1-2. a) Ino ty raha nampitaoa i Jesosy i mpiana’e rey? b) Nagnino i mpiana i Jesosy rey ro nagnenga aze? (Henteo i sarey.)

 “MAREGNE fa vognogne avao i saigney faie i nofotsey ro maleme.” a (Mat. 26:41b) Nirehake ireo ty Jesosy mba hampisehoagne tie taka’e soa fa tsy voririke tikagne, le va’e hanao hadisoagne. Faie mampitao antikagne ka o rehake reo tie: Tsy toko’e hatoky tegna tika. Taloha kede ty nirehafa i Jesosy o rehake reo, le nirehake o mpiana’e reo tie nao tsy hiala i Tompo iareoy zao iareo. (Mat. 26:35) Soa ze fagniria iareo zay. Faie tsy nitsapa iareo tie va’e tsy hanagne hery hanoagne ty soa iareo naho fa misy raha sarotse. Nampitao iareo hoe izao areke ty Jesosy tie: “Miambena naho mivavaha lognandro mba hahatohetse tsapa hevetse.”​—Mat. 26:41a.

² Mampalahelo fa tsy niambegne i mpianatse rey. Naho fa nitsepahegne ty Jesosy, nipiteke tama’e vao iareo sa natahotse le nandeha nilay? Nienga i Jesosy iareo fa tsy nahavita nitagne i vava natao iareoy satria tsy niambegne.​—Mat. 26:56.

3. a) Nagnino tika ro tsy toko’e hatoky tegna naho tsy te hivalike amy i Jehovah? b) Ino ty hodinehentika amy ty lahatsoratse toy ato?

³ Tsy toko’e hatoky tegna tikagne. Maregne fa tapa-kevetse tika tie tsy hisy raha hengantikagne hampiala antika amy i Jehovah, faie tsy voririke tikagne sady mora azo ty tsapa hevetse  hanao raty. (Rom. 5:12; 7:21-23) Naho tsy mitao tikagne, le va’e hisy raha hitarike antikagne hanao raty. Mila magnorike i toroheve i Jesosy tihoe mila miambegne avao mba hahatohetse tsapa hevetsey tikagne mba hagnampe antika tsy hivalike amy i Jehovah naho i Ana-dahi’ey. Hagnampe antika hahavita izay ty lahatsoratse toy. Hodinehentikagne voaloha’e tie amy ty raha manao akore tikagne ro tena mila miambegne. Faharoe, inogne ty hagnampe antika mba hahatohetse tsapa hevetse? Le fara’e hodinehentikagne, tie ino ty hagnampe antikagne hahavita hiambegne lognandro.

FANTARO TY FAHALEMEA’O

4-5. Nagnino tika ro toko’e hitao avao ndra tie amy ty hadisoagne kedekede aza?

⁴ Va’e hanimba ty fifandrambesantikagne amy i Jehovah ndra ty hadisoagne kedekede avao aza. Tsy izay avao fa va’e hitarike antika hanao fahotagne lahibey ka zay.

⁵ Miatreke tsapa hevetse iaby tikagne. Faie sambe managne ty fahalemea’e tikagne tsikiraidraike, le va’e hitarike antika hanao raty ze raha zay. Va’e mialy mafe amy ty tsapa hevetse haloto findesam-batagne ohatse ty ndaty raike. Ty hafa ka va’e mialy mafe amy ty fahazaran-draty, agnisa izay ty fagnenteagne sare vetaveta. Ty ila’e va’e matahotse ndaty, tsiela boseke, tsy matoky tegna naho ty maro hafa. Arake ty nirehafe i Jakoba, le “tsapaegne ty tsikiraidraike naho fa voatary ty fagniria ty tegna’e.”​—Jak. 1:14.

6. Mila manao ty maregne amy ty inogne tikagne?

⁶ Fanta’o vao tie ino ty raha mateteke mitsapa hevetse azo? Tena magnoho-doza tihoe tsy midare ty fahalemeantikagne tika ndra mieretseretse tie matanjake le tsy ho rese ty tsapa hevetse. (1 Jaona 1:8) Tadidio fa nirehake ty Paoly tie va’e ho rese ty tsapa hevetse ndra ty ndaty “matotse ara-pagnahy” aza naho tsy miambegne. (Gal. 6:1) Mila manao ty maregne amy ty tegnantikagne areke tikagne le mieke ty fahalemeantika.​—2 Kor. 13:5.

