1. Ino ty hamarenagne nianara’o tamy ihe vaho nianatse Baiboly?

 TADIDI’O vao tamy ihe vaho nianatse Baibolỳ? Va’e ho nigaga rehe naho fa nahafantatse tie managne ty tahina’e ty Andrianagnahare! Va’e ho nimaivankivagne ka rehe naho fa nihai’o tie tsy mampijale o ndatio agn’afobey agne reke. Va’e ho nifale ka rehe naho fa nahay tie mbe hovelomegne indraike o mateo, le hiarake hiaigne amy iareo rehe amy i paradisa an-tane etoỳ.

2. Ankoatse ty fianaragne ty hamarenagne amy Baiboly ao, le ino ka ty fandrosoagne fa natao’o? (Efesianina 5:1, 2)

² Arakarake ty nianara’o ty Saontsy i Jehovah ro vao mainke niteava’o aze. Le ty hatea’o aze ty nandrisike azo hampihatse ze raha nianara’o. Nanjare nahay nandrambe fanapahan-kevetse soa nifototse amy ty toro lala ty Baiboly ka rehe. Noho irehe te hampifale an’Agnahare, le nihasoae’o ty toe-tsai’o naho ty findesam-bata’o. O ajajao zao mitsikombe ty hatea anagna ty rae aman-drene’e, le hoe izay ka ty natao’o tamy i Rae’o an-dagnitse agney.​—Vakio ty Efesianina 5:1, 2.

3. Ino iaby ty fagnonteneagne va’e hoeretseretentikagne?

³ Va’e hieretseretse tika tie: ‘Vao mainke mitombo vao ty hateako i Jehovah amy izao naho oharegne tamy tie raho vaho nanjare Kristiana? Naho fa nivita badisa raho, le trea amy ty fomba fisaignako naho ty raha ataoko vao fa teako manahake ty fomba iteava i Jehovah iareo o mpiara-manompò?’ Naho nihegne tsy manahake ty “tamy ty voaloha’e” ty hatea’o i Jehovah naho o mpiara-manompò, le ko kivy. Izay ka ty nanjò o Kristiana tamy ty taonjato voaloha’eo. Faie, tsy nikivy tamy iareo ty Jesosy, le tsy ho kivy amantika ka. (Apok. 2:4, 7) Hai’e fa ho vitantika ty hampirebareba indraike ty hateantika manahake ty nitsapantika tamy ty voaloha’e.

4. Ino ty hodinehentika amy ty lahatsoratse toy ato?

 ⁴ Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy tie akore ty azontika hampitomboagne ty hateantika i Jehovah naho ty hafa. Afara izay tika hahatrea ty fitahiagne ho azontikagne naho ty hafa, naho fa itika mampitombo ty hateantika.

5-6. a) Ino ty raha sarotse natrehe i Paoly tamy ty fanompoa’e? b) Faie ino ty nagnampe aze hanohy ty fanompoa’e i Jehovah avao?

⁵ Tena nahafale i apostoly Paoly ty nanao ty fanompoa’e i Jehovah, faie maro ka ty raha sarotse natrehe’e. Nateteke nanao lia lavitse zao reke. Faie tamy izay, le tsy nimora ze o nanao lia lavitse zao. Tie indraike zao, le fa ‘ho nagnoho-doza aze o sakao’ naho ‘o malasò.’ Nisy fotoagne ka reke fa nialia o fahavalo’eo, le dinemodemo iareo ty jera. (2 Kor. 11:23-27) Tsy izay avao, fa nisy fotoagne ka o rahalahi’e Kristianao tsy nankasitrake ty kezake natao’e mba hagnampeagne iareo.​—2 Kor. 10:10; Fil. 4:15.

⁶ Ino ty nagnampe i Paoly hanohy ty fanompoa’e i Jehovah avao? Nagnampe aze ty fianara’e ty toetse i Jehovah boake amy ty Saontsi’e ao naho ty raha niaigna’e. Nanjare nirese lahatse reke fa tena tea aze ty Jehovah. (Rom. 8:38, 39; Efes. 2:4, 5) Nanjare tea aze ka ty Paoly. Natoro’e fa tea’e ty Jehovah, le ‘nikarakarae’e o ndaty masigneo’ sady ‘mbe nanohy nanao izay avao’ reke.​—Heb. 6:10.

