty vavake ataontikagne. Toko’e hataontika am-pagnajagne ty vavake anoentikagne. Dineho ohatse ty fahitagne miambake niazo i Isaia, i Ezekiela naho i Daniela vaho i apostoly Jaona. Sambe hafa ty fahitagne nitrea iareo, faie misy raha itoviza’e. Nirehafe iareo tie Mpanjaka bey voninahitse ty Jehovah.  Isaia ohatse ‘nahatrea i Jehovah niambesatse tamy ty sezan-droandriagne abo naho mieragneragne’ teo. (Isaia 6:1-3) I Ezekiela nahatrea i Jehovah niambesatse ambone ty sarete-tsovala an-dagnitse agne, le ‘nisy hazavagne manahake o havagneo ty magnodidigne aze.’ (Ezek. 1:26-28) I Daniela nahatrea “i Fa Nisy fa Haehaey” misarimbo lamba foty, sady misy afo mirebareba ty boake amy i Sezan-droandria’ey eo. (Dan. 7:9, 10) Le i Jaona nahatrea i Jehovah miambesatse amy ty sezan-droandriagne hodidigne ty havagne maintso manahake o emerodao. (Apok. 4:2-4) Naho fa itika misaintsaigne ze habey voninahy i Jehovah zay, le ho tsapantikagne fa tena tombotsoa miambake tihoe afake magnatogne aze amy ty alala ty vavake, sady hanao izay am-pagnajagne. Faie ino ty raha azontika rehafegne amy ty vavake?

4. Inogne ty ianarantikagne boake amy ty raha nirehafe i Jesosy voaloha’e amy i vavake modely trea amy Matio 6:9, 10 aoy?

⁴ Vakio ty Matio 6:9, 10. Tamy i Toriteny natao i Jesosy Tam-bohitse teoy, le nampianare’e i mpiana’e rey tie akore ty hahavy ty vavake atao iareo hampifale an’Agnahare. Naho fa i Jesosy boake nirehake tie ‘hoe izao ty raha rehafo’areo naho fa mivavake nareo, le nirehake raha tena lahibey mifandrambe amy ty fikasa i Jehovah reke. Tsy ino zay fa ty hagnamasinagne i tahina i Jehovah-y, ty hiavia i Fanjakà’e handringagne o mpanohetse azeoy, naho ty raha fanjaka hatao’e amy ty tane toy naho hoahy o ndatio. Naho itika mirehake o raha rehoe amy ty vavake ataontika, le mampiseho tie tena lahibey amantika ty zoton’arofon’Andrianagnahare.

5. Mete vao ty mivavake ho antikagne manokagne?

⁵ Amy ty tapa’e magnarake amy i vavakey ty Jesosy, le nampiseho tie mete ty mivavake ho antikagne manokagne. Azontika atao ohatse ty mangatake amy i Jehovah mba hagnomea’e antika hanegne isan’andro, mba hamela ty helontikagne, hagnampe antika handrese tsapa hevetse, naho hagnafake antika amy i ratỳ. (Mat. 6:11-13) Naho itika mangatake o raha rehoe amy i Jehovah, le magneke tie mipay ty fagnampea’e sady te hahazo sitrake ama’e.

6. Le fa i raha amy i vavake modely rey ao avao vao ro azontika rehafegne naho fa itika mivavake? Hazavao.

⁶ Tsy nandrisike ty mpanonjohy ty lia’e hagnerenkeregne ty rehake amo o vavake modely  iohoe ao ty Jesosy. Tena ninekoneko ohatse reke tie indraike, le nirehafe’e tamy ty vavake natao’e tamy i andro igne zay. (Mat. 26:39, 42; Jaona 17:1-26) Azontika atao ka areke ty mivavake miomba ty raha mampinekoneko antikagne. Naho fa itika ohatse handrambe fanapahan-kevetse, le azontika atao ty mangatake fahendreagne naho fahiratan-tsaigne. (Sal. 119:33, 34) Naho nahazo fanendreagne tika sady sarotse amantika ty hagnatanterake aze, le azontika atao ty mangatake fahalalagne naho fahaiagne mandineke amy i Jehovah. (Ohab. 2:6) Ty rae aman-drene ka afake mivavake hoahy ty ana iareo, le ty ajaja afake mivavake hoahy ty rae aman-drene iareo. Afake mivavake hoahy ty mpianantika Baiboly naho ty ndaty itoriantikagne ka tika iaby sady tena ilaegne ty manao izay. Faie tsy toko’e ho fangatahagne avao ty vavake ataontikagne.