7. Ino ty raha mila fantarentikagne? Magnomeza ohatse.

⁷ Ino ty toko’e hataontikagne naho fa fantatikagne ty fahalemeantika? Mikezaha mafe mba hahavita hanohetse izay! Tamy ty andro ty Baiboly zao ohatse, le ty vavahady o tanàgneo ty toeragne fara izay ty nambenagne mafe. Nisy ndaty maro niambegne areke ty amy i vavahadỳ eo mba hiarovagne i tanàgney. Manahake izay ka fa mila fantarentika soa ty fahalemeantika mba hahafahantika mitao amy  ze raha va’e hitsapa hevetse antika.​—1 Kor. 9:27.

INO TY HAGNAMPE ANTIKA HIAMBEGNE?

8-9. Ino ty nitarike i lahilahy tanora rehafegne amy Ohabolana 7 aoy hanao fahotagne lahibey? (Ohabolana 7:8, 9, 13, 14, 21)

⁸ Ino ty hagnampe antika hiaro tegna? Dineho moa ty raha azontika ianaragne boake amy i tanora raike voarehake amy Ohabolana toko 7 aoy. Nijangajanga tamy ty ampela raike makorely reke. Mirehake ty andine’e 22 fa “tampoke teo” le nagnorike i ampelay i ajalahỳ. Faie naho henteagne ty andine’e taloha io, le maro ty fanapahan-kevetse raty natao’e, le izay ro nitarike aze tsikede hanota.

⁹ Ino ty nitarike aze hanota? Voaloha’e, “nandriogne tamy ty tsepagnan-dalagne mbamy ty tragno [i ampela makorelỳ] reke, le nandeha tamy i lalagne mbamy tragno’ey mbeo.” Fa harivariva i andro tamy izay. (Vakio ty Ohabolana 7:8, 9.) Le avy eo tsy nitsile reke naho fa nitrea’e i ampelay. Nagneke horofa i ampelay reke sady nitsanogne ty reha’e miomba ty sorogne iharoagne nanoe’e. Va’e nirehake izay i ampelay mba hahavy i ajalahỳ hieretseretse tie tsy ndaty raty reke. (Vakio ty Ohabolana 7:13, 14, 21.) Tsy ho niatreke tsapa hevetse ty hanao raty i ajalahỳ sady tsy ho nanota naho nisaigne soa.

10. Akore ty va’e hahavy ty ndaty amy izao hanota manahake i ajalahỳ?

¹⁰ Trea amy ty tantara i Solomona tie ino ty raha va’e hiseho amy ty mpanompo i Jehovah. Va’e nanao fahotagne lahibey ty ndaty raike le avy eo mieretseretse tie “tampoke” aze i tsapa hevetsey le izay ty nahavy aze nanota. Faie naho ohatse reke mandineke ty raha niseho, le va’e ho nitrea’e tie nisy fanapahan-kevetse raty nirambese’e taloha ty nanota’e, le izay ro nitarike aze hanao fahotagne lahibey. Va’e hahavy ty ndaty raike hanao fahotagne lahibey ty fiarahagne amy ty naman-draty, ty fihisagne tsy mahasoa, ty fandehandehanagne amy ty toeragne tsy mete amy ty Kristiana naho ty raha hentea’e amy internet ao. Va’e tsy nivavake sasa ka ohatse reke, tsy namaky Baiboly, tsy nagnatreke fivoriagne ndra tsy nandrambe anjara amy ty fanompoagne sasa. Manahake i ajalahy rehafegne amy Ohabolana aoy avao, le tsy tihoe nanota tampoke ty Solomona fa noho ty fanapahan-kevetse raty maromaro nirambese’e ty nahavy izay.

11. Ino ty tsy maintsy ataontika mba hahavy antika tsy hanota?

¹¹ Ino ty lesogne ho antikagne? Tsy tihoe mila mitao mba tsy hanota avao tika fa tsy maintsy mitao ka amy ty raha mitarike ho amy ty fahotagne. Izay ty nihazavae i Solomona tafara kede ty nirehafa’e ty raha nanjò i ajalahỳ naho i ampela makorelỳ. Nanoro hevetse hoe izao reke: “Ko mandehandeha amy ty lala’e ey.” (Ohab. 7:25) Mbe hoe avao ka reke: “Isintaho lavitse ty ampela hoe izay, le ko magnarine ty lalagne mban-tragno’e mbeo.” (Ohab. 5:3, 8) Miaro tegna areke tika naho ohatse magnalavitse ze raha va’e hitarike antikagne hanota. b Midika zay fa tsy toko’e hanao ty raha fa fantantikagne fa hahavy antika ho azo ty tsapa hevetse ndra hitarike antika hanota tika ndra tie tsy raty amy ty Kristiana aza i rahay.​—Mat. 5:29, 30.

12. Ino ty fanapahan-kevetse hentetse nirambese i Joba, le nagnino zay ro nagnampe aze hahatohetse tsapa hevetse? (Joba 31:1)

¹² Mba hagnalaviragne ze raha hitarike antika hanota, le mila mandrambe fanapahan-kevetse hentetse tikagne. Izay ty natao i Joba. ‘Nanao fifagnekeagne tamy ty maso’e reke’  mba tsy hagniry hila ampela hafa. (Vakio ty Joba 31:1.) Ty nifanoa’e izay ro nagnampe aze tsy hanao fahotagne lahibey. Afake mandrambe fanapahan-kevetse hentetse ka tikagne mba hagnalaviragne ty raha hitarike antika hanota.

13. Nagnino tika ro tsy maintsy mifehe ty eretserentika? (Henteo i sarey.)

¹³ Tsy maintsy mifehe ty raha eretseretentikagne ka tika. (Eks. 20:17) Misy ty mino tie tsy mampagnino ty mieretsere-draty satria tsy raha manao i rahay reke. Faie diso zay. Vao mainke mitombo ty fagnirian-draty arakarake ty ieretseretagne aze. Naho manao izay ty ndaty raike, le ho sarotse ama’e ty hanohetse i fagnirian-dratỳ. Ie aloha misy fotoagne va’e hisy eretsere-draty ho avy an-tsaintikagne ao. Faie mila afahagne malaky ze raha zay naho fa miseho, le mila mikezake mieretseretse raha soa tikagne. Naho manao izay rehe, le miaro tegna mba tsy hanao fahotagne lahibey satria tsy magnenga i eretsere-dratỳ hitombo agnate sai’o ao.​—Fil. 4:8; Kol. 3:2; Jak. 1:13-15.

14. Ino ka ty raha hafa hagnampe antika hahatohetse tsapa hevetse?

¹⁴ Ino ka ty raha hafa toko’e hataontikagne? Mila ataontika ze hahavy antika ho rese lahatse lognandro tie mahasoa antika ty mankatò ty fitsipy i Jehovah. Va’e hisy fotoagne tikagne hialy mafe mba hahavy ty eretserentika naho ty fagniriantikagne hifagnarake amy ty raha tea i Jehovah. Faie naho mikezake manao izay tikagne le hahatsapa ho fale.

15. Nagnino ty fagniriagne hanao ty soa ro hagnampe antika hahatohetse tsapa hevetse?

¹⁵ Mila magniry hanao ty soa tikagne. Naho ohatse tikagne mianatse “malaigne ty raty le tea ty soa,” le vao mainke ho tapa-kevetse hanao ty soa sady hiala amy ty raha hitarike antika hanota. (Amosa 5:15) Naho managne fagniriagne hanao ty soa tika, le hahavita hanohetse tsapa hevetse ndra tie tampoke aza ty isehoa izay.

16. Nagnino ty fanoagne raha ara-pagnahy ro magnampe antika hiambegne avao? (Henteo i sarey.)

¹⁶ Akore ty hanagnantika fagniriagne hanao ty soa? Hanagne izay tika naho mikezake ho  bey atao amy ty raha ara-pagnahy. Naho fa am-pivoriagne agne ndra naho fa manompo tika, le tsy ho mora rese ty tsapa hevetse. Vao mainke mampitombo ty fagniriantikagne hampifale i Jehovah aza ty fanoagne izay. (Mat. 28:19, 20; Heb. 10:24, 25) Vao mainke hotea ty soa naho halaigne ty raty ka tikagne naho mamaky vaho mianatse sady misaintsaigne ty raha agnate ty Saontsin’Agnahare ao. (Jos. 1:8; Sal. 1:2, 3; 119:97, 101) Tadidio fa hoe ty Jesosy tamy i mpiana’e rey tie: “Mivavaha lognandro mba hahatohetse tsapa hevetse.” (Mat. 26:41) Naho mivavake amy i Raentikagne an-dagnitse agney tika, le magnenga aze mba hagnampe antika ho tapa-kevetse ty hampifale aze naho hagnatanjake antikagne.​—Jak. 4:8.

MIAMBENA LOGNANDRO

17. Ino ty fahalemeagne nialia i Petera?

¹⁷ Va’e hahavita handrese ty fahalemeantika ila’e tika. Faie misy fahalemeagne hafa ka va’e hialiantika avao agnate ty fotoagne maharetse. Dineho ty raha nahazo i apostoly Petera. Nandietse i Jesosy in-telo reke satria natahotse ndaty. (Mat. 26:69-75) Faie tafara izay, le nahavita nandrese ze fahalemea’e zay ty Petera satria nahavany nitory ty miomba i Jesosy tagnatreha o Fitsaràgne Ambone Jiosio. (Asa. 5:27-29) Taogne tsiampeampe tafara tatoy, le nijanogne tsy niarake nihinagne tamo o Kristiana tsy Jiosio reke noho ireke natahotse ty ho fihevera o Kristiana Jiosio aze. (Gal. 2:11, 12) Natahotse ndaty indraike ty Petera. Va’e tsy naharese ze fahalemea’e zay tanterake reke.

18. Ino ty raha va’e hiseho miomba ty fahalemeantika ila’e?

¹⁸ Manahake i Petera, le va’e hiheregne hialy mafe indraike amy ty fahalemeagne fa niresentika tikagne. Izao ohatse ty raha nirehafe ty rahalahy raike: “Nijanogne tsy nagnente sare vetaveta sasa raho tagnate ty folo taogne sady natoky fa tsy hisy olagne miomba izay sasa hahazo ahy. Faie manahake ty biby magnoho-doza i fahalemeakoy, le nietake hey reke sady mandigne ty fotoagne mete hanafiha’e ahike.” Tena fagneva ty hoderaegne i rahalahỳ satria tsy nikivy. Nitsapa’e fa mila manao raha avao reke isan’andro mba handresea’e o fahalemea’ e iohoe sady va’e hanao izay avao reke amparake ty iaigna’e amy ty tontolo raty toy eto. Noho ty fagnampea i vali’e naho o androanavi-pagnahio, le afake nanao raha hentetse reke mba hahafaha’e manohetse ty fagnenteagne sare vetaveta.

19. Ino ty azontika atao naho mbe tsy resentika ty fahalemeantika?

¹⁹ Ino ty azontika atao naho mbe tsy resintika ty fahalemeantika, mba hahavy aze tsy hitarike antika hanao raty? Miaro antika mba tsy ho rese ty tsapa hevetse ty fagnorihagne ty toroheve i Jesosy tihoe: “Miambena ... lognandro.” Ndra tie misy fotoagne aza rehe mahatsapa tie matanjake, le mikezaha avao mba hiala amy ze raha va’e hitarike azo ho rese ty tsapa hevetse. (1 Kor. 10:12) Tohizo avao ty fanoagne ze raha fa nagnampe azo hahatohetse ty fahalemea’o. Hoe ty Ohabolana 28:14: “Sambatse ze ndaty miambegne lognandro.”​—2 Pet. 3:14.

HANDRAMBE SOA TIKA NAHO MIAMBEGNE AVAO

20-21. a) Ino ty fitahiagne mahafale hoazontika naho miambegne avao tika mba tsy ho rese ty tsapa hevetse? b) Naho manao ze azontika atao tika, le ino ty hatao i Jehovah ho antika? (2 Korintianina 4:7)

²⁰ Afake matoky tika fa handrambe soa naho mikezake miambegne lognandro mba hahavita hanohetse tsapa hevetse. “Hifale tsielatsiela” avao tika naho manota, faie lava ho falefale avao naho miaigne mifagnarake amy ty fitsipy i Jehovah. (Heb. 11:25; Sal. 19:8) Niforogne i Jehovah mba hiaigne mifagnarake amy ty fitsipi’e tika. (Gen. 1:27) Naho manao izay tika, le hanagne feo ty fieretseretagne malio sady ho afake hiaigne nainai’e indraike andro agne.​—1 Tim. 6:12; 2 Tim. 1:3; Joda 20, 21.

²¹ Maregne fa ‘maleme o nofotseo,’ faie tsy midika zay tie tsy misy raha azontika atao miomba ty fahalemeantika. Lava vognogne hagnomey ze hery ilaentika avao ty Jehovah. (Vakio ty 2 Korintianina 4:7.) Magnomey antika hery mihoatse ty hery anagna o ndatio ty Andrianagnahare. Faie mila manao ze azontikagne atao hey tikagne mba hanoheragne tsapa hevetse. Naho fa boake manao izay tika, le afake matoky fa hamale ty vavake ataontika ty Jehovah, le hagnomey hery mihoatse ze ilaentika. (1 Kor. 10:13) Noho ty fagnampea i Jehovah, le afake hiambegne avao tika mba tsy ho rese ty tsapa hevetse.