7. Ino ty fomba raike azontikagne atao mba hampitomboagne ty hateantika i Jehovah?

⁷ Hitombo ty hateantika an’Agnahare naho mazoto mianatse ty Saontsi’e tika. Naho fa mamaky Baiboly rehe, le mikezaha handineke ty raha azo’o ianaragne miomba i Jehovah boake amy ty andine’e tsikiraidraike. Eretsereto tie: ‘Akore ty anoroa ty tantara toy fa tea ahy ty Jehovah? Nagnino ty raha toy ro mahavy ahy ho tea i Jehovah?’

8. Nagnino ty vavake ro mampitombo ty hateantika an’Andrianagnahare?

⁸ Hitombo ka ty hateantika i Jehovah naho vorahentikagne ama’e tsy tapake amy ty alala ty vavake ze raha am-pontikagne ao. (Sal. 25:4, 5) Hamale ty vavake ataontika reke naho manao izay tika. (1 Jaona 3:21, 22) Hoe ty Khanh, rahavave raike Azia agne: “Ty fahafantarako ty miomba i Jehovah ty nahavy ahy ho tea aze, tamy ty voaloha’e. Faie nihanitombo ty hateako aze naho fa nitreako ty fomba namalea’e ty vavake nataoko. Nahavy ahy te hanao raha mampifale aze zay.” b

9. Akore ty nampisehoa i Timoty fa nampitombo ty hatea’e o mpiara-manompo ama’eo reke, naho henteagne ty reha i Paoly miomba aze?

⁹ Tamy i Paoly nanao lia misionera, le nifankatrea tamy i Timoty reke. Nitea i Jehovah naho ty mpiara-belogne ama’e o lahilahy tanora iohoe. Hoe ty Paoly tamo o Filipianao: “Fa tsy mahatrea ndaty hafa mitovy toetse ama’e [Timoty] raho, fa le vata’e hikarakara ty miomba anareo reke.” (Fil. 2:20) Tsy nirehake miomba ty fahaia i Timoty mandamin-draha ndra manao lahajaka ty Paoly tie teo, fa ty hatea’e o mpiara-manompo ama’eo ro tena nanintogne aze. Azo antoke areke fa tsy niligne o fiangonagneo ty hitiliha i Timoty iareo.​—1 Kor. 4:17.

10. Akore ty nanoroa i Anna mirovaly fa tena tea iareo o rahalahy naho o rahavaveo?

¹⁰ Ino ka ty azontika atao mba hagnampeagne o rahalahy naho o rahavaventikagneo? (Heb. 13:16) Dineho ty raha niaigna i Anna, i nivoarehake tamy i lahatsoratse taloha agney.  Tafara i Tsikolonỳ, le nitilike ty tragno ze keleiagne raike Vavolombelogne zay iareo mirovaly. Nitrea iareo tamy izay tie, nihomake tagnate i tragnoy ao i tafon-tragnoy. Naloto iaby ty lamba iareo voka i Tsikolonỳ. Hoe ty Anna: “Nalae’ay ty lamba iareo, le sinasa’ay naho pinasi’ay vaho navalo’ay. Raha tsotsotra avao zay tama’ay mirovaly faie nahavy anay ho mpinamagne maifitse amy iareo hatrake amy izao.” Ty hatea i Anna mirovaly o rahalahi’e naho o rahavave’eo ro nandrisike iareo hagnampe iareo.​—1 Jaona 3:17, 18.

11. a) Ino ty ho tsapa ty hafa naho fa maneho hatea amy iareo tika? b) Arake ty Ohabolana 19:17, ino ty hatao i Jehovah amantikagne naho itika maneho hatea amy ty hafa?

¹¹ Naho itikagne soa fagnahy naho maneho hatea amy ty hafa, le ho voamare iareo fa mikezake hanahake i Jehovah tika. Va’e tsy ampoizentika ty ho fankasitraha iareo antika noho ze raha zay. Tsy nihaligno i Khanh, i nirehafegne taloha teoy, ze ndaty nagnampe aze. Hoe reke: “Tena mankasitrake ze rahavave iaby ninday ahy hanompo raho. Nitaogne ahy iareo naho fa nivily raha ho hanen-kanegne, ndra naho fa hihinagne atoandro. Nasese iareo tan-tragnoko agne ka raho tafara izay. Tsapako amy hinane zao fa nitake kezake iaby zay faie natao iareo taman-katea i rahay.” Mazava hoaze fa tsy ty ndaty iaby ro hanagne fahafahagne hamale ty soa nataontika tama’e. Hoe ty Khanh miomba ze ndaty nagnampe aze: “Teako hovalean-tsoa iaby ze nisoa fagnahy tamako faie tsy haiko tie aia iaby ty misy iareo. Faie hay i Jehovah zay, le mivavake ama’e raho mba ireke ty hamale soa iareo.” Tò zay. Vazoho i Jehovah ndra fihetseke kedekede avao ty anehoantika hasoa fagnahy amy ty hafa. Hevere’e ho sorogne tena sarobily naho trosantika ama’e zay, le havaha’e.​—Vakio ty Ohabolana 19:17.

12. Akore ty azo o rahalahio anehoagne hatea amo o fiangonagneo? (Henteo i sarey.)

 ¹² Naho rahalahy rehe, akore ty azo’o anehoagne hatea amy ty hafa, naho hagnampeagne iareo? Ty rahalahy tanora raike atao tihoe Jordan zao le nagnontane ty androanavi-pagnahy raike tie, ino ty mbe azo’e atao mba hagnampeagne o fiangonagneo. Nidera aze noho ty fandrosoagne fa nivita’e i androanavi-pagnahỳ sady nagnomey aze torohevetse miomba ty raha azo’e atao. Nitoroa’e hevetse ohatse reke mba ho avy aloha am-pivoriagne agne, le hanalama ty hafa, hagnomey toin-drehake, hitory tsy tapake miarake amy ty andia-mpitori’e vaho hipay fomba hagnampeagne ty hafa. Naho fa nampihatse izay ty Jordan, le tsy tihoe nahazo fahaiagne avao fa nitombo ka ty hatea’e o mpiara-manompò. Nianara’e tie naho fa manjare mpagnampe amy ty fiangonagne ty rahalahy raike, le tsy tihoe eo reke vaho manomboke magnampe ty hafa fa fanohiza’e aze zay.​—1 Tim. 3:8-10, 13.

13. Nagnino ty hatea ro nagnampe i Rahalahy Christian hahafeno fepetse ho androanavi-pagnahy indraike?

¹³ Nimpagnampe amy ty fiangonagne vao rehe tie taloha sa niandroanavi-pagnahy? Matokia fa tsy haligno i Jehovah ty asa mafe natao’o taloha naho ty hatea nandrisike azo hanao izay. (1 Kor. 15:58) Mbe vazoho’e avao ka ty hatea aseho’o hatrake amy izao. Nikivy ty rahalahy Christian naho fa najanogne tsy ho androanavi-pagnahy. Faie hoe reke: “Nanapa-kevetse raho fa hanao ze azoko atao amy ty fanompoagne i Jehovah. Ataoko aman-katea zay ndra agnisa ty androanavi-pagnahy raho ndra tsy agnisa’e.” Nivoatendre ho androanavi-pagnahy indraike reke naho fa tafara tatoy. Hoe reke: “Somare natahotse kede raho naho fa hanao o asa iohoe indraike. Noho ty famindram-po i Jehovah,  le nenga’e hanohy hanao o andraikitse iohoe indraike raho. Hataoko zay noho ty hateako aze naho o mpiara-manompò.”

14. Ino ty azontika ianaragne boake amy ty rahavave raike mitoboke a Géorgie agne?

¹⁴ Maneho hatea amy ty mpiara-belogne ama’e ka o mpanompo i Jehovah-o. (Mat. 22:37-39) Izao ohatse ty reha i rahavave Elena boake a Géorgie agne: “Ty hateako i Jehovah avao ro nandrisike ahy hitory tamy ty voaloha’e. Faie naho fa nitombo ty hateako i Babako an-dagnitse agney, le nitombo ka ty hateako o ndatio. Nikezaheko nifantaregne ty olagne atrehe iareo naho ty foto-kevetse va’e hanohigne ty fo iareo. Arakarake ty nieretseretako iareo ro vao mainke nahavy ahy te hagnampe iareo.”​—Rom. 10:13-15.

15-16. Arake ty atoro amo o sareo, ino ty fitahiagne ho azo amy ty fanehoagne hatea amy ty hafa?

¹⁵ Tsy o rahalahintikagneo avao ro mandrambe soa naho fa maneho hatea amy iareo tikagne. Tagnate i COVID-19-oy, le nagnampe rahavave fa bey taogne maro ty rahalahy Paolo naho ty vali’e, mba hahaia iareo mampiasa varam-bazaha naho fa mitory. Nisarotse tamy ty rahavave raike ty nampiasa izay tamy ty voaloha’e faie nanjare nihai’e avao. Afake nanasa ty longo’e hagnatreke Fahatsiarovagne reke voka izay. Nisy 60 tamy iareo ty nagnatreke izay tamy ty vidéoconférence! Noho ty kezake mafe natao i Paolo mirovaly, le nandrambe soa i rahavavey naho ty longo’e. Tafara  izay, le izao ty nisorate i rahavavey hoahy i Paolo: “Misaotse nampianatse anay bey taogneo. Tsy ombia hohalignoko ty fikarakarà i Jehovah anay naho ty kezake mafe natao’o.”

¹⁶ Nandrambesa i Paolo lesogne lahibey i raha ignehoe. Naniahy aze igne fa tena lahibey mandikoatse ty fahaiagne ndra ty talenta anagnagne ty fanagnagne hatea. Hoe indraike reke: “Nimpiandraikitse faritse raho tie taloha. Tsapako amy izao fa ndra tie va’e haligno o mpitorio ty lahajaka nataoko, le tsy hoe izay ty raha nagnampeako iareo fa tadidy iareo avao.”

17. Ia ka ty handrambe soa naho fa maneho hatea tika?

¹⁷ Naho maneho hatea amy ty hafa tika, le tsy hampoizentika ty fitahiagne ho azontika. Nagnamafe izay ty Jonathan, boake a Nouvelle-Zélande agne. Nahatrea mpisava lalagne nitory raike an-dalagne ey reke tie indraike sabotsy folakandro zay. Nipisagne i tarignandrokey tamy izay. Nanapa-kevetse areke ty Jonathan fa hiarake ama’e naho fa sabotsy folakandro. Tsy nivoamare’e tamy izay tie nandrambe soa boake amy ze hasoa fagnahy natoro’e zay reke. Hoe reke: “Tsy le nitea fanompoagne loatse raho tie taloha. Faie naho fa nitsanogne ty fomba fampianara i mpisava lalagney raho sady nihitako tie nahatrea vokatse amy ty fanompoagne reke, le izay ty nandrisike ahy ho tena tea i asay. Nahazo namagne soa nagnampe ahy handroso ara-pagnahy naho ho tea o fanompoagneo vaho hiragnetse amy i Jehovah ka raho.”

18. Ino ty tea i Jehovah hataontika?

¹⁸ Tea i Jehovah tikagne iaby naho mampitombo ty hateantikagne aze naho ty hafa. Arake ty nianarantika tato, le hitombo ty hateantika i Jehovah naho itika mamaky sady misaintsaigne tsy tapake ty Saontsi’e, vaho mivavake ama’e tsy tapake. Hitombo ka ty hateantika o mpiara-manompò naho mipay fomba hagnampeagne iareo tika. Naho fa mitombo ty hateantika, le vao mainke tika hiragnetse soa amy i Jehovah naho amo o longontika ara-pagnahio. Ho afake hankamamy izay nainai’e tika!