7. Nagnino tika ro toko’e hidera i Jehovah amy ty alala ty vavake?

⁷ Tsy toko’e hagnaligno hidera i Jehovah amy ty vavake ataontikagne tika. Tsy misy ndaty fagneva ty hoderaegne mandikoatse i Andrianagnaharentikagney. “Soa toetse naho vognogne hamela heloke” reke. “Mamindra fo, mitretré, tsy tsiela vignetse, tena bey hatea naho tsy mivalike” ka reke. (Sal. 86:5, 15) Tena toko’e hidera i Jehovah areke tika, satria soa toetse reke sady soa iaby ka ty raha atao’e.

8. Inogne iaby ty raha azontikagne isaoragne i Jehovah? (Salamo 104:12-15, 24)

⁸ Toko’e hisaotse i Jehovah amy ty alala ty vavake tika noho ty raha fanjaka maro mei’e antikagne. Azontika atao zao ty misaotse aze noho o loko soasoa maro amo o foleraò, o hanegne mafiry sambe karaza’eo, naho ty fanagnantikagne namagne mahafinaritse. Mey i Raentikagne bey hateay antika o raha rehoe naho ty raha maro hafa mba hampifalefaleagne antika. (Vakio ty Salamo 104:12-15, 24.) Fa ty tena isaorantika i Jehovah, le ty hanegne ara-pagnahy tsiefa mei’e antika naho ty raha fanjaka ampitamae’e antika amy ty hoavy.

9. Inogne ty hagnampe antika tsy hagnaligno hisaotse i Jehovah? (1 Tesalonianina 5:17, 18)

⁹ Faie mora amantika ty magnaligno tie toko’e hisaotse i Jehovah amy i raha iaby atao’e ho antikagne rey tika. Ino ty hagnampe antika tsy hanao izay? Azo’o atao lisita ohatse ty  raha nangatahe’o tamy ty vavake, amy izay azo’o henteagne tie akore ty namalea i Jehovah aze. Isaoro ty Jehovah naho fa avy eo noho ty fagnampea’e. (Vakio ty 1 Tesalonianina 5:17, 18.) Nagnino tika ro toko’e hanao izay? Fale naho mahatsiaro ho teagne tika naho fa misy ndaty mankasitrake antika. Naho itika ka misaotse i Jehovah noho ireke mamale ty vavake ataontika, le ho fale ty arofo’e. (Kol. 3:15) Faie misy raha lahibey hafa toko’e hisaorantikagne i Andrianagnaharentikagney.

10. Nagnino tika ro toko’e hisaotse i Jehovah noho ty nagniraha’e i Jesosy ho an-tane etoy, arake ty 1 Petera 2:21?

¹⁰ Vakio ty 1 Petera 2:21. Toko’e hisaotse i Jehovah tika noho ty nagniraha’e i Ana-dahi’e ikokoa’ey mba hampianatse antikagne. Maro ty raha ho haintikagne miomba i Jehovah naho ty fomba hampifaleagne ty arofo’e naho itika mianatse ty miomba i Jesosy. Naho maneho finoagne i sorogne nanoe i Kristỳ tikagne, le hanjare ho ragne i Jehovah maifitse aze sady hilongo soa Ama’e.​—Rom. 5:1.

