1-2. Ino ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty mpanjaka ila’e tamo o Israelio?

 MIREHAKE ty Baiboly fa nisy 40 mahery ty lahilahy ni-mpanjaka o Israelio. a Mirehake ty maregne miomba ty raha natao ty mpanjaka ila’e ka reke. Rehafe’e zao ohatse fa nanao raha tsy mete ndra ty mpanjaka soa aza. Dineho ohatse ty Davida Mpanjaka. Hoe ty Jehovah: ‘Nankatò ahy tamy ty fo’e vata’e ty Davida mpanompoko sady nanao ty raha vantagne tagnatrehako eo lognandro.’ (1 Mpanj. 14:8) Faie nila vali’o ndaty o lahilahy iohoe sady tsy izay avao fa nipay hevetse ka reke mba hahavy i lahilahy valy i ampelay ho mate agn’aly agne.​—2 Sam. 11:4, 14, 15.

² Ankoatse izay, le maro ty mpanjaka nivalike faie nanao raha soa. Dineho ohatse ty Rehoboama. Amy i Jehovah le “nanao raty” reke. (2 Tan. 12:14) Faie nankatò reke naho fa nandily aze mba tsy hialy tamy ty foko folo tamo o Israelio ty Andrianagnahare sady nagnenga iareo hifily mpanjaka hafa. Nagnoregne tanàgne maro mafe soa tamy i fanjakà’ey ka reke mba hiarovagne o vahoan’Andrianagnahareo tamy ty fahavalo iareo.​—1 Mpanj. 12:21-24; 2 Tan. 11:5-12.

3. Ino ty fagnonteneagne lahibey mipetrake, sady ino ty raha hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy?

³ Misy fagnonteneagne lahibey toy: Naho nanao raha soa naho raha raty ty mpanjaka o Israelio, miankigne amy ty ino areke ty itsarà i Jehovah aze? Ty vale o fagnonteneagne io, le magnampe antika hahatakatse ty fomba fihevera i Jehovah antika. Handineke raha telo nidinehe i Jehovah tamy  ty mpanjaka o Israelio tika. Miankigne amy ireo ty mahavy aze hihevetse ty mpanjaka raike ho soa ndra raty. Voaloha’e, tena tea aze amy ty fo vao reke. Faharoe, tena mibebake vao reke naho nanao raty. Fahatelo manompo aze amy ty fomba ankasitraha’e vao reke.

TEAVO AMY TY FO’O IABY TY JEHOVAH

4. Ino ty raha raike tsy nampitovy ty mpanjaka tsy nivalike naho ty mpanjaka nivalike?

⁴ Nampifale i Jehovah ty mpanjaka raike naho nanompo aze tamy ty fo. b Mpanjaka soa ty Josafata sady “nipay i Jehovah tamy ty fo’e iaby.” (2 Tan. 22:9) Izao ka ty rehafe ty Baiboly miomba i Josia: “Tsy nisy mpanjaka niheregne tamy i Jehovah tamy ty fo’e nanahake aze ty taloha’e.” (2 Mpanj. 23:25) Akore ka ty amy i Solomona satria nanao raha raty reke tafara atoy? “Tsy nipiteke tanterake tamy i Jehovah ty fo’e.” (1 Mpanj. 11:4) Izao ka ty raha rehafe ty Baiboly miomba i Abiama agnisa ty mpanjaka nivalike: “Tsy nipiteke tanterake tamy i Jehovah ty fo’e.”​—1 Mpanj. 15:3.

5. Hazavao tie ino ty dika tihoe manompo i Jehovah amy ty fo iaby.

⁵ Ino ty dika tihoe manompo i Jehovah amy ty fo? Ty ndaty manompo i Jehovah amy ty fo, le tsy tihoe manompo aze avao satria toko’e hotompoegne reke. Manompo i Jehovah reke satria tena tea aze naho magnaja aze. Manao izay reke amparake ty iaigna’e.

6. Akore ty ampisehoantika fa tea i Jehovah amy ty fo iaby tika? (Ohabolana 4:23; Matio 5:29, 30)

⁶ Akore ty azontika anahafagne ze mpanjaka tsy nivalike naho ze nitea i Jehovah tamy ty fo’e? Mila magnalavitse ze raha hahavy antika hanao raha tsy mampifale i Jehovah tika. Mila mitao ohatse tika amy ty fihisagne henteantika ndra ataontika. Mila mitao ka tika mba tsy hinamagne amy ty ndaty mandrisike antika ho tea vola. Naho fa treantika tie manomboke manimba ty hateantika i Jehovah ty raha raike, le mila manao raha malaky tika mba hialàgne aze.​—Vakio ty Ohabolana 4:23; Matio 5:29, 30.

7. Nagnino ro tena lahibey ty magnalavitse ze raha hanimba ty fifandrambesantikagne amy i Jehovah?

⁷ Tsy toko’e hengantikagne hizarazara ty fontika. Naho tsy mitao tika, le va’e hieretseretse tie tsy ho voatarike hanao raha raty satria bey atao amy ty fanompoagne. Intoy misy ohatse: Eretsereto tie an-tane ao rehe, le mitioke bey i androy sady manintsigne. Naho fa nilitse an-tragno ao rehe le nanao mafana soa. Faie ino ty raha hiseho naho ohatse enga’o hivoha avao i lalagney? Hilitse an-tragno ao i tiokey le vao mainke hanintsigne ty ao. Ino ty raha ianarantika boake amy izay? Tsy ampe avao tihoe mandrambe i hanegne ara-pagnahy rey naho te hiaro ty fifandrambesantika amy i Jehovah tika. Tsy maintsy ahilintika ka i lalagney zane hoe toko’e hagnalavitse ze raha hahavy antika hanao raha tsy mampifale i Jehovah tika mba tsy hilitse am-pontika ao i “tiokey” ndra ty toe-tsay ty tontolo toy.​—Efes. 2:2.

MIBEBAHA

8-9. Nanao akore ty nifihetse i Davida Mpanjaka naho i Hezekia naho fa nahazo fagnitsiagne? (Henteo i amy i fogno’ey.)

⁸ Arake i nirehafegne taloha teoy, le nanao raha raty ty Davida Mpanjaka. Faie naho fa nampahafantatse aze ty raha tsapa i Jehovah miomba i fahota’ey ty Natana mpaminany, le niambane ty Davida sady nibebake. (2 Sam. 12:13) Treantika amy ty raha nirehafe i Davida amy Salamo 51 ao fa tena nanegnegne vata’e reke. Tsy tihoe sare nanao nibebake ty Davida mba hamitahagne i Natana ndra mba hahavy  aze tsy ho voasaze.​—Ty rehake mampilitse ty Salamo 51:3, 4, 17.

⁹ Nanota tamy i Jehovah ka ty Hezekia Mpanjaka. Hoe ty Baiboly: “Nanjare nirehareha ty fo’e, le nivignetse tama’e naho tamy i Joda vaho i Jerosalema ty Andrianagnahare.” (2 Tan. 32:25) Nagnino ty Hezekia ro nanjare nirehareha? Va’e ho niheve-tegna ho ambone reke noho ty raha nanagna’e, ty nandresea’e o Asyrianao, ndra noho ireke nisitragne tamy ty fomba mahagaga. Va’e ty fireharehagne ka ty nandrisike aze hampiseho ty raha nanagna’e tamo o Babilonianao. Nirehake tama’e areke ty Isaia mpaminany tie vignitse ama’e ty Jehovah. (2 Mpanj. 20:12-18) Faie niambane nanahake i Davida reke, le nibebake. (2 Tan. 32:26) Akore areke ty nifihevera i Jehovah aze? Tama’e le ‘nanao ze mahitsy tagnatreha’e eo avao ty Hezekia.’​—2 Mpanj. 18:3.

10. Nanao akore ty nifihetse i Amazia naho fa nahazo fagnitsiagne?

¹⁰ Mifanohetse amy izay ty Amazia mpanjaka i Joda. Nanao raha vantagne reke faie “tsy tamy ty fo’e.” (2 Tan. 25:2) Ino ty raha raty natao’e? Tafara ty nagnampea i Jehovah aze handrese o Edomitao, le nanomboke nanompo ty andrianagnahare iareo ty Amazia. c Naho fa nisy mpaminany i Jehovah nagnitsy aze miomba ze raha zay, le tsy nite hitsanogne reke fa nandroake aze.​—2 Tan. 25:14-16.

11. Arake ty 2 Korintianina 7:9, 11, ino ty tsy maintsy ataontikagne mba hahazoagne famelan-keloke? (Henteo i sarey.)

¹¹ Ino ty ianarantikagne boake amo o ohatse reo? Mila mibebake amy ty fahotantikagne tika, le manao ze azo atao mba tsy hagneregnagne aze sasa. Akore naho ohatse mahazo torohevetse boake amo o androanavi-pagnahio rehe, ie amy izao mihevetse rehe fa tsy tena raty i rahay? Tsy toko’e hieretseretse tika tie tsy tea antika ty Jehovah naho o androanavi-pagnahio. Ndra ty mpanjaka tsy nivalike tamo o Israelio eo aza, le nila nimeagne torohevetse naho nila nihasoa. (Heb. 12:6) Naho fa mahazo fagnitsiagne tika, le 1) toko’e hiambane le handrambe izay soa, 2) hanao ze fagnovàgne ilaegne, 3) manohy manompo i Jehovah amy ty fontikagne iaby. Naho mibebake tikagne, le hamela antikagne ty Jehovah.​—Vakio ty 2 Korintianina 7:9, 11.

MANOMPOA I JEHOVAH AMY TY FOMBA ANKASITRAHA’E

12. Ino ty nampiambake ty mpanjaka tsy nivalike amy ty hafa?

¹² Nagnorike ty fivavahagne maregne i mpanjaka nihevere i Jehovah ho tsy nivalike rey. Nandrisike ty vahoake nente’e ka iareo mba hanao hoe izay. Mazava hoaze fa nanao fahadisoagne iareo arake ty nitreantikagne. Faie nanompo i Jehovah raike avao iareo sady nanao ze niazo’e natao mba hamoagnagne ty sampy tamy ty tane nifehe iareo. d

13. Nagnino ty Ahaba Mpanjaka ro nihevere i Jehovah ho nivalike?

¹³ Akore ka ty amy ila’e nivalike tama’e rey? Ie aloha tsy ze kila raha natao iareo le niraty iaby. Naho fa nirey i Ahaba Mpanjaka raty fagnahy zao ohatse tie nimate ty Nabota noho ty raha natao’e, le niambane kede naho nanegnegne reke. (1 Mpanj. 21:27-29) Nagnoregne tanàgne naho nialy hoahy o Israelio reke. (1 Mpanj. 20:21, 29; 22:39) Faie nisy raha raty  natao i Ahaba. Nivoatao i vali’ey hanompo sampy reke sady tsy nibebake.​—1 Mpanj. 21:25, 26.

14. a) Nagnino ro nihevere i Jehovah ho nivalike ty Rehoboama Mpanjaka? b) Ino ty mampitovy i mpanjaka nivalike rey iaby?

¹⁴ Andao ka handineke ty miomba i Rehoboama Mpanjaka nivalike. Arake ty nirehafentikagne taloha tagne, le maro ty raha soa natao’e. Faie naho fa nimafe oregne i fanjaka’ey, le niala tamy ty Lalà i Jehovah reke sady nanompo sampy. (2 Tan. 12:1) Tafara izay, le naharo’e ty fivavahagne malio naho ty fanompoan-tsampy. (1 Mpanj. 14:21-24) Tsy i Rehoboama naho i Ahaba avao ty mpanjaka niala tamy ty hamarenagne. Nanompo sampy iaby naho ty maregne ty ankamaroa i mpanjaka nivalike rey sady nandrisike ty hafa hanao hoe izay ka. Mazava areke fa amy i Jehovah, le ty fanompoagne aze amy ty fomba ankasitraha’e ty itsarà’e tie soa ndra raty ty mpanjaka raike.

15. Nagnino ro tena lahibey amy i Jehovah ty fanompoagne aze raike avao?

¹⁵ Nagnino ro tena lahibey amy i Jehovah ty fanompoagne aze? Ty anto’e voaloha’e, le satria andraiky ty mpanjaka raike ty mitarike ty vahoan’Andrianagnahare hanompo aze amy ty fomba ankasitraha’e. Tsy vita izay fa mitarike amy ty fahotagne hafa naho ty tsy rare’e ty fanompoan-tsampy. (Hosea 4:1, 2) Vahoake voatokagne hoahy i Jehovah ka ty mpanjaka o Israelio naho o Israelitao. Izay ty anto’e mahavy ty Baiboly mampitovy ty fanompoan-tsampy natao iareo amy ty fijangajangagne. (Jer. 3:8, 9) Naho fa mijangajanga ty ndaty raike, le mivalike amy ty vali’e naho mandratse ty fo’e. Hoe izay ka fa naho manompo sampy ty ndaty raike vita fanokanan-tegna hoahy i Jehovah,  le mivalike ama’e mivantagne sady mandratse ty arofo’e. e​—Deot. 4:23, 24.

16. Amy i Jehovah, ino ty tsy mampitovy ty ndaty maregne amy ty raty fagnahy?

¹⁶ Ino ty lesogne ho antikagne? Azo antoke fa tapa-kevetse ty hagnalavitse ty fanompoan-tsampy tikagne. Faie mila manompo i Jehovah amy ty fomba ankasitraha’e tika sady toko’e ho bey atao amy ty fanompoagne aze. Amy i Jehovah, le tsy mitovy ty ndaty soa naho ty ndaty raty. Nirehake mazava miomba izay ty Malakia mpaminany. Izao ty nisorate’e: “Hotrea’areo indraike ty tsy mampitovy ty ndaty maregne naho ty raty fagnahy vaho ty manompo an’Andrianagnahare naho ty tsy manompo aze.” (Mal. 3:18) Teantika ty ho hevere i Jehovah ho ndaty maregne. Tsy toko’e hisy raha areke hengantikagne hampiala antikagne amy ty fanompoagne an’Agnahare, ndra ty tsy fahavoririhantika zay ndra ty fahalemeantikagne. Fahotagne lahibey tihoe mijanogne tsy manompo i Jehovah sasa.

17. Nagnino ro misy voka’e amy ty tsy fivalihantikagne amy i Jehovah ty ndaty filientika ho valy?

¹⁷ Naho ohatse rehe tsy manambaly faie mieretseretse ty hanambaly, le afake magnampe azo hahay hifily ty ndaty hatao’o valy ty raha nirehafe i Malakia. Naho managne toetse soa ty ndaty raike, faie tsy manompo i Andrianagnahare maregney, ndaty maregne vao sa tsy maregne ty ho fivazohoa i Jehovah aze? (2 Kor. 6:14) Hagnampe azo tsy hivalike amy i Jehovah vao ty valy hoe izay? Dineho moa zao: Nanagne toetse soa i valy i Solomona nanompo sampy rey. Faie tsy nanompo i Jehovah iareo, le nitarike ty fo i Solomona tsikedetsikede mba hanompo sampy.​—1 Mpanj. 11:1, 4.

18. Ino ty raha toko’e hampianare ty rae aman-drene ty ana’e?

 ¹⁸ Ry rae aman-drene, ampiasao ty ohatse miomba ty mpanjaka amy Baiboly ao, mba hagnampeagne ty ana’areo hafana fo amy ty fanompoagne i Jehovah. Ampeo iareo mba hahatrea fa nankasitraha i Jehovah ty mpanjaka raike naho fa nanompo aze sady nandrisike ty hafa hanao hoe izay ka. Ampianaro ty ana’areo tie ty fanoagne raha ara-pagnahy ty tena lahibey. Agnisa izay ty fianaragne Baiboly, fagnatrehagne fivoriagne, fandrambesagne anjara amy ty fanompoagne. Mikezaha mba ho modely hoahy iareo. (Mat. 6:33) Misy fotoagne o ajajao va’e hieretseretse tie manompo i Jehovah reke satria manao izay ty rae aman-drene’e. Naho izay, le va’e tsy ho lahibey ama’e ty fanompoagne i Jehovah ndra va’e hiala amy ty hamarenagne reke.

19. Ino ty raha mbe azo ty ndaty niala tamy i Jehovah atao? (Henteo ka ty efajoro tihoe: “ Afake Miheregne amy i Jehovah Rehe!”)

¹⁹ Tsisy fanantenagne sasa vao ty ndaty raike naho ohatse niala tamy i Jehovah? Mbe misy satria mbe afake mibebake reke le miheregne amy ty hamarenagne. Mila miambane naho magneke ty fagnampea o androanavi-pagnahio reke mba hahavita’e izay. (Jak. 5:14) Faie mila mikezake mafe reke mba hahavy aze ho nama i Jehovah indraike!

20. Akore ty ho fihevera i Jehovah antika naho manahake i mpanjaka tsy nivalike rey tika?

²⁰ Ino areke ty lesogne ianarantikagne boake amy ty mpanjaka o Israelio? Manahake i mpanjaka tsy nivalike rey tika naho manompo i Jehovah amy ty fontikagne. Mila mandrambe lesogne boake amy ty hadisoantika ka tika, le mibebake sady manao fagnitsiagne. Toko’e ho tadidientikagne avao ka fa tena lahibey ty manompo i tena Andrianagnahare maregney amy ty fomba ankasitraha’e. Naho mifandrambe maifitse amy i Jehovah rehe, le ho hevere’e ho ndaty manao raha vantagne agnatreha’e eo lognandro.