1-2. Nagnino ty Kristiana raike ro azo ampitoviegne amy i tragno abo bey nivita oregne ta Japon agney? (1 Korintianina 15:58)

 NISY tragno abo bey raike a Japon agne zay nivita oregne tamy 1978. Nitea o ndatio ho fantatse tie ino ty nahavy aze tsy nihomake naho fa nisy horohoron-tane tena mafe tamo o tanàgne iohoe ao. Ty nahavy izay, le noho ireke natao i manam-pahaiagney mafe sady mahavita mihetseketseke mifagnarake amy ty fihovotrovo i taney naho fa misy horohoron-tane. Manahake o tragno abo bey iohoe ka o Kristianao. Fa nagnino?

² Mila mahay manahatsahatse ty Kristiana raike le tsy hilefetse amy ty lily i Jehovah faie tsy ho sarote’e loatse ka amy ty raha tsy rarà ty Baiboly. Toko’e hitoky mafe reke sady ho tapa-kevetse ty hankatò ty lalà i Jehovah naho ty fitsipi’e. (Vakio ty 1 Korintianina 15:58.) “Vognogne hankatò” reke sady tsy magnorike avao ze atao ty maro. Faie mila mahay manahatsahatse ka reke ndra tsy sarote’e loatse naho ilaegne zay. (Jak. 3:17) Tsy sarote’e loatse faie tsy milefetse loatse ka areke ty Kristiana raike mahay manahatsahatse. Hodinehentika ato tie akore ty ampisehoantika fa mitoky mafe tika ndra tsy milefetse. Hodinehentika ka ty raha dime ampiasae i Satana mba hahavy antika hivalike ndra hiova hevetse naho ty fomba hanoherantikagne aze.

3. Ino amy ty Lalàna nimey i Jehovah ro trea amy ty Asan’ny Apostoly 15:28, 29 ao?

³ I Jehovah raike avao ty tena manan-jò hagnomey lalàna sady atao’e avao ka ze hahamora azo ty lalàna omei’e. (Isaia 33:22) Ty filan-keve-pitantanagne tamy taonjato voaloha’e zao ohatse, le nirehake raha telo tsy toko’e hilefera o Kristianao:  1) tsy manompo sampy fa manompo i Jehovah raike avao, 2) magnaja ty fahamasigna o liò, 3) magnorike ty fitsipy ty Baiboly miomba ty findesam-batagne. (Vakio ty Asan’ny Apostoly 15:28, 29.) Akore ty ampisehoa ty Kristiana fa tsy milefetse amo o raha telo rehoe reke?

4. Akore ty ampisehoantika tie manompo i Jehovah raike avao tika? (Apokalypsy 4:11)

⁴ Tsy manompo sampy fa manompo i Jehovah raike avao. Nandily o Israelitao ty Jehovah mba hanompo aze raike avao. (Deot. 5:6-10) Naho fa nitsapa hevetse i Jesosy ka ty Devoly, le rineha’e mazava soa fa i Jehovah raike avao ro toko’e hivavahagne. (Mat. 4:8-10) Naho izay areke, le tsy toko’e hivavake amo o sare masigne ampiasae o fivavahagneo tika. Tsy magnambonembone ndaty ndra minday aze amy ty fomba miambake manahake o zagnahareo ka tika, ndra io mpitarike fivavahagne, ndra mpanao politike, ndra ndaty mpanao sporo malaza magneran-tane ndra mpanao fihisagne malaza. Tsy mivalike sady manompo i Jehovah raike avao tika satria ie ty “namorogne ze kila raha iaby.”​—Vakio ty Apokalypsy 4:11.

5. Nagnino tika ro toko’e hankatò ty lalà i Jehovah miomba ty fahamasigna ty aigne naho ty lio?

⁵ Mankatò ty lalà i Jehovah miomba ty fahamasigna ty aigne naho ty lio tika. Fa nagnino? Satria nisaontsy ty Jehovah fa o liò le mbe aigne avao ka sady fagnomezagne sarobily boake ama’e. (Lev. 17:14) Naho fa nagnenga o ndatio hihinan-kena reke, le nandily iareo mba tsy hihinagne ty lio’e. (Gen. 9:4) Mbe nagneregne ze lily zay ka reke naho fa nagnomey ty Lalà i Mosesy tamo o Israelio eo. (Lev. 17:10) Mbe hoe izay avao ka ty nisaontsie’e tamy ty filan-keve-pitantanagne tamy taonjato voaloha’e mba hampianatse ty Kristiana iaby ‘hifaly avao o liò.’ (Asa. 15:28, 29) Tsy milefetse tika fa mankatò avao o lalàna iohoe naho fa mandrambe fanapahan-kevetse miomba ty fitsaboagne. b

6. Ino ty kezake mila ataontikagne mba hagnorihagne ty fitsipy i Jehovah miomba ty findesam-batagne?

⁶ Tsy milefetse amy ty fitsipy i Jehovah miomba ty findesam-batagne tika. (Heb. 13:4) Nampiasa rehake agn’ohatse ty apostoly Paoly naho fa nandrisike antika mba ‘hamono’ ty fagnirian-draty amy i ratsam-batantikagney ao. Mila mikezake mafe areke tika mba hagnombotse izay amantikagne ao. Tsy magnente ndra manao raha va’e hitarike antika haloto findesam-batagne tika. (Kol. 3:5; Joba 31:1) Naho fa misy tsapa hevetse mitarike antika hanao raty, le avy le afahantika malaky ze eretseretse ndra raha va’e hanimba ty firagnentantika amy i Jehovah.

7. Toko’e ho tapa-kevetse ty hanao ino tika, le ino ty anto’e?

⁷ Mitamà antika “hankatò amy ty fo” ty Jehovah. (Rom. 6:17) Lava mahasoa antika avao ty tari-dala’e. Tsy azontika ovagne ka ty lalà’e. (Isaia 48:17, 18; 1 Kor. 6:9, 10) Mikezake tika mba hampifale i Jehovah sady maneho ty toe-tsaigne manahake i mpanao salamo nirehake hoe izao toy: “Tapa-kevetse ty hankatò ty fitsipi’o raho, ie, hankatò izay avao hatrake amy ty fara’e.” (Sal. 119:112) Faie ndra tie eo zay, le hatao i Satana ze hahavy antika hihezekezegne le hivalike amy i Jehovah. Akore ty fomba hanoa’e izay?

8. Akore ty ampiasae i Satana o fagnenjehagneo mba hahavy antika hiova hevetse?

⁸ Ty fagnenjehagne. Mampiasa fampijaleagne ara-batagne naho ara-pihetseham-po ty  Satana mba hampiova hevetse antika. Ty “hamoremboregne” antika naho hanimba ty finamagnantika amy i Jehovah ty tanjo’e. (1 Pet. 5:8) Nihorohoroegne, jinera naho vinono zao ohatse o Kristiana voaloha’eo noho iareo tapa-kevetse ty tsy hivalike. (Asa. 5:27, 28, 40; 7:54-60) Mbe mampiasa o fagnenjehagneo avao ka ty Satana tie amy izao. Magnaporofo izay ty fampijaleagne atao amo o mpiara-manompo amantika a Rosia agneo naho amy ty tane hafa agne. Eo ka ty fanoheragne manjò antika tsikiraidraike.

9. Mirehafa ohatse mampiseho fa ilaegne ty mitao amy ty fanereagne tsy mivantagne.

⁹ Ty fanereagne tsy mivantagne. Mampiasa “tete-draty” ka ty Satana mba hampiova hevetse antika. (Efes. 6:11) Dineho ty raha niseho tamy i rahalahy Bob, tamy tie reke nilitse lapotaly mba ho rasaegne. Fa nirehafe’e i dokotera rey tie tsy hagneke anjilihagne lio reke ndra inogn’inogne ty raha miseho. Nagneke izay i dokotera mpandrasay. Faie, ie tamy i halegne aloha ty handrasagne i Bob-y, le nisy dokotera anestezista raike nitilike aze naho fa noly iaby ty keleia’e. Nirehake reke tie, tsy hanjilike lio ama’e o dokoterao faie asiantika lio fa vognogne avao ty marine etoa naho sendra misy ipaliagne aze avao. Va’e nieretseretse reke tie ke ndra hiova hevetse avao ty Bob naho tsy eo i keleia’e rey. Tsy niova hevetse ty Bob, le nirehake fa tsy hanjilihagne lio ndra inogn’inogne ty raha miseho.

10. Nagnino ro magnoho-doza ty fomba fiheve o ndatio? (1 Korintianina 3:19, 20)

¹⁰ Ty fomba fiheve o ndatio. Va’e hihalavitse i Jehovah naho tsy hankatò ty tari-dala’e tika naho magnorike ty fomba fiheve o ndatio. (Vakio ty 1 Korintianina 3:19, 20.) Ty fagniria ty nofotse ro mameno “ty fahendrea ty tontolo toy.” Nisy Kristiana ta Pergamosy naho ta Tiatira tagne zao nagneke ty fanompoan-tsampy naho ty findesam-batagne raty natao ty ndaty tamy i tanàgney tao. Nagnomey torohevetse mafemafe o fiangonagne reo areke ty Jesosy noho iareo nilefetse tamy ty fijangajangagne. (Apok. 2:14, 20) Manere antika ka o ndatio tie amy izao mba hagneke i heve-diso rey. Va’e hanao antika ho saroten-draha loatse ty keleiantika naho ty namantika sady handrisike antika hiova hevetse. Va’e hirehake ohatse iareo tie tsy raha lahibey tihoe malio findesam-batagne sady fa lany date ty fitsipy ty Baiboly miomba izay.

11. Ino ty raha mila itaoantika?

¹¹ Va’e hisy fotoagne tika hieretseretse tie tsy tena ampe ty toromareke mea i Jehovah. Le va’e hanao ze treantika fa mete avao tika le ‘hihoatse amy ze raha fa voasoratse.’ (1 Kor. 4:6) Nanao o fahotagne iohoe ty mpitarike fivavahagne tamy ty andro i Jesosy. Nitovogna iareo lily niforogne iareo i Lalànay, le nanjare nisarotse tamy ty ankamaroa o ndatio ty nagnorike aze. (Mat. 23:4) Faie tsy hoe izay ty tari-dalagne mea i Jehovah antika amy ty Saontsi’e ao, naho ty mea i fandaminagne fa tena mazava. Tsy misy anto’e toko’e mbe hanovognantika ty toromareke mea’e. (Ohab. 3:5-7) Tsy toko’e hihoatse amy ze fa voasoratse amy Baiboly ao areke tika ndra hamorogne fitsipike hoahy o mpiara-manompò.

12. Akore ty ampiasae i Satana o ‘fitakeo’?

¹² Ty fitake. Mampiasa ‘fitake’ naho ty “fomba fisaigna ty tontolo toy” ty Satana mba hamitahagne naho ty hahavy o ndatio hizarazara. (Kol. 2:8) Nampiasa ty filozofia o ndatio, naho ty fampianaragne tsy mioregne amy ty Soratse Masigne ty Satana tamy ty taonjato voaloha’e. Natao’e ka ty hahavy ty Kristiana hieretseretse tie mbe ilaegne ty mankatò ty Lalà i Mosesy. Faie fitake zay satria nahavy o ndatio hihalavitse i Jehovah, i Loharano ty fahendreagney. Mampiasa o vaovao  naho o tragnom-porarotse fifandrambesagneo ka reke tie amy izao mba hampiparitahagne vande ndra vaovao tsy maregne boake amo o mpanao politikeo. Nahatrea izay mateteke tika tamy i COVID-19. c Nanjare ninekoneko i ndaty nitsanogne i vaovao tsy maregne rey. Faie tsy hoe izay ty Vavolombelo i Jehovah satria nitsanogne ty tari-dalagne mey i fandaminagne.​—Mat. 24:45.

13. Nagnino tika ro mila mitao mba tsy ho tondregne?

¹³ Ty raha mahatondregne. Toko’e hifantoke amy “ty raha lahibey” tika. (Fil. 1:9, 10) Handany ty fotoantika naho ty herintika o fihisagneo naho bey loatse ty fotoagne lanientika ama’e. Ndra ty raha fataontika isan’andro, agnisa izay tihoe mihinagne, minogne, mitofa ndra miasa le va’e hahatondregne antika naho ohatse irey ro engantika ho voalohan-draha amy ty fiaignantika. (Lioka 21:34, 35) Ankoatse izay, isan’andro tika le maharey debà ara-politike naho ara-piaraha-monegne. Tsy toko’e hengantika hahatondregne antika i debà rey. Tsy toko’e hanohagne an-tsaintikagne ao ndra am-pontikagne ao tika. Mampiasa i raha nirehafentika tambone teo iaby irey ty Satana mba hahavy antika hiova hevetse tsy hanao ty soa. Faie andao hodinehentika ty azontika atao mba hanoheragne ty raha atao i Satana naho ty hahavy antika tsy hivalike lognandro.

14. Ino ty raha raike hagnampe azo tsy hivalike amy i Jehovah fa hanohagne aze avao?

¹⁴ Saintsaigno ty anto’e nahavy azo nanokan-tegna naho natao badisa. Nanao o dingagne rehoe rehe satria te hanohagne i Jehovah. Dineho ty raha naharese lahatse azo fa nahatrea ty hamarenagne rehe. Nanjare nahafantatse ty maregne miomba i Rae’o an-dagnitse agney rehe, sady nanomboke nagnaja aze naho tea aze. Nihamafese’o ty finoa’o le izay ty nandrisike azo hibebake. Nisintaha’o ka ty fahazaran-draty le nanomboke nanagne fiaignagne mampifale an’Agnahare rehe. Nahatsapa ho velombelogne ka rehe naho fa nahay tie namela ty helo’o ty Andrianagnahare. (Sal. 32:1, 2) Nagnatreke fivoriagne ka rehe sady  nanomboke nirehake tamy ty hafa ty raha fanjaka nianara’o. Ty fanokanan-tegna’o naho ty badisa’o le mampiseho fa mandeha amy i lalagne mbamy i havelogney mbeo rehe, sady tapa-kevetse tsy hiala amy izay.​—Mat. 7:13, 14.

15. Ino ty soa ho azontika naho itika mianatse sady misaintsaigne ty Saontsin’Agnahare?

¹⁵ Ianaro ty Saontsin’Agnahare sady saintsaigno. O hataeo zao naho laleke ty foto’e, le tsy hitonta. Ho vitantika ka ty tsy hivalike naho mioregne mafe amy ty Saontsin’Agnahare ty finoantika. Naho fa mitombo i hataey, le mihabey sady mihalaleke i foto’ey vaho miparitake i vaha’ey. Naho mianatse sady misaintsaigne ka tika, le hihamafe ty finoantika sady vao mainke ho rese lahatse fa ty fomba fiaigne atoro i Jehovah ro tena soa. (Kol. 2:6, 7) Saintsaigno tie nagnino ty tari-dalagne, ty fiarovagne naho ty toromareke nimea i Jehovah ty vahoa’e taloha ro nagnampe iareo. I Ezekiela zao, nagnente soa sady nitsanogne soa ty toromareke nimea i anjelỳ aze miomba ty refe i tempolỳ, tamy ty fahitagne. Nagnatanjake aze o fahitagne iohoe sady misy lesogne azontika ampiharegne amy ty fomba azontika agnorihagne ty fitsipy i Jehovah hoahy ty fivavahagne malio. d (Ezek. 40:1-4; 43:10-12) Handrambe soa ka tika naho manokagne fotoagne hianaragne naho hisaintsaignagne ty raha laleke amy Saontsin’Agnahare ao.

16. Nagnino ro niaro i Bob ty fanagna’e fo tsy miovaova? (Salamo 112:7)

¹⁶ Manàgna fo tsy miovaova. Naho fa nihira ty Davida Mpanjaka le nambara’e fa tsy hihegne ty hatea’e i Jehovah. Hoe reke: “O Andrianagnahareko, tsy miovaova ty foko.” (Sal. 57:7) Afake ty hanagne fo tsy miovaova ka tika naho tena matoky i Jehovah. (Vakio ty Salamo 112:7.) Tena nagnampe i Bob, i nirehafentika taloha teoy zay. Naho fa nirehake tama’e i dokoteray tie asiagne lio fa vognogne avao ty marine eo naho sendra misy ipaliagne aze avao, le avy le namale reke tie ndra aleo’e le avy le miala boake an-dapotaly ao, naho izay ty raha misy. Hoe ka reke tafara izay: “Tsisy raha nampisalasala ahy ndra nampinekoneko ahy.”

17. Ino ty azontika ianaragne boake amy ty raha niaigna i Bob? (Henteo i sarey.)

 ¹⁷ Tsy niova hevetse ty Bob satria reke fa nitapa-kevetse ty tsy hivalike taloha bey ty nanjilihagne aze hopitaly. Ino ty nagnampe aze? Voaloha’e, ty fagniria’e te hampifale i Jehovah. Faharoa, ty fianara’e soa ty Baiboly naho ty boke aman-gazetentikagne, magnazava miomba ty fahamasigna ty aigne naho ty lio. Fahatelo, nirese lahatse reke fa ty fagnorihagne ty tari-dala i Jehovah ro tena minday soa maharetse. Afake ty hanagne fo tsy miovaova ka tika ndra inogn’inogne ty raha sarotse atrehentika.

18. Nagnino ty ohatse nenga i Baraka ro mampianatse antika hatoky i Jehovah? (Henteo ty sare amy ty fogno ty gazete toy.)

¹⁸ Matokia i Jehovah. Dineho moa ty Baraka. Nandrese reke satria natoky ty tari-dala i Jehovah. Tsy nanagne lefogne naho fikalagnam-bala iareo. Faie nimea i Jehovah toromareke iareo mba handeha hialy amy ry Sisera. Io ty lahibey ty tafy o Kananitao sady ampe fitaovam-pialiagne soa iareo. (Mpits. 5:8) Nirehake tamy i Baraka ty Debora mpaminany mba hizotso amy i lemake ambane misy ry Sisera ey reketse ty sareten-tsovala’e 900. Hoe sarotse tamo o Israelitao ty hialy amy iareo naho amy ty tane mira, satria iareo managne sarete. Faie nankatò avao ty Baraka. Naho fa nizotso boake amy i Vohitse Tabaray ty ry Baraka, le nandatsake oram-bey ty Jehovah. Nalente i fotakey i sarete ry Siseray, le nimea’e fandreseagne ty ry Baraka. (Mpits. 4:1-7, 10, 13-16) Hoe izay ka, fa hagnomey fandreseagne antika ty Jehovah naho matoky aze naho ty tari-dalagne mea’e amy ty alala ty fandamina’e tika.​—Deot. 31:6.

19. Nagnino rehe ro tapa-kevetse ty tsy hivalike?

¹⁹ Mbe mitohy avao ty aly ataontika mba tsy hivalihagne naho mbe miaigne amy ty tontolo toy eto. (1 Tim. 6:11, 12; 2 Pet. 3:17) Lonike tika mba ho tapa-kevetse ty tsy hivalike ndra tie enjehegne naho azo ty fanereagne tsy mivantagne aza, sady tsy hanagne ty fomba fiheve o ndatio, tsy ho voafitake, naho tsy ho tondregne. (Efes. 4:14) Andao tika tsy hivalike, ho tea i Jehovah avao naho hankatò ty lili’e. Ilaentika tie amy izao ty mahay manahatsahatse. I Jehovah naho i Jesosy ro ohatse tena soa miomba ty fahaiagne manahatsahatse, le izay ty ho treantika amy ty lahatsoratse magnarake.