11. Inogne ty anjara asa i Jesosy amo o vavake ataontika amy i Jehovah-o?

¹¹ Misaotse i Jehovah ka tika satria afake mivavake ama’e amy ty alala i Ana-dahi’ey. I Jesosy ty ampiasae i Jehovah mba hamaleagne ty vavake ataontikagne. Janjigne i Jehovah sady valea’e ty vavake atao amy ty agnara i Jesosy. Hoe ty Jesosy: “Ze raha iaby angatahe’areo amy ty agnarako, le hataoko mba hagnomeagne voninahitse i Rae amy ty alala i Anakey.”​—Jaona 14:13, 14.

12. Ino ka ty anto’e hafa isaorantikagne i Jehovah noho i Ana-dahi’ey?

¹² Avela i Jehovah ty helontika noho ty sorogne nanoe i Jesosy. Rehafe ty Soratse Masigne tie i Jesosy i ‘Mpisorom-beintikagney, le mipetrake ankavana i Andrianagnahare Lahibey an-dagnitse agney.’ (Heb. 8:1) Rehafe ty Baiboly ka tie ‘mpagnampe antika amy i Rae’ agne ty Jesosy. (1 Jaona 2:1) Tena misaotse i Jehovah tika noho ireke nagnomey Mpisorom-bey mitretré mahatakatse soa ty fahalementikagne sady ‘mihalale ho antikagne.’ (Rom. 8:34; Heb. 4:15) Tsy voririke tika iaby. Tsy ho afake ho nifandrambe amy i Jehovah amy ty alala ty vavake areke tika naho tsy teo i sorogne nanoe i Jesosỳ. Azo antoke fa magneke rehe tie tsy ho voavalentikagne ty soa natao i Jehovah ho antika, noho ty fagnomea’e i Ana-dahi’e ikokoa’ey antikagne.

13. Akore ty nanoroa i Jesosy fa tea’e i mpiana’e rey tamy i halegne taloha ty nimateza’ey?

¹³ Tamy i halegne taloha ty nimateza’ey ty Jesosy, le nanao vavake lava bey hoahy i mpiana’e rey. Nangatake taman-dRae’e reke tamy io ‘mba hiaro iareo amy i ratỳ.’ (Jaona 17:15) Trea amy io fa tena tea i Jesosy i mpiana’e rey. Nihai’e tie hampijalejalegne reke tsy ho ela. Faie ndra tie teo izay, le mbe nihevetse ze hahasoa i apostoli’e rey avao reke.

14. Akore ty azontikagne anoroagne fa teantikagne o rahalahy naho o rahavaventikagneo?

¹⁴ Naho manahake i Jesosy tika, le tsy ze raha hahasoa antika avao ro eretseretentikagne. Toko’e hivavake tsy tapake hoahy o rahalahy naho o rahavaventikagneo tika. Mankatò i lily i Jesosy tihoe mifankateavay tika naho fa manao izay sady mampiseho amy i Jehovah tie tena teantika o mpiharo finoagne amantikagneo. (Jaona 13:34) Tsy hoe lanilany fahatane avao ty fotoantika naho fa itika mivavake hoahy o rahalahy naho o rahavaventikagneo. Ty anto’e, rehafe ty Baiboly tie ‘misy voka’e lahibey ty fihalalea ty ndaty maregne.’​—Jak. 5:16.

15. Nagnino o rahalahy naho o rahavaventikagneo ro mila ty vavake ataontikagne?

 ¹⁵ Tena paliave o rahalahy naho o rahavaventikagneo ty vavake ataontika hoahy iareo, satria miatreke raha sarotse maro iareo. Azontika atao ty mangatake amy i Jehovah mba hagnampe iareo hahavita hiatreke ty aretegne mahazo iareo, o loza arake ty natiorao, o alio, o fagnenjehagneo, naho ty olagne hafa. Azontikagne atao ka ty mangatake hoahy i rahalahy naho i rahavaventika mahafoe tegna magnampe i namantikagne azon-draha sarotse rey. Va’e hai’o ty ila’e amy iareo. Nagnino naho tognone’o amy ty vavake atao’o ty agnara iareo naho fa ihe mivavake manokagne? Mampiseho ty hateantika i rahalahintika rey tika naho fa mangatake amy i Jehovah mba hagnampe iareo hahavita hiaretse.

16. Nagnino tika ro toko’e hivavake hoahy o rahalahy mitarike amantikagne eo reo?

¹⁶ Tena ankasitraha o rahalahy mitarike amo o fiangonagneo eò ty vavake atao ty hafa hoahy iareo sady tena magnampe iareo rey. Nipay izay zao ty apostoly Paoly. Hoe reke: “Mivavaha ka ho ahy, mba hatoro ahy ze raha toko’e horehafeko naho fa mirehake raho. Amy izay raho ho sahy hirehake naho fa mampahafantatse ty raha mietake masigne miomba i talily soay.” (Efes. 6:19) Miasa mafe ka o rahalahy mitarike amantikagne eo reo. Mampiseho ty hateantika iareo tika naho mangatake amy i Jehovah mba hitahy ty asa mafe atao iareo.

17-18. Naho fa ombia tika ro va’e hangatahegne hisolo tegna ty hafa amy ty vavake, le inogne ty raha toko’e ho tadidientikagne naho fa angatahegne hanao izay tika?

¹⁷ Kindraike tika le angatahegne hisolo tegna ty hafa amy ty vavake. Naho fa mampianatse Baiboly ohatse ty rahavave raike, le va’e hangatake amy i rahavave miarake ama’ey mba hivavake. Faie va’e mbe tsy ho hay o rahavave iohoe soa i mpianatsey. Va’e ho tena tea’e areke naho ohatse ireke ty manao vavake famaragnagne. Ho mora ama’e amy izay ty hampifagnarake ty vavake atao’e amy ty raha paliae i mpianatsey.

¹⁸ Va’e hangatahegne hivavake ka ty rahalahy raike amy ty fivoriagne aloha ty fanompoagne ndra naho fa am-pivoriagne agne. Toko’e ho tadidie ze rahalahy meagne ze tombotsoa zay ty tanjo i fivoriagney. Tsy natao mba hagnomeagne torohevetse o fiangonagneo ndra hanoagne fitaliliagne o vavakeo. Amy ty ankapobei’e, le maharetse eo ho eo amy ty 5 minitra i hira naho i  vavake amy i fivoriantikagne rey. Tsy voatere hanao ‘vavake lava’ areke ze rahalahy angatahegne hivavake, lohotsie naho ireke ty hanao vavake fanombohagne.​—Mat. 6:7.

19. Inogne ty hagnampe antika ho vognogne amy i andro fitsarà i Jehovah-y?

¹⁹ Vao mainke toko’e hataontika raha lahibey amy ty fiaignantikagne o vavakeo tie amy izao, satria fa marine i andro fitsarà i Jehovah-y. Magnamafe izay ty raha nirehafe i Jesosy toy. Hoe reke: “Mitaoa avao, sady mihalalea lognandro soa tie hivotsora’areo amy ze hene raha hoavy zay, le hahafiatrefa’areo i Ana o ndatỳ.” (Lioka 21:36) Trea amy io fa ty fivavahagne mateteke, le hagnampe antika hifoha ara-pagnahy avao sady ho vognogne amy i andro i Jehovah tsy haintikagne ty hiavia’ey.

20. Akore ty hahavy ty vavake anoentikagne hanahake o emboke magnitseo?

²⁰ Inogne iaby ty raha nidinehentikagne tato? Tombotsoa sarobily ty vavake. Ty raha mifandrambe amy ty fikasà i Jehovah ty raha lahibey toko’e horehafentikagne naho fa mivavake. Azontika atao ty misaotse i Jehovah noho i Ana-dahi’ey naho i Fanjakà’ey vaho o mpiharo finoagne amantikagneo. Afake mangatake amy i Jehovah ze raha ilaentika ara-nofo naho ara-pagnahy ka tika. Naho itika mandineke soa ty raha horehafentikagne amy ty vavake anoentika, le trea tie mihevetse o fagnomezagne miambake iohoe ho sarobily. Amy izay le hitovy amo o emboke magnitseo ty vavake anoentika agnatreha i Jehovah eo.​—Ohab. 15